EU od Trumpa traži zaštitu europskih i ukrajinskih interesa

Nakon video-razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i europskim partnerima njemački kancelar Friedrich Merz je potvrdio nekoliko temeljnih preduvjeta za mirovno rješenje u ratu u Ukrajini.

„Prekid vatre mora biti prvi korak u svakom sporazumu,“ naglasio je Merz. „U Aljasci moraju biti očuvani temeljni europski i ukrajinski sigurnosni interesi. To je bila poruka koju smo danas mi, Europljani, prenijeli američkom predsjedniku Trumpu,“ izjavio je Merz tijekom zajedničke konferencije za novinare s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Merz je naglasio da su se sudionici konzultacija složili kako u procjeni trenutne situacije, tako i u pogledu cilja koji se može postići do idućeg petka. Tada bi se Trump i šef Kremlja Vladimir Putin trebali sastati na razgovorima na Aljasci. Na tom sastanku mogle bi biti donesene „važne odluke“.

„Mi Europljani činimo sve što je u našoj moći kako bismo usmjerili taj sastanak u pravom smjeru,“ rekao je Merz. „Želimo da predsjednik Donald Trump u petak u Anchorageu (na Aljasci) postigne uspjeh.“

Bojazan Bruxellesa i Kijeva

Trump je europske partnere upozorio kako je i njemu jasno kako na Aljasci ne očekuje već mirovni sporazum. Isto tako, obećao je kako će nakon sastanka informirati svoje europske kolege i Zelenskog. Također, ne odustaje od svoje nakane potaknuti sastanak Zelenskog i Putina.

Jedna od briga u Bruxellesu je bila kako bi Trump i Putin mogli prisiliti Ukrajinu na ustupanje teritorija koje je okupirala Rusija. "Pravedan i trajan mir" mora poštivati međunarodno pravo poput teritorijalnog integriteta Ukrajine i stajati uz načelo kako se granice ne mogu mijenjati silom, izjavili su čelnici država i vlada EU u utorak. Mađarska se nije pridružila ovoj izjavi.

Tu nije riječ o Ukrajini, nego o Europi

No koliki utjecaj imaju države EU, zajedno s njihovim saveznicima poput Velike Britanije i Norveške? "Europska sigurnosna arhitektura ne može se raspraviti bez da Europa sjedi za stolom", kaže Tinatin Akhvlediani za DW. Pod Europom, ova politička analitičarka iz Centra za europske političke studije (CEPS) tu podrazumijeva i Ukrajinu. Jer kod Ukrajine je stvar i sigurnosti Europe, to je izjavila i visoka predstavnica EU za vanjske poslove Kaja Kallas i upozorila kako su tu ključni interesi Europe „na kocki" jer ustupci Rusiji bi lako mogli dovesti i do pretenzija Kremlja na područje same EU.

Jedno od velikih pitanja vezanih uz mogući mirovni sporazum jest koja bi se jamstva mogla dati Ukrajini? Već se čulo kako su neke države, poput Francuske i Velike Britanije spremne poslati i mirovne snage u Ukrajinu. U srpnju je francuski predsjednik Emmanuel Macron govorio o "do 50.000 vojnika", a britanski premijer Keir Starmer o "koaliciji voljnih" kojoj bi pripadalo 30 europskih država, kako je izvijestila novinska agencija AFP.

Ovisna (o Europi) i vojno i gospodarski

Ipak, analitičarka Akhvlediani je sigurna kako najveće jamstvo koje želi Ukrajini – članstvo u NATO-u za sad isključeno. Najizgledniji put Akhvlediani vidi u tome da pojedine države ili "koalicija voljnih" jamče sigurnost Ukrajine.

Ali čak i ako se dogovori nekakav mirovni plan, Ukrajina će zbog svog velikog deficita vanjske trgovine i proračuna i dalje ovisiti o pomoći za obnovu, kaže Ribakova iz Kijevske škole ekonomije i instituta Bruegel.

Zemlja će posebno i dalje trebati snažnu vojsku i proizvodnju oružja kako bi odvratila Rusiju od ponovne invazije. S takvim vjerodostojnim odvraćanjem, Ribakova smatra vjerojatnim procvat gospodarstva u Ukrajini. To bi također dovelo do više izravnih stranih ulaganja u Ukrajini, kaže ekonomistica. Ribakova smatra da je takav razvoj moguć samo u suradnji s Europljanima, budući da SAD svu pažnju polažu na sebe i svoje odnose s Rusijom.