Europska premijera za novog kancelara

Sastanak Europske političke zajednice završio je u petak navečer prema planu, bez donošenja konkretnih odluka. Ovo je već šesti put da se oko 47 država u ovom formatu sastaje na ovakvom summitu, čiji je naglasak na razmjeni mišljenja. Albanija je, kao prva zemlja zapadnog Balkana, bila domaćin ovog skupa.

Uz 27 država članica EU uz sudjelovanje i Ursule von der Leyen, tu su se okupili i predstavnici država koje sudjeluju u tom neformalnom tijelu: Albanije, Andore, Armenije, Azerbajdžana, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Gruzije, Islanda, Kosova, Lihtenštajna, Moldavije, Monaka, Norveške, San Marina, Sjeverne Makedonije, Srbije, Švicarske, Turske, Ukrajine i Velike Britanije. Rusija i njezin saveznik Bjelorusija nisu pozvane jer je ovo tijelo i osnovano povodom ruskog napada na Ukrajinu.

Pod geslom „Nova Europa u novom svijetu: jedinstvo – suradnja – zajedničko djelovanje“, okupljeni čelnici su raspravljali o europskoj sigurnosti, ruskoj agresiji na Ukrajinu, konkurentnosti i migracijama.

Znatiželja za „novog" Nijemca

„Ovo je dobra prilika za osobni susret s mnogim europskim čelnicima“, rekao je Friedrich Merz kad je u kišoviti petak stigao u Tiranu na svoj prvi veliki europski summit. Neki sudionici imaju „prilično velika“ očekivanja od njemačkog kancelara, poput danske premijerke Mette Frederiksen. Izjavila je da se raduje suradnji, osobito u području sigurnosti, naoružanja i migracija. Litavski premijer Gintautas Paluckas očekuje važan gospodarski i politički doprinos te smatra da je Njemačka na dobrom putu.

Posebno zahvaljujući svojim posjetima Parizu, Varšavi, Bruxellesu i Kijevu, Friedrich Merz se dosad „vrlo snažno“ profilirao na europskoj sceni, kaže politolog Janis Emmanouilidis iz briselskog instituta European Policy Center.

No, očekivanja od njega i njegove vlade su „iznimno visoka“. Mnoge članice EU smatraju da bi Njemačka trebala više preuzimati vodstvo na europskoj razini, donositi odluke i gurati stvari naprijed, rekao je Emmanouilidis za DW.

Mogu li se ta očekivanja ispuniti, ovisit će i o tome koliko će Merz biti snažan kao kancelar na nacionalnoj razini, ističe politolog. Jer najprije mora steći povjerenje građana i vlastite stranke. Ponekad se pita, kaže Emmanouilidis, ne očekuje li se previše od kancelara koji se još mora uhodati u svojoj novoj ulozi.

Merz se, čini se, nije nimalo dvoumio oko svoje uloge na europskoj pozornici. U petak poslijepodne pojavio se pred novinarima zajedno s francuskim predsjednikom Macronom, poljskim premijerom Tuskom i britanskim premijerom Starmerom. Već prethodni vikend četvorica su političara zajedno posjetila Ukrajinu.

Razočarenje mirovnim pregovorima u Istanbulu

Nakon razgovora s Volodimirom Zelenskim, četvorica čelnika su, prema riječima Keira Starmera, razgovarala telefonom s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Britanski premijer se osvrnuo i na izuzetno skroman ishod razgovora Ukrajine i Rusije u Istanbulu i smatra da je tamo ponovljen ruski stav „neprihvatljiv“.

Ruski predsjednik Vladimir Putin propustio je 30-dnevno primirje i nije se pojavio u Istanbulu na izravne razgovore o prekidu vatre sa Zelenskim. Ova je odluka u Tirani više puta kritizirana. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte nazvao je slanje nižerangirane ruske delegacije na razgovore „pogreškom".

I njemački kancelar izrazio je „veliko razočaranje“ ishodom razgovora. Najavio je daljnje prijedloge za dijalog i koordinaciju s europskim partnerima i Amerikancima. Odnos s SAD-om bio je važna tema kancelara na konferenciji. „Moramo učiniti sve da Amerikance zadržimo na svojoj strani“, poručio je svojim europskim kolegama. Jer ono što SAD čine za sigurnost europskog kontinenta „ne može se ničim nadomjestiti“.

Nove sankcije su spremne

Ukrajinski predsjednik Zelenskij založio se za dodatne sankcije protiv ruskog energetskog i bankarskog sektora, ako se pokaže da ruska delegacija ne pristupa pregovorima ozbiljno. „Pritisak se mora pojačati dok se ne postigne stvarni napredak“, poručio je Zelenskij okupljenim čelnicima.

Već ujutro je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila rad na novim sankcijama protiv Rusije. One bi se trebale odnositi na plinovode Sjeverni tok 1 i 2 te na financijski sektor. Također se planira dodatno sniženje cjenovnog limita za sirovu naftu. Nije poznato jesu li te sankcije usklađene sa SAD-om. Prema navodima agencije dpa, Amerikanci su obaviješteni da se pritisak sankcijama na Rusiju mora održavati, a i prve reakcije američkog predsjednika Trumpa na sastanak u Istanbulu pokazuju kako niti Washington nije zadovoljan.

Nova njemačka vlada u osnovi nastoji pojačati pritisak na Rusiju, objašnjava Emmanouilidis u razgovoru za DW. No, politolog upozorava da se ne bi smjelo precjenjivati mogućnosti utjecaja Europe. Veći utjecaj, prema njegovim riječima, imaju SAD, Turska i Kina.