EU razmatra nove načine podrške Ukrajini

Kada se sastanu ministri vanjskih poslova Europske unije njihov dnevni red često izgleda kao atlas svijeta. Postoje vrtoglavi popisi izjava i radnji koje treba potpisati i točke kojima se treba pozabaviti u vezi sa svakim kutkom svijeta - a mnogo vremena se obično potroši na pregovore kako bi se svih 27 država članica nagovorilo na zauzimanje jedinstvene pozicije.

Ali nekoliko puta godišnje ministri se usuglašavaju tijekom "neformalnih" razgovora na kojima se ne donose službene odluke. Ideja tih sastanaka je da se stvori prostor za razmišljanje i rasprave za koje tijekom svakodnevnih obveza nedostaje vremena.

Diplomat Europske unije su razgovore proteklog vikenda u glavnom gradu Danske opisali kao "brainstorming" sesiju o tome što slijedi u podršci bloka Ukrajini. Unatoč tjednima aktivne diplomacije, Ukrajinci su i dalje izloženi napadima, a Europa je i dalje duboko skeptična prema želji Rusije za mirom.

Evo nekih ideja koje su se pojavile ovog vikenda u Kopenhagenu.

Prvi nagovještaj sekundarnih sankcija

Šefica diplomacije EU-a Kaja Kallas rekla je novinarima da ministri razmišljaju o uvođenju takozvanih sekundarnih sankcija - restrikcija u čijem fokusu su trgovinski partneri Rusije.

Europska unija je već sankcionirala neke aktere, uključujući kineske banke, koje optužuje da pomažu Rusiji u financiranju rata. Šire sekundarne sankcije mogle bi biti efikasnije, ali i rizičnije. Litvanska ministrica obrane Dovile Sakaliene kaže da bi samo sekundarne američke sankcije “nanijele dovoljno boli ruskoj ratnoj mašineriji”.

Europske mjere "bile bi također dobre”, rekla je ona za DW te dodala: "Razlika je u tome što bi to imalo stvarno nuklearni učinak. Nitko na svijetu ne želi osjetiti sekundarne sankcije SAD-a. To bi promijenilo igru.”

Finska ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen izjavila je pak za DW da želi vidjeti "sveobuhvatni carinski plan protiv ruskih proizvoda, ali i sekundarnih uvoza u Europsku uniju."

“Sigurno utočište”: ukrajinsko oružje napravljeno na tlu EU-a

U jednoj od prvih operacija te vrste Danska je najavila da će, „za nekoliko tjedana", pozvati ukrajinsku vojnu tvrtku da počne proizvodnju na tlu Danske. Danski ministar obrane Troels Lund Poulsen rekao je da bi lokacija mogla biti operativna ove godine, iako nije iznio detalje o tome koje vrste oružja bi se proizvodile.

„Očekujem također da će više ukrajinskih obrambenih tvrtki kasnije ove godine slijediti taj primjer", dodao je još Poulsen.

Kaja Kallas je rekla i da su druge zemlje zainteresirane da dovedu ukrajinsku obrambenu industriju na svoje tlo. Dio ideje, prema diplomatima koji su razgovarali na rubu sastanka u Kopenhagenu, je da se Rusiji pokaže da će se, čak i dok gađa ukrajinske tvornice oružja unutar zemlje, još takvih mjesta pojavljivati širom EU-a kao „sigurnog utočišta“.

Odmrzavanje rasprave o zamrznutoj ruskoj imovini

Također je vođena žustra rasprava o tome što učiniti sa približno 200 milijardi eura (233 milijarde dolara) sredstava Ruske središnje banke zamrznutih u EU-u 2022. godine. Do sada su članice Unije odlučile da konfisciraju kamate stečene na tim sredstvima i usmjere ih za podršku Ukrajini.

Brojne zemlje EU-a, uključujući baltičke države i Poljsku, već dugo zagovaraju da se cijela ta sredstva zaplijene i predaju Ukrajini. Politologinja Christine Nissen je rekla da bi to predstavljalo "prekretnicu."

No Belgija, kao članica EU-a, odlučno se protivi zapljeni, upozoravajući da bi takav potez mogao biti ilegalan i da bi mogao zastrašiti buduće investitore u Europu. "Argument je da bi to zapravo značilo da idemo protiv nekih načela tog liberalnog poretka u koji vjerujemo," izjavila je ova analitičarka iz think tanka Europa za DW.

Činilo se da je Kallas u subotu svojim izjavama htjela raspršiti zabrinutost. "Financijska tržišta nisu reagirala kada smo zamrznuli sredstva. Financijska tržišta su i sada, dok razgovaramo o tome, mirna," rekla je i dodala: "Postoje rizici, ali uvjerena sam da ih možemo ublažiti." 

"Jedna stvar je apsolutno jasna," rekla je Kallas: "S obzirom na razaranje koje Rusija uzrokuje u Ukrajini i koje je uzrokovala do sada, nezamislivo je da Rusija ikada ponovo vidi taj novac, osim ako u potpunosti ne nadoknadi štete prouzročene u Ukrajini."

Ne tako brzo

Malo je onih u EU-u koji misle da bi ove mjere preko noći mogle promijeniti tok rata, a kritičari optužuju Europu da odugovlači s politički osjetljivijim opcijama, poput ubrzavanja svojih planova za zabranu uvoza svih vrsta ruskih fosilnih goriva.

"Ono što je važno," kako je rekla analitičarka Christine Nissen, "je da se bar zadrži europsko jedinstvo o tome kako se nositi s ovim ratom koji toliko znači za budućnost Ukrajine, ali očito i za budućnost Europe."