EU u Moldaviji – povijesni korak prema proširenju

Na prvi pogled, sve to ne izgleda kao veliki samit. Dolaze tri najviša predstavnika Europske unije – predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća António Costa i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas. Za sastanak je predviđeno manje od dva i pol sata.

Ipak, sudionici govore o „prekretnici". I doista, riječ je o povijesnom susretu: u petak, 4. srpnja 2025., u moldavskoj prijestolnici Kišinjevu održava se prvi samit između Europske unije i Republike Moldavije. To je prvi put da EU održava samit u jednoj manjoj zemlji kandidatkinji za članstvo – dosad su se takvi samiti održavali samo u većim državama poput Ukrajine i Turske. A Moldavija je tek od lipnja 2022. službeno kandidat za članstvo u EU. U državama bivše Jugoslavije, od kojih su neke kandidati već više od desetljeća, takvih samita nije bilo.

Radi se o snažnoj poruci. Naime, Moldavija se, nakon Ukrajine, smatra sljedećom metom Vladimira Putina. Osim vojne prijetnje, postoji i akutna politička: krajem rujna u Moldaviji se održavaju parlamentarni izbori. Iako je favorit vladajuća, proeuropska stranka Akcija i solidarnost (PAS) predsjednice države Maje Sandu, na izbore izlaze i tri snažne proruske stranke. Ako bi one došle na vlast, Rusija bi mogla reorganizirati i proširiti svoje vojno prisustvo u zemlji.

Ruska okupacija s katastrofalnim posljedicama

U uskom moldavskom pojasu Pridnjestrovlju, na istočnoj obali rijeke Dnjestar, već više od 35 godina vladaju proruski separatisti. U Moldaviji je Rusija 1992. započela svoj prvi rat protiv druge zemlje nakon raspada Sovjetskog Saveza. Danas je u Pridnjestrovlju stacionirano 1.200 ruskih vojnika i tamo se nalazi golemo skladište sovjetskog oružja. Proruska vlada mogla bi omogućiti povećanje broja vojnika i dopremu oružja.

Ukrajinski crnomorski grad i grad na bojišnici Odesa udaljen je samo 50 kilometara od moldavske granice – vojno gledano, Moldavija je jedna od najnezaštićenijih država u Europi. Ruska okupacija zemlje imala bi katastrofalne posljedice za Ukrajinu jer bi se našla u ratu na dva bojišta.

Posljedice bi bile ozbiljne i za Europu: iako se u jugoistočnoj Rumunjskoj nalazi najveća NATO-ova vojna baza u regiji, kopnena granica Rumunjske prema Ukrajini i Moldaviji vojno je jedva osigurana. Već sada ruski Šahed dronovi redovito lete i eksplodiraju na rumunjskom dijelu delte Dunava – dakle na teritoriju EU i NATO-a.

Pitanje razdvajanja

Moldavija ne može postati članica NATO-a jer njezin ustav propisuje vojnu neutralnost. Ipak, EU sada, nakon godina ignoriranja i oklijevanja, očito jasno prepoznaje opasnost u regiji i želi ovu zemlju s dva i pol milijuna stanovnika što brže integrirati barem u gospodarskom smislu. Optimistične prognoze predviđaju članstvo 2029./30.

Trenutno je najvažnije pitanje tzv. „razdvajanja" (engl. decoupling) – hoće li se pregovori o članstvu Moldavije odvojiti od onih s Ukrajinom, kako bi Bruxelles i Kišinjev mogli brzo otvoriti prva poglavlja. Razdvajanje bi moglo postati nužno jer Mađarska blokira otvaranje pregovaračkih poglavlja s Ukrajinom. Politički gledano, razdvajanje bi bio osjetljiv signal prema Ukrajini: s jedne strane, EU bi time popustila Viktoru Orbánu, a s druge strane, Moldavija svoj kandidacijski status praktički duguje Ukrajini.

