EU i Kina: „Došli smo do prekretnice“

Trgovinski odnosi između Europske unije i Kine trenutačno su puni problema i napetosti– što se jasno očitovalo i u izjavama predstavnika Unije i kineskog vodstva na samitu u Pekingu. Obje strane međusobno su se optuživale za trgovinska ograničenja.

Kineski predsjednik Xi Jinping pozvao je EU da „na primjeren način“ odgovori na razlike i kritizirao europske mjere protiv kineske robe. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, s druge strane, pozvala je na temeljito preusmjeravanje trgovinskih odnosa s Kinom. „Došli smo do prekretnice“, poručila je, aludirajući na sve veću zabrinutost da Kina sve više preusmjerava svoje viškove kapaciteta prema europskom tržištu.

Deficit veći od 300 milijardi eura

Očekivanja uoči jednodnevnog samita Kina–EU, održanog u četvrtak 24. srpnja, već su unaprijed bila niska. Jedan od razloga za to su carinski sporovi koje je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump sa znatnim dijelovima svijeta. Ovisno o ishodu, i EU i Kina strahuju od učinaka na međusobnu trgovinu. Von der Leyen je također istaknula da je EU prošle godine imala trgovinski deficit s Kinom od 305,8 milijardi eura, a taj trend i dalje raste.

Predsjednica Komisije posljednjih je tjedana se sve oštrije izražavala o Kini, upozoravajući na viškove kapaciteta na svjetskim tržištima te na kineska ograničenja izvoza rijetkih zemnih elemenata, koji su ključni za proizvodnju visokotehnoloških proizvoda. Izvoz tih metala iz Kine u EU u lipnju je porastao za 245 posto u odnosu na svibanj – ali je i dalje 35 posto manji nego u istom mjesecu prošle godine.

Peking od EU želi „otvorenu suradnju“

Peking, s druge strane, želi zadržati pristup europskom tržištu i europskim tehnologijama. Kina se također žali na carine koje je EU uvela na uvoz električnih automobila proizvedenih u Kini. Te mjere kritiziraju i dijelovi njemačke automobilske industrije – posebice oni koji proizvode u Kini. EU je uvela i trgovinska ograničenja na medicinske uređaje iz Kine.

„Sadašnji izazovi za Europu ne dolaze iz Kine“, naglasio je Xi tijekom sastanka s von der Leyen i predsjednikom Europskog vijeća Antoniom Costom, prenijela je kineska državna novinska agencija Xinhua. Xi je pozvao EU da „održi otvorenu suradnju“. Unapređenje vlastite konkurentnosti ne može se postići podizanjem zidova i utvrda, dodao je. „Razdvajanje i prekidanje opskrbnih lanaca vodi samo u izolaciju.“

Bitna razlika i prema ratu u Ukrajini

Osim trgovinskih odnosa, još jedna sporna točka bila je i kineski stav prema ruskoj agresiji na Ukrajinu. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa pozvao je Peking da iskoristi svoj utjecaj na ruskog predsjednika Vladimira Putina kako bi pomogao u okončanju rata.

Neposredno prije samita, Bruxelles je sankcionirao i kineske kompanije u okviru 18. paketa sankcija usmjerenih protiv Rusije. Peking čvrsto stoji uz Moskvu. Prema tvrdnjama dužnosnika EU-a, Kina Rusiji isporučuje oko 80 posto robe koju Moskva može koristiti u civilne ili vojne svrhe. Istodobno, Kina se predstavlja kao neutralna u sukobu i naglašava svoju predanost mirovnim pregovorima i političkom rješenju.

Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi izazvao je uzbunu tijekom posjeta Bruxellesu u lipnju. Prema navodima medija, u razgovoru s visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku Kajom Kallas izjavio je kako Peking ne želi da Rusija izgubi rat jer bi to omogućilo Sjedinjenim Državama da u potpunosti usmjere pozornost na Kinu.

Zapravo je ovaj sastanak čelnika Europske unije i Kine trebao biti svečan i slavljenički, jer je povod i 50. obljetnica uspostave diplomatskih odnosa NR Kine i EU. Ali od svečanosti se nije vidjelo mnogo.