Görlach global: 70 zemalja protiv Tajvana

Dok su predizborna kampanja u SAD-u, rat Rusije protiv Ukrajine i sukob oko Gaze zaokupljali pozornost svijeta, Peking je iskoristio priliku da osigura odobrenje 70 zemalja za moguću vojnu akciju protiv Tajvana.

Narodnoj Republici treba taj pristanak jer bi nakon mogućeg napada na demokratsku otočnu državu saveznici Taipeija sigurno željeli u Ujedinjenim narodima potaknuti donošenje rezolucije kojom bi se osudio ovaj ratni pothvat. S prikupljenom podrškom Kini takva bi rezolucija vjerojatno imala puno manje šanse za usvajanje nego dosad.

70 zemalja za Kinu

Prema pisanju britanskog časopisa The Economist, u proteklih 18 mjeseci spomenutih 70 zemalja prihvatilo je formulaciju Pekinga u službenim priopćenjima i izjavama, prema kojima Narodna Republika ima pravo koristiti "sva sredstva" u cilju "ponovnog ujedinjenja" Tajvana s Narodnom Republikom. To izričito uključuje i vojna sredstva.

Trenutačno važeće i prihvaćeno stajalište Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika o sukobu između dviju strana u bivšem građanskom ratu Republike Kine (sada Tajvana) i Narodne Republike Kine, jest da nijednoj od njih ne bi trebalo dopustiti da silom bilo koje vrste promijeni precizno dogovoren status quo.

No svemoćni kineski vladar Xi Jinping učinio je aneksiju Tajvana glavnim ciljem svoje vladavine nedugo nakon što je preuzeo dužnost 2013. i to je sve više i više potvrđivao riječima i djelima u nedavnoj prošlosti. Kineski borbeni zrakoplovi svakodnevno nadlijeću otok-državu, pekinška obalna straža provocira tajvansku i prijeti potpunom blokadom.

70 zemalja koje podržavaju Kinu obuhvaćaju Aziju, Europu, Afriku, Oceaniju i Latinsku Ameriku. Od toga se njih 97 posto, uključujući Južnu Afriku, Egipat i Pakistan, nalazi na takozvanom globalnom Jugu. U mnogim od tih zemalja Kina je osigurala pristup važnim prirodnim resursima i financirala luke i druge prometne projekte kroz svoj infrastrukturni program. Peking stoga ima dovoljno utjecaja da prisili te zemlje da se povinuju njegovim željama.

Sve veća izolacija Tajvana

Nakon diplomatske ofenzive Pekinga, ukupno 89 zemalja zastupljenih u Ujedinjenim narodima sada bi se složilo da Kina može koristiti "sva sredstva" protiv Tajvana. Ukupno, 119 zemalja, 62 posto država članica UN-a, općenito prihvaća teritorijalne zahtjeve Pekinga nad Tajvanom. S obzirom na ove brojke, malo je vjerojatno da će se nade Taipeija da postane član Ujedinjenih naroda ostvariti. Sada samo dvanaest zemalja u Općoj skupštini UN-a diplomatski prihvaća Tajvan kao suverenu državu.

Uspješna izolacija Tajvana pokazuje da je Xi Jinping naučio iz Putinovih pogrešaka u napadu na Ukrajinu. Diktator iz Kremlja nije računao na jedinstvo zapadnog svijeta, koji nije odobravao i osudio napad u areni Ujedinjenih naroda. S većinom članica UN-a iza sebe Xi može očekivati ​​da osuda njegovog napada na otok uz kinesku obalu vjerojatno neće naići na većinu te da Narodna Republika, za razliku od Rusije, vjerojatno neće biti pod sankcijama.

Taipei bespomoćan protiv kineske nadmoći

Ništa od ovoga nije dobra vijest za Tajvan. Otočna država koja neumorno (a ponekad i uspješno) promovira sebe i svoje pravo na postojanje, bespomoćna je pred silnom moći Pekinga.

Narodna Republika Kina, koja je desetljećima podržavala borbu Palestinaca za vlastitu državu protiv onoga što su vladini krugovi u Pekingu više puta nazivali "imperijalističkim snagama", ne želi nikakvo uplitanje u vlastitu sferu utjecaja kada je u pitanju takvo pravo Tajvanaca.

Činjenica da nekadašnje okrutno kolonizirane zemlje globalnog Juga nemaju problema s prepuštanjem 24 milijuna ljudi na Tajvanu sličnoj sudbini kakvu su doživjeli njihovi preci vrlo je tužna, ali to je realna politika za one nacije koje su ovisnost o zapadnim carstvima zamijenile ovisnošću o Kini.

Alexander Görlach viši je suradnik pri Carnegiejevom vijeću za etiku u međunarodnim odnosima i pomoćni profesor na Gallatin School Sveučilišta New York, gdje predaje demokratsku teoriju. Nakon boravka u Tajvanu i Hong Kongu, ova regija svijeta, posebice uspon Kine i što ona znači za demokracije u Aziji, postala je njegova glavna tema. Bio je na raznim pozicijama na Sveučilištu Harvard te na sveučilištima Cambridge i Oxford. Alexander Görlach živi u New Yorku i Berlinu.