Donald Trump dovodi svoju moć do krajnjih granica

U Los Angelesu i dalje vlada velika napetost. Tisuće ljudi već danima prosvjeduju protiv postupanja američkih imigracijskih vlasti. Noćni policijski sat koji je u srijedu navečer uvela gradonačelnica donio je malo mira i tišine, ali nema naznaka da će doći do smirivanja situacije. Nacionalnoj gardi, koju je američki predsjednik Donald Trump u subotu poslao u Los Angeles, sada se pridružuje i 700 marinaca – elitne jedinice američke vojske namijenjene za brzo djelovanje.

Prema riječima glasnogovornice Američke vojske, vojnici bi trebali pomoći u zaštiti zgrada i zaposlenika savezne vlade, uključujući i one u Službi za imigraciju i carinu (ICE).

Ljudi u južnoj Kaliforniji od petka prosvjeduju na ulicama zbog načina na koji agenti ICE-a provode racije na javnim mjestima kako bi pronašli i deportirali ilegalne migrante. U nekim slučajevima, maskirane jedinice ICE-a hapse ilegalne migrante izravno na ulici. Sve je to dio stroge imigracijske politike Trumpove administracije, koju bi sada trebala štititi i vojska.

Više ovlasti za predsjednika u posebnim slučajevima

Predsjednik SAD-a ne može tek tako poslati Nacionalnu gardu ili marince u neku saveznu državu. Naredbu za njihovo raspoređivanje obično mora izdati vodstvo te države. U Kaliforniji je demokratski guverner Gavin Newsom izričito odbacio raspoređivanje saveznih trupa i podnio tužbu.

Međutim, u posebnim slučajevima predsjednik SAD-a može, čak i bez obavještavanja nadležnog guvernera, poslati vojne jedinice – i to u onu saveznu državu u kojoj je u tijeku pobuna protiv autoriteta savezne vlade. Tako stoji u Zakonu o pobuni iz 1807. godine.

Vojna operacija u Kaliforniji koju je naredio Trump ipak je neuobičajena, jer autonomija 50 saveznih država slovi za najviše dobro – što se može vidjeti i iz samog naziva zemlje: „Sjedinjene Američke Države“. Guverner Newsom čak smatra da se radi o zloupotrebi moći i upozorava da su američka demokracija i njezine institucije ugrožene zbog Trumpovih postupaka.

„Kalifornija je možda prva, ali ovo očito nije kraj“, rekao je Newsom u televizijskom obraćanju u utorak navečer. „Slijede druge države. Slijedi napad na demokraciju.“

Trump prkosi vlastitom pravosuđu

Trump je u prvih pet mjeseci svog drugog mandata već nekoliko puta ušao u sukob s demokratskim institucijama zemlje, primjerice kad je riječ odeportacijama koje je proveo protivno jasnim sudskim naredbama. U ožujku je u Salvador deportirano više od 250 navodnih terorista koji nisu državljani SAD-a. Zrakoplovi kojima su migranti odvedeni u zloglasni zatvor u toj srednjoameričkoj zemlji poletjeli su unatoč privremenoj obustavi deportacija koju je izdao jedan savezni sudac.

Kao i u slučaju vojne operacije u Los Angelesu, Trump se i tada pozvao na zakon star više od dva stoljeća. U tom je slučaju iskoristio Zakon o neprijateljskim strancima iz 1798. godine. Taj zakon predsjedniku dopušta deportaciju stranih državljana iz „neprijateljske nacije“ bez čekanja na uobičajene sudske postupke. Trumpova administracija tvrdi da su deportirani teroristi iz venezuelske bande „Tren de Aragua“ te da je zbog toga predsjednikova akcija pravno valjana.

Pravosuđe je jedan od tri stupa vlasti u Sjedinjenim Državama, uz izvršnu (predsjednik) i zakonodavnu (Kongres). Podjela vlasti između te tri grane čini osnovu američke demokracije. No, čini se da Trump ide na slabljenje te podjele.

U najvišem sudu SAD-a, Vrhovnom sudu, šest od devet sudaca su deklarirani konzervativci. Trojicu od njih imenovao je osobno Trump. To su dobri uvjeti za odluke koje idu u korist predsjednika. Na primjer, u slučaju navodnih terorista, Vrhovni sud presudio je da je deportacija bila legalna.

U skladu s „načelima demokracije“ u SAD-u?

A što je s Kongresom, zakonodavnom granom vlasti? Trump ga je zaobišao odmah na početku svog drugog mandata. Svaki predsjednik može izdavati predsjedničke dekrete koji ne moraju proći kroz Zastupnički dom i Senat, dva doma Kongresa. Trump je već izdao iznimno velik broj tih dekreta: 161 u svom drugom mandatu do sada (zaključno s 10. lipnjem 2025.). To je više nego bilