EU planira novi "pomorski sigurnosni centar"

Europska komisija želi povećati utjecaj Europske unije u strateški važnoj crnomorskoj regiji, suprotstavljajući se ruskom utjecaju bližom suradnjom s Ukrajinom, Moldavijom, Gruzijom, Turskom, Azerbajdžanom i Armenijom.

„U kontekstu ruskih kršenja zračnog prostora, napada na luke i brodske rute... u središtu ovoga je poboljšanje sigurnosti u regiji“, rekla je u srijedu novinarima u Bruxellesu šefica vanjskih poslova EU-a Kaja Kallas, predstavljajući novu strategiju za regiju.

Crno more graniči sa sedam zemalja, a njegova obala proteže se kroz dvije države članice EU-a - Bugarsku i Rumunjsku - kao i kroz kandidatkinje za pristup EU-u Gruziju, Tursku i Ukrajinu, te Rusiju. Moldavija, još jedna država koja teži članstvu u EU, također mu ima pristup preko rijeke Dunav.

Od početka potpune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Crno more je bilo i poprište borbi i mjesto ruskih blokada ukrajinskog izvoza žitarica, koje su ključne za svjetsku sigurnost kada je riječ o opskrbi hranom.

U posljednje vrijeme, EU je postao zabrinut zbog potencijalnih ruskih napada na kritičnu podmorsku infrastrukturu poput kablova za internet i komunikacije, kao i takozvane brodarske "flote u sjeni" koja pomaže Rusiji da zaobiđe sankcije EU-a na izvoz nafte, rekla je Kallas. 

Što predlaže EU?

Općenito, plan podrazumijeva daljnje jačanje suradnje u trgovini, energetici i prometu. Najkonkretniji aspekt novog prijedloga je osnivanje "Centra za pomorsku sigurnost" radi poboljšanja "svijesti o situaciji i razmjene informacija o situaciji na Crnom moru. To uključuje monitoring iz svemira i praćenje događanja na morskom dnu, kao i rana upozorenja na potencijalne prijetnje i zlonamjerne aktivnosti", navodi se u strateškom dokumentu.

Kallas je rekla da bi to također moglo pomoći u praćenju potencijalnog primirja između Rusije i Ukrajine, koji bi mogao biti sklopljen u budućnosti. Drugi cilj je podržati izgradnju regionalne prometne infrastrukture, dijelom "kako bi se poboljšala vojna mobilnost i kako bi trupe i oprema mogli brzo stići na lice mjesta, kada to bude potrebno", rekla Kallas.

Međutim, nije jasno gdje bi se centar nalazio i koje bi zemlje bile uključene, niti postoji jasnoća o tome koja bi mu financijska sredstva bila dodijeljena.

Kako bi mogle reagirati zemlje Crnog mora?

Iako većina zemalja Crnog mora, osim Rusije, surađuje s EU-om, neke su više usklađene s agendom 27 zemalja članica Unije od drugih.

Vlade Ukrajine i Moldavije teže pridruživanju EU-u. Gruzija i Turska također su zemlje kandidatkinje za članstvo u Uniji, iako su njihove kandidature za pridruživanje trenutno zamrznute. Armenija se posljednjih godina približila EU-u, dok Azerbajdžan ima složen odnos s Rusijom i EU-om.

Turska je bliski partner EU-a i članica vojnog saveza NATO, ali kao snažan regionalni igrač ima i vlastite interese, koje slijedi.  

Poput Rusije, Turska također ima interes držati SAD i druge zemlje NATO-a izvan regije Crnog mora, rekao je Stefan Meister, voditelj za istočnu Europu, Rusiju i srednju Aziju pri Njemačkom vijeću za vanjske odnose (German Council on Foreign Relations - DGAP). Ankara štiti samu sebe, ispunjava svoje obveze prema NATO-u, dok istovremeno pokušava ne provocirati Moskvu, kaže on.

Ankara "vidi Rusiju kao sigurnosnu prijetnju, podržava Ukrajinu u ratu i ne slaže se s ruskom aneksijom Krima", rekao je Meister za DW. „Ali, ona istovremene ima koristi od sankcija Zapada prema Rusiji, još uvijek kupuje ruske resurse i profitira od trgovine s Ukrajinom", kaže on.

Odnos EU-a sa crnomorskom regijom se promijenio

EU je prvi put počeo pokazivati ​i​ntenzivniji interes za crnomorsku regiju, kojom su tradicionalno dominirale Rusija i Turska, nakon što su se Bugarska i Rumunjska pridružile Uniji 2007. godine. Nije jedina: Kina je također povećala svoj utjecaj. Prošle godine gruzijska vlada dodijelila je natječaj za izgradnju luke u Anakliji kineskom konglomeratu, koji uključuje subjekte pod američkim sankcijama.

„Prije deset godina angažman EU-a bio je manje strateški, a kineski utjecaj manji", kaže Tinatin Akhvlediani, istraživačica iz Centra za europske političke studije sa sjedištem u Bruxellesu. „Danas bi neuspjeh u produbljivanju veza ovdje imao stvarnu cijenu za sigurnost i ekonomsku težinu Europe“, rekla je ona za DW.

Prema Meisterovim riječima, Crno more je sada „u središtu europske sigurnosti i ključno za povezivanje s drugim regijama, poput Južnog Kavkaza, Kaspijskog mora, Srednje Azije i Bliskog istoka“.

Meister kaže da je dobro što EU želi preuzeti aktivniju ulogu u sigurnosti Crnog mora formirajući nadzorni centar. No, mnogo toga je još uvijek nejasno, naglasio je, referirajući se na nedostatak daljnjih detalja o sudjelovanju, financiranju i resursima za novi Centar sigurnosti.

U srijedu je Europska komisija izjavila da će sljedeći korak biti sastanak ministara iz država članica EU-a i zemalja Crnog mora, kako bi razgovarali o tome kako dalje s ovim prijedlogom.

Ovaj tekst je preveden s engleskog jezika