Gašenje Al Jazeere Balkans uzdrmalo medijsku scenu regije

Nakon 14 godina rada, regionalna televizijska mreža Al Jazeera Balkans (AJB) službeno prestaje s radom. Posljednje vijesti emitirane su u subotu (12. srpnja), a emitiranje ranije snimljenog materijala nastavit će se do kraja srpnja, nakon čega će signal biti trajno ugašen.
Al Jazeera Balkans bila je poznata po istraživačkom novinarstvu, originalnim dokumentarnim serijalima i regionalnoj mreži dopisnika iz Beograda, Zagreba, Skoplja, Podgorice, Ljubljane i Prištine. Organizator je međunarodnog festivala dokumentarnog filma AJB DOC, koji se održava u Sarajevu i okuplja autore iz cijeloga svijeta.

Udarac za medijski pluralizam i javni interes

Gašenje ove televizije izazvalo je brojne reakcije u medijskoj zajednici, ali i šire. Udruga BH novinari i Linija za pomoć novinarima priopćili su da gašenje AJB predstavlja „udarac za medijski pluralizam i javni interes“. „Četrnaest godina Al Jazeera Balkans izvještavala je o ključnim temama Balkana i svijeta, otvarala rasprave o izazovima mira i stabilnosti, te bila predvodnica u dokumentarno-edukativnom sadržaju“, navodi se.
Posebno je izražena zabrinutost zbog činjenice da su mnogi zaposlenici za prestanak rada saznali iz drugih izvora. BH novinari pozivaju menadžment AJB-a na transparentnost i zakonitu provedbu otkaza, nudeći podršku novinarima – uključujući pravnu i psihološku pomoć.

Neslužbene informacije: Otpremnine i dodatne pogodnosti za zaposlenike

Glavni direktor AJB Balkans, Tarik Đođić, nije odgovorio na upit DW-a o razlozima prestanka emitiranja AJB-a. Kako prenosi portal Klix.ba, uprava AJB-a uputila je pismo zaposlenicima u kojem ih obavještava o sljedećim koracima nakon što je, odlukom vlasnika Al Jazeera Media Networka iz Dohe u Kataru, AJB službeno prestala s emitiranjem sadržaja.
„S velikim žaljenjem dužan sam vam priopćiti da će, odlukom vlasnika AJMN Doha, AJB prestati s emitiranjem medijskih sadržaja 31. srpnja 2025. godine. Faktički, AJB prestaje postojati zbog promijenjenih ekonomskih, tehničkih i organizacijskih razloga. Unatoč svim našim naporima, odluku nismo uspjeli promijeniti“, navodi se u pismu koje je, prema pisanju Klixa, upućeno osoblju.
Ova odluka znači i prestanak radnog odnosa za sve zaposlenike. Isti izvor navodi da je zaposlenicima obećana isplata otpremnina iznad zakonskog minimuma, uz dodatne pogodnosti čija priroda zasad nije detaljno precizirana. Prema navodima Klixa, atmosfera u prostorijama redakcije u subotu bila je istovremeno emotivna i dostojanstvena, obilježena osjećajem zajedništva i profesionalnog ponosa među zaposlenicima.

Kolumnist Al Jazeere Dragan Bursać: „Gasi se svjetionik slobodnog novinarstva“

„I što sada? Kome sada šaljemo tekst, kolumnu, vapaj za istinom? Nema više Al Jazeere Balkans. Neshvatljivo, ali je tako. Kao da vam ode netko blizak. Najbliži“, piše za AJB kolumnist i novinar Dragan Bursać u osvrtu na gašenje ove regionalne televizije. On ističe da je AJB bila mnogo više od medijske kuće – bila je, kako kaže, „škola, kuća i azil za istinu“.
Posebno naglašava profesionalnost redakcije: „Znali smo da neće reći 'incident' umjesto 'masakr', 'zločin' umjesto 'genocid'. Znali smo pisati istinu – i da će nas istina štititi.“

Gašenja i u američkim servisima

Gašenje AJB-a događa se u trenutku kada su i druge međunarodne medijske kuće pod pritiskom. Predsjednik SAD-a Donald Trump nedavno je potpisao naredbu kojom je Glas Amerike (VOA – Voice of America) prestao s radom. Mediji su prenijeli da su svi zaposlenici VOA, ali i Radija Slobodna Europa, 15. ožujka „stavljeni na administrativni dopust“. HINA (Hrvatska izvještajna novinska agencija) tada je izvijestila da će čelnici Europske unije razmotriti mogu li preuzeti financiranjeRadija Slobodna Europa.
Predsjednica Europske federacije novinara Maja Sever upozorava da je gašenje televizije AJB veliki gubitak za javnost i demokraciju u regiji. „Ovo nije samo još jedan udarac za novinare i novinarstvo – ovo je udarac i za demokraciju. Zato se svi moramo zapitati: tko je sljedeći na udaru populizma, štednje i ignorancije“, poručila je Sever.
Podsjetila je i na nedavne otkaze 26 zaposlenika televizije N1, uz obrazloženje da je riječ o „rekonstrukciji“, te istaknula da su novinari obiju redakcija hrabro radili u interesu javnosti. „Zastanite i zamislite koliko bi afera, korupcije i krađe ostalo skriveno danije bilo novinara“, navela je Sever.

Lejla Turčilo: „Velik broj novinara bez posla, društvo bez nadzora“
 

Profesorica na Odsjeku za komunikologiju/novinarstvo Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu Lejla Turčilo upozorava da su turbulentna zbivanja na medijskom tržištu u BiH problematična iz više razloga. „Za medijsku scenu BiH ovo je značajno smanjenje opsega pluralizma i raznolikosti izvora i perspektiva koje su građani imali na raspolaganju u kontekstu razumijevanja lokalnih i globalnih zbivanja“, pojašnjava.
Oko 200 zaposlenika AJB-a ostaje bez posla. „Teško je zamisliti da medijsko tržište u BiH može apsorbirati toliki broj profesionalaca. Ovo ne pogađa samo novinare, već i njihove obitelji, a širi se i na društvo“, kaže sugovornica DW-a. Profesorica Turčilo upozorava da će prestankom rada utjecajnih medija, poput Glasa Amerike i AJB-a, biti smanjen i nadzor društvenih aktera, „što otvara prostor za smanjenje transparentnosti rada, osobito političkih institucija“.

Boro Kontić: „Ozbiljna destabilizacija medijske scene u BiH“
„Iako su svi mediji koji se gase ili restrukturiraju od početka utemeljeni s određenom agendom, pa i političkom, odnosno kao produžena ruka politika i država iz kojih su dolazili, ipak su bili visoko profesionalni i odgovorni te su doista postavljali etičke i profesionalne standarde vrlo visoko. U tom kontekstu, ovo je izuzetno težak trenutak za medijsku scenu, ali i za bh. društvo u cjelini", kaže Lejla Turčilo.
Direktor Media centra Boro Kontić za DW kaže da je gašenje AJB-a i Glasa Amerike znak ozbiljne destabilizacije medijske scene u BiH: „Ne želim predviđati budućnost drugih medija, ali pitanje opstanka ozbiljno je ugroženo. Riječ je o medijima koji su bili okosnica ovdašnjeg profesionalizma i uredničke neovisnosti. Iskreno, zabrinut sam.“