Još nije jasno kako EU i Moldavija žele riješiti tu dilemu. Jasno je da Bruxelles mora ponuditi više i biti prisutniji u zemlji kako bi ojačao proeuropske snage. Prema anketama, proruske i faktički desničarsko-nacionalističke stranke socijalista i komunista, koje će vjerojatno nastupiti kao izborna koalicija, zaostaju za vladajućom PAS. Ipak, zajedno s izbornim blokom Alternativa, koji predvodi gradonačelnik Kišinjeva Ion Čeban – formalno neutralan, proeuropski orijentiran, ali prikriveno također proruski – mogli bi osvojiti većinu u parlamentu.

Nedovršene reforme i gospodarska kriza

Nekadašnja antikorupcijska aktivistica, ekonomistica Svjetske banke i ministrica obrazovanja Maja Sandu uživa veliki ugled kao predsjednica i smatra se osobom od integriteta. Ipak, vlada PAS nije provela reforme u borbi protiv korupcije i u pravosuđu onako kako se očekivalo.

Osim toga, ova ionako siromašna zemlja nalazi se u dubokoj gospodarskoj krizi otkako je Ukrajina početkom godine zaustavila tranzit ruskog plina prema Europi, koji je djelomično išao i prema Moldaviji. Tim se plinom opskrbljivala elektrana u separatističkom Pridnjestrovlju, koja je zatim isporučivala električnu energiju ostatku zemlje. To je sada zaustavljeno. Iako je Moldavija povezana s europskom mrežom za plin i struju, to je dovelo do poskupljenja, a povezivanje još nije u potpunosti završeno.

Nakon prestanka isporuke ruskog plina, kojim su separatisti u Pridnjestrovlju financirali svoj sustav, početkom lipnja u tom pojasu proglašeno je izvanredno gospodarsko stanje – jer električne energije ima samo povremeno, a režim više ne može isplaćivati plaće i mirovine. Vlasti u Kišinjevu sada strahuju da bi izvanredno stanje u Pridnjestrovlju moglo izazvati kaos koji bi se proširio i na slobodni dio zemlje.

Pitanje jezika i identiteta

Politički, pitanje jezika i identiteta i dalje ima važnu ulogu u pojedinim dijelovima zemlje. Tri četvrtine Moldavaca govori rumunjski, dok jedna četvrtina uglavnom govori ruski. Iako zemlja ima jedno od najvelikodušnijih zakonskih rješenja za manjinske jezike u Europi, proruski političari lažno tvrde da se krše prava građana koji govore ruski. To ima utjecaj posebno u nekim mjestima na sjeveru zemlje i u južnoj autonomnoj regiji Gagauziji, čiji su stanovnici kršćani, nekad govorili turski, ali su u velikoj mjeri rusificirani kao etnička skupina.

Iako EU financira brojne projekte modernizacije u Gagauziji, ondje i dalje prevladava narativ da navodno Rusija pomaže regiji i spašava je od propasti. Trenutna guvernerka Gagauzije Evgenija Gutul smatra se marionetom ruskog predsjednika Vladimira Putina i optužena je za nezakonito financiranje svoje stranke. EU se posljednjih mjeseci trudila biti prisutnija u Gagauziji – tako je povjerenica za proširenje EU-a Marta Kos u svibnju provela tri dana u toj regiji i razgovarala s brojnim lokalnim dužnosnicima.

I susjedna Rumunjska je pod novim predsjednikom Nicuşorom Danom u svega nekoliko tjedana postala prisutna u Moldaviji kao nikada prije. Njegov prvi službeni posjet inozemstvu bio je upravo Kišinjev, gdje je dočekan s velikim oduševljenjem. Neposredno prije samita EU-a, Nicuşor Dan obećao je da će rumunjske vlasti brže obrađivati desetke tisuća zahtjeva za državljanstvo iz Moldavije – čime bi podnositelji zahtjeva faktički već bili integrirani u Europsku uniju.