Družba iz računa: Beograd i Zagreb protiv sankcija NIS-u

Američke sankcije protiv Naftne industrije Srbije (NIS) odgođene su na mjesec dana, rekao je u četvrtak predsjednik Aleksandar Vučić. To znači da se za rješenjem i dalje traga, a do sada se tragalo uzaludno.

Ugledni njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u opširnom članku piše o mogućim posljedicama takvih sankcija. U tekstu se navodi da je NIS jedna od najmoćnijih firmi u Srbiji, koju je Gazprom svojevremeno jeftino kupio, u zamjenu za podršku Moskve po pitanju Kosova.

„NIS je monopolist na mnogim područjima poslovanja. Ali ne ide čitava dobit u Moskvu. Rusija tim novcem financira i vlastitu propagandu u Srbiji ili se ukazuje kao sponzor, recimo nogometnog kluba Crvena zvezda", piše u tekstu u FAZ-u novinar Michael Martens.

Podsjeća da je administracija prošlog američkog predsjednika Joea Bidena tražila potpunu promjenu strukture vlasništva u NIS-u, ali da je pitanje hoće li i vlada Donalda Trumpa postaviti takav zahtjev.

„Ako sankcije zbilja stupe na snagu, to bi Srbiju jako pogodilo – a i susjedna Hrvatska, članica EU-a, osjetila bi posljedice", piše frankfurtski list.

"U Srbiji bi kriza mogla biti mnogo ozbiljnija"

Jer, skoro sav uvoz nafte u Srbiju ide preko naftovoda JANAF, od hrvatske jadranske obale prema Srbiji. Hrvatska državna firma koja kontrolira plinovod najavila je da bi, u slučaju američkih sankcija, prekinula dotok nafte prema Srbiji što bi i Hrvatsku koštalo prihoda od tranzita. NIS je najbolja mušterija JANAF-a jer kupuje trećinu nafte koja teče kroz Hrvatsku.

„U Srbiji bi pak kriza mogla biti mnogo ozbiljnija. Doduše, zemlja može uvoziti naftu brodovima preko Dunava, ali to bi bilo skupo iznuđeno rješenje. Ako bi se sankcije dosljedno primijenile, srpsko gospodarstvo bi bilo bez redovnog snabdijevanja naftom", piše FAZ.

„Tako nešto je zemlja posljednji put doživjela za vrijeme balkanskih ratova i sankcija devedesetih godina, kada se švercani benzin prodavao uz cestu u plastičnim bocama", podsjeća se u članku.

Također se navodi da je Vučić rekao kako je stvar krajnje ozbiljna i da je posljednjih mjeseci bilo mnogo razgovora Beograda i Moskve – ali bez rezultata.

Zagreb iz vlastitih interesa pomaže Beogradu

Sredinom veljače je šef diplomacije Marko Đurić posjetio Moskvu. Na konferenciji za novinare tamo je njegov ruski kolega Sergej Lavrov kritizirao „određene snage“ jer hoće prigušiti srpsko gospodarstvo.

Ali, kako piše FAZ, Lavrov nije rekao ništa o tome jesu li Rusi spremni prodati NIS srpskoj državi ili nekoj drugoj firmi. Ili su pak spremni promatrati kako u savezničkoj Srbiji izbija teška ekonomska kriza.

„Danas Rusija tvrdi da NIS vrijedi oko 4,4 milijarde eura", piše njemački list. „S obzirom na monopolski položaj, interesenata ne bi manjkalo. U srpskim medijima se kao mogući kupac spominjala azerbejdžanska naftna kompanija SOCAR", piše FAZ.

„To je politički moguće. Vučić je više puta izražavao divljenje klanu tamošnjeg vlastodršca Ilhama Alijeva“, piše list. No dodaje da je nedavno hrvatski premijer Andrej Plenković u Davosu pitao Alijeva o tome, a da je ovaj odvratio da od kupovine nema ništa.

Novinar Michael Martens procjenjuje da je „računica Beograda da će se srpski problem sa sankcijama riješiti u sklopu velikog američko-ruskog dogovora“.

Do tada Zagreb iz vlastitih interesa diplomatski pomaže Beogradu, intervenirajući kod Amerikanaca.

Neformalni dokument iz Zagreba

Jedan non-paper, dakle neformalni dokument koji je lansirao Zagreb skicira tu poziciju: cijeli poslovni model JANAF-a bio bi ugrožen u slučaju sankcija protiv NIS-a.

„Zagreb u ovom papiru ne nudi rješenje kako bi se mogao potisnuti ruski utjecaj u Srbiji bez sankcija protiv NIS-a. Ali, dokument se završava ozbiljnim upozorenjem koje u EU-u za sada prolazi neprimijećeno. U listopadu 2022. su Srbija i Mađarska dogovorile gradnju naftovoda kojim bi se srpska mreža na teritoriju Mađarske trebala priključiti na naftovod Družba, koji potiče iz komunističkih vremena“, navodi list.

Preko Družbe mađarski energetski koncern MOL dobiva rusku naftu. Premijer Viktor Orban u to želi uključiti i Srbiju. „Ako tako bude, to bi imalo ogroman značaj za moć Rusije u Srbiji“, piše FAZ i citira dalje iz hrvatskog dokumenta:

„Sankcije koje bi spriječile JANAF da figurira kao održiva alternativa za snabdijevanje središnje i jugoistočne Europe ne-ruskom naftom bi tako ohrabrile Srbiju da (…) uspostavi naftnu infrastrukturu koja omogućava prihvat ruske nafte.“

Iz Beograda se čuje da do 2027. treba biti izgrađena naftna veza od Novog Sada do blizine Segedina.

Na kraju teksta FAZ citira jedan „odlično upućeni izvor iz Zagreba“: „Naravno da Hrvatska ima poslovnih interesa da se taj naftovod ne izgradi. Ali to ne bi trebala biti samo hrvatska briga. Ako EU ne nađe pravne ili diplomatske mogućnosti da spriječi izgradnju, onda će to biti poraz s velikim značajem za regiju. Bit će to najveći zamislivi poklon Putinu.“