Francuska središnja uloga u jačanju vojne sposobnosti Europe

Konceptu takozvane strateške autonomije francuski predsjednik Emmanuel Macron posvetio se još 2017. godine. "Što se tiče obrane, moramo Europu osposobiti da djeluje autonomno, kao dopuna NATO-u", rekao je tada u govoru na Sveučilištu Sorbonne u Parizu.

Njegov poziv isprva je naišao na gluhe uši. No, to se u međuvremenu promijenilo s ruskim napadom na Ukrajinu 2022. i ponovnim dolaskom na vlast američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji kaže da više ne želi bezuvjetno jamčiti sigurnost Europe.

Europska unija (EU) nedavno je usvojila takozvani paket "Rearm-Europe". Do 2030. planira uložiti oko 800 milijardi eura u europski obrambeni sektor. Nekoliko zemalja EU-a najavilo je povećanje svojih vojnih proračuna. Francuska bi u tome mogla igrati ključnu ulogu ali, kažu stručnjaci, ne na svoju ruku bez sudjelovanja drugih.

Iskustvo Francuske u misijama

Godišnji vojni proračunFrancuske trebao bi se do 2030. udvostručiti. Trenutačno iznosi oko 50 milijardi eura, što je otprilike dva posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Povećani vojni izdaci mogli bi dovesti do dodatnog gospodarskog rasta od oko 1,5 posto, procjenjuju ekonomisti.

„Sa svojih oko 20.000 poduzeća koja zapošljavaju oko 200.000 radnika, francuski obrambeni sektor predstavlja okosnicu unutar EU-a u pogledu obrane", objašnjava Fanny Coulomb, ekonomistica na Sveučilištu Sciences Po Grenoble specijalizirana za obrambeni sektor.

"Francuska je prisutna u praktički svim segmentima proizvodnje", kaže ona za DW. "Za razliku od drugih zemalja, ta smo znanja uglavnom održali od šezdesetih godina. Nakon završetka Hladnog rata izdaci su smanjeni. No, nakon napada na njujorški World Trade Center 11. rujna 2001. i nakon toga pokrenutog rata protiv terorizma, taj se trend ponovno preokrenuo. Francuska je također uvijek sudjelovala u misijama u inozemstvu, primjerice u Libiji ili regiji Sahel."

Sustavi umjesto metaka

Time je Francuska, kako kaže Sylvie Matelly, zadržala pravu ratnu kulturu. Ova ekonomistica, također specijalizirana za obrambeni sektor, direktorica je pariškog think tanka Institut Jacques Delors. "Morate imati preciznu predodžbu o prijetnji kako biste znali koje vam je oružje potrebno. Te analitičke sposobnosti Francuska je zadržala za razliku od, primjerice, Njemačke", kaže ova stručnjakinja za DW.

Pritom je Francuska predvodnik u takozvanim sustavima sustava, dakle visokim tehnologijama poput borbenog zrakoplova Rafale ili nosača zrakoplova Charles de Gaulle. "Proizvodnju lakog naoružanja i streljiva, međutim, drastično smo smanjili. Mislili smo da se proizvodnja tih manje složenih proizvoda može lakše ponovno pokrenuti", navodi Matelly.

Novac i sirovine

S druge strane, ponovno pokretanje proizvodnje lakog naoružanja i streljiva, kako kaže kaže Coulomb, možda ipak neće biti potpuno bez problema. "Bit će potrebne velike količine sirovina, koje je od uvođenja sankcija Rusiji teže nabaviti", kaže ova ekonomistica. "Osim toga, moramo obučiti više inženjera i stručnjaka. Francuski industrijski gospodarski sektori posljednjih su desetljeća stalno smanjivani."

Tu je i pitanje novca. Zemlja ima visoke državne dugove i mora drastično štedjeti kako bi smanjila svoj proračunski manjak. Država je najavila obrambeni fond preko javne investicijske banke BPIFrance, kroz koji bi se trebalo prikupiti 450 milijuna eura. Razmatraju se i drugi financijski proizvodi posebno usmjereni na obranu kako bi se potakla štednja Francuza.

Pariška agencija Defense Angels, specijalizirana za financiranje start-upova na području obrane, također očekuje veći priljev. Investicijska mreža od svog osnutka krajem 2021. već je financijski podržala 23 poduzeća. Agencija, koja okuplja 90 ulagača, mogla bi samo ove godine podržati gotovo 30 mladih tvrtki.

Europi treba Francuska – i obrnuto

Pritom je, kako kače čelnik tvrtke Defense Angles Francois Mattens, neuspjeli sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog ubrzao čitav proces.

"Od tada me zovu mnogi prethodno neodlučni ulagači i žele investirati." Za Mattensa start-upovi igraju važnu ulogu. "Trebaju nam inovacije i najmodernija tehnologija u obrambenom sektoru. Dinamični start-upovi to mogu bolje od velikih, tromih korporativnih konglomerata", kaže Mattens.

Pariški start-up Kayrros nedavno je potpisao svoje prve ugovore s obrambenim tvrtkama. Kayrros analizira promjene na satelitskim snimkama pomoću umjetne inteligencije. U budućnosti bi se moglo raditi i o kretanjima na bojišnici.

"Francuska će igrati važnu ulogu sa svojom kompetencijom na području svemirske tehnologije u okviru naoružavanja, jer ovdje postoji mini-Silicon Valley na tom području i mnogo vrlo dobrih istraživačkih institucija", kaže za DW Antoine Halff, suosnivač Kayrrosa.

Ipak, Francuska bi trebala pokazati skromnost, kažu neki stručnjaci poput Delphine Deschaux-Dutard, politologinje i zamjenice ravnatelja Grenobleovog istraživačkog centra za međunarodnu sigurnost i europsku suradnju.

"Francuska ne može zamijeniti SAD kao novog predvodnika na području sigurnosti. Nužna je suradnja s drugim zemljama poput Njemačke ili Italije", kaže ona za DW. "Trebamo europske prvake kako bismo postigli ekonomiju razmjera. Tu bi Francuska trebala nastupati diplomatskije i manje nadmeno", zaključuje Deschaux-Dutard.