Gaza: civili snose najveći teret izraelskog rata

Izrael nastavlja pojačavati pritisak na Gazu. U srijedu je izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio da izraelske snage uspostavljaju novi sigurnosni koridor između gradova Rafah i Khan Younis u južnom dijelu Pojasa Gaze.

„Izoliramo pojas Gaze i postupno pojačavamo pritisak kako bi nam vratili taoce", rekao je Netanyahu.

U četvrtak je Hamas odbacio prijedlog Izraela za novi prekid vatre i ponovio da će preostalih 59 talaca osloboditi samo u zamjenu za puštanje većeg broja palestinskih zatvorenika, trajni prekid vatre iizraelsko povlačenje iz Pojasa Gaze.

U međuvremenu, prema najnovijem izvještaju Agencije Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA), nove naredbe o preseljenju koje je izdao Izrael dovele su do raseljavanja oko 142.000 Palestinaca u razdoblju između 18. i 23. ožujka, uključujući i one koji žive u Rafahu.

Prema izjavi Olge Cherevko, glasnogovornice Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), više od 60% Gaze sada se smatra „zabranjenom zonom" zbog izraelskih naredbi o evakuaciji.

U napadima izraelske vojske od 24. ožujka do danas je, prema navodima Ministarstva zdravlja u Gazi (koje se nalazi pod kontrolom terorističke organizacije Hamas), usmrćeno najmanje 1.042 Palestinca.

Nakon mjesec dana izraelske blokade humanitarne pomoći, Svjetski program za hranu (WFP) UN-a je priopćio da su ovog tjedna morali zatvoriti sve pekare zbog nedostatka zaliha brašna.

Odlazak na spavanje bez hrane u Gazi

Mohamed al-Kurd, otac 12-oro djece, rekao je novinskoj agenciji AP da njegova djeca sada odlaze na spavanje bez hrane. „Kažemo im da budu strpljivi i da ćemo donijeti brašno ujutro", rekao je. „Lažemo i njima i sebi."

Međutim, prema izraelskom tijelu nadležnom za palestinska pitanja COGAT-u, više od 25.000 kamiona sa 450.000 tona pomoći ušlo je u Gazu tijekom prekida vatre između siječnja i ožujka.

U izjavi se navodi da ta količina predstavlja otprilike trećinu pomoći koja je ušla u Gazu tokom 15 mjeseci rata.

Rat Izraela protiv Gaze počeo je nakon što je Hamas izveo teroristički napad naIzrael 7. listopada 2023. godine. Tada je ubijeno oko 1.150 ljudi a 251 osoba je oteto. Hamas i dalje drži 59 talaca, od kojih se vjeruje da je 24 još uvijek živo, nakon što su ostali oslobođeni u razmjenama za palestinske zatvorenike kao dio sporazuma o prekidu vatre.

Od tada je izraelski rat u Gazi, prema navodima Ministarstva zdravlja, usmrtio oko 50.000 Palestinaca. Ministarstvo u svojim podacima ne razlikuje između civila i boraca.

Iako ove brojke ne mogu biti neovisno potvrđene, međunarodne organizacije poput UN-a smatraju ih uglavnom vjerodostojnim.

Nasilje uzrokuje gubitak nade u Gazi

U međuvremenu, humanitarna situacija za oko 2,3 milijuna Palestinaca u Pojasu Gaze se sve više pogoršava, upozoravaju međunarodne humanitarne agencije ovog tjedna.

Međunarodni odbor Crvenog križa naveo je kako „obnova neprijateljstava i nasilje uzrokuju gubitak nade na svim stranama."

„Život više nema ni ukusa ni mirisa", rekao je Ihab Suliman, bivši sveučilišni profesor iz Gaze za AP, nakon što je osmi put morao bježati. I dodao: „Život i smrt za nas su postali jedno te isto."

Nicholas Orr, bivši britanski vojni ekspert za deminiranje, izjavio je za AFP da neeksplodirane eksplozivne naprave u Gazi svakodnevno usmrte oko dvije osobe, uglavnom djecu koja pretražuju ruševine uništenih zgrada.

„Ako ih podignete, oni detoniraju i to je kraj za vas i vašu obitelj, ali i za ostatak zgrade", kaže Orr.

Na sjeveru Gaze, gdje su se mjesecima vodile kopnene borbe, rekao je Orr, puno više je zaostalih minobacača, granata i  metaka, dok se u Rafahu, gdje su zračni udari bili intenzivniji od kopnenih borbi, civili puno više susreću s artiljerijskim projektilima..

Jedan od njih je 15-godišnjem Ahmedu Azamu iz Rafaha oduzeo nogu. „Pregledavali smo ostatke naše kuće", priča Azam za AFP. „Nisam znao da je to eksploziv, ali iznenada je detonirao", kaže i nanio mu teške ozlijede na obje noge, što je dovelo do amputacije jedne od njih.

Međutim, zbog izraelske blokade humanitarne pomoći i nedostatka medicinskog materijala u bolnicama širom Gaze, proteze za njegovu nogu nisu dostupne.

Iseljavanje Gaze

„Ne postoji eksplicitna izjava (iz Izraela), koja kaže da se humanitarna pomoć namjerno uskraćuje, kako bi se ljudi prisilili na bijeg, ali to je pretpostavka koja se nameće", kaže za DW Nathan Brown, profesor političkih znanosti i međunarodnih odnosa na Sveučilištu George Washington.

„Ali naravno, ako bombardirate određeno područje, prisilite stanovništvo unutar Gaze da se seli s jednog mjesta na drugo i onda prekinete humanitarnu pomoć, onda ispada da ono, što Izrael naziva dobrovoljnim odlaskom iz Gaze, ne izgleda baš dobrovoljno", dodaje ovaj profesor.

Po prvi put, izraelski premijer Netanyahu je u nedjelju, na platformi X, eksplicitno napisao: „ Mi ćemo se pobrinuti za opću sigurnost u Pojasu Gaze i omogućiti realizaciju Trumpovog plana za dobrovoljnu migraciju".

U veljači je bivši predsjednik SAD-a Donald Trump rekao da će SAD „preuzeti kontrolu nad Gazom" i pretvoriti je u „Rivijeru Bliskog istoka", pozivajući arapske susjede, prije svega Egipat i Jordan, da prime palestinsko stanovništvo. Ova ideja je širom svijeta naišla na zgražanje, a UN je upozorio da bi to bilo klasificirano kao etničko čišćenje.

„Ono što sada vrlo eksplicitno doživljavamo od izraelskih političkih struktura, pa čak i iz vojnih planova, jest da oni zapravo žele postaviti temelje i krenuti u „de-population"" odnosno iseljavanje stanovništva Gaze", rekao je za DW Amjad Iraqi iz Međunarodne krizne grupe (International Crisis Group).

„Sada je i u napadu i u strategiji metoda ista", rekao je Iraqi. „U biti se radi o kolektivnom kažnjavanju palestinskog stanovništva u Gazi, a tome svjedočimo i na Zapadnoj obali."