Europljani se pripremaju za susret Trump–Zelenski

Nema brze obustave vatre, ali zato će, možda, biti mirovnog sporazuma: američki predsjednik Donald Trump nakon razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ponovno je promijenio smjer. Na svojoj online platformi Truth Social napisao je da bi Ukrajina trebala sklopiti sporazum s Rusijom. Prije sastanka s Putinom u petak, Trump je još naglašavao da se želi zauzeti za prekid vatre.

Ukrajina i njezini saveznici – među njima Njemačka – i dalje inzistiraju na tome da se najprije dogovori prekid vatre prije nego što se potpiše bilo kakav sporazum. „Vidimo da Rusija odbija brojne pozive na obustavu vatre i još nije odlučila kada će prestati ubijati“, napisao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u noći na nedjelju na online platformama. „To otežava situaciju.“

Ako Rusija nema volju obustaviti napade, tada će biti potrebni „veliki napori“ kako bi se Rusiju natjeralo na nešto još „mnogo veće“ – na „miran suživot sa svojim susjedima“, dodao je Zelenski.

Njemačka ostaje pri zahtjevu za prekidom vatre

Trump je, prema navodima agencije Reuters, u telefonskom razgovoru sa Zelenskim tvrdio da je Rusija „vrlo velika sila, a Ukrajina to nije.“ Svi su se, kako je napisao na Truth Socialu, složili da je izravni sporazum najbolji put prema miru u Ukrajini – a ne dogovor o prekidu vatre, koji se često ne poštuje.

Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul usprotivio se američkom predsjedniku. U izjavi za prvi program njemačke televizije ARD je rekao da je prekid vatre je „prvi i osnovni preduvjet za sve ostalo“. Bez njega se nikome, a posebno napadnutoj Ukrajini, ne može nametati daljnje pregovore niti sudjelovanje u mirovnom procesu.

Merz: Trump je vrlo zadovoljan sobom

Kancelar Friedrich Merz nakon susreta američkog predsjednika Trumpa i ruskog čelnika Putina vidi napredak – prije svega u pogledu sigurnosnih jamstava za Ukrajinu. No govorio je i o „uznemirujućim slikama“ s Aljaske.

Bio je to susret „s puno svjetla i sjene“ – rekao je. A bilo je i „nekih uznemirujućih slika“, dodao je u razgovoru nza njemalčku televiziju, imajući u vidu „veliki protokol“ kojim je popraćen susret u Anchorageu. „Ruski mediji likuju. Malo skromnije bi isto bilo dovoljno.“

Kancelar je ipak vidio i pozitivno – primjerice to što Trump nije Putinu učinio nikakve ustupke u pogledu ukrajinskog teritorija. To je bio „vrlo kritičan punkt“ i u prethodnim razgovorima Europljana i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog s Trumpom. Trump je nakon susreta s Putinom, u videopozivu sa Zelenskim i Europljanima, bio „vrlo zadovoljan samim sobom“, dodao je Merz.

„Koalicija voljnih“ priprema razgovor Trump–Zelenski

I njemački kancelar Friedrich Merz bio je prethodno suzdržan s obzirom na zahtjev za mirovnim sporazumom. „To se sada mora vrlo pažljivo sagledati, kako bi to moglo funkcionirati“, priznao je Merz u izjavi za njemačku televiziju. Sljedeći je korak sada susret Trumpa i Zelenskog u ponedjeljak u Washingtonu.

U Nedjelju poslijepodne će se „Koalicija voljnih“ – većinom europski podupiratelji Ukrajine – putem videokonferencije sastati s predsjednikom Zelenskim. Ranije su objavili izjavu u kojoj stoji: „Svjesni smo da Ukrajina treba nepobitna sigurnosna jamstva kako bi učinkovito obranila svoj suverenitet i teritorijalni integritet.“

Medijska izvješća o ruskom zahtjevu za predajom teritorija

O čemu su točno razgovarali Trump i Putin na Aljasci, nije javno poznato. Međutim, više medija izvještava, pozivajući se na insajdere, da je ruski predsjednik od Ukrajine tražio predaju teritorija.

Britanski Financial Times izvještava da je Putin navodno zatražio od Ukrajine da se potpuno odrekne regija Donjeck i Luhansk – uključujući i dijelove koji nisu pod okupacijom ruskih snaga. List se poziva na četiri osobe upoznate s razgovorom Trump–Putin. Ruski je predsjednik navodno predložio da se trenutačna linija bojišnice u južnim regijama Herson i Zaporižja „zamrzne“ – dakle, da se ondje više ne vodi borba i da se ne pokreću novi napadi. Ruska vojska ondje zauzima velika područja.

Agencija Reuters također je razgovarala s jednim insajderom. Prema tim informacijama, predsjednik Zelenski odbio je Putinove zahtjeve. Rusija već kontrolira petinu Ukrajine, uključujući oko tri četvrtine pokrajine Donjeck, u koju je prvi put umarširala 2014.

Putin navodno predložio „sporazum o nenapadanju“

Slične informacije posjeduje i New York Times. List se poziva na dva europska izvora. Također izvještava o pisanom jamstvu koje bi Rusija željela dati. U njemu bi Putin mogao zajamčiti da neće napasti Ukrajinu niti druge europske države. Slična je obećanja predsjednik Putin u prošlosti već prekršio. U Ukrajini bi tada bile obustavljene borbe, a sadašnje linije bojišnice mogle bi biti „zamrznute“.

Putin je, nadalje, inzistirao da se ruski jezik u Ukrajini proglasi službenim državnim jezikom. Ruska pravoslavna crkva morala bi dobiti sigurnosna jamstva. Iz Bijele kuće zasad nema nikakve reakcije na medijske izvještaje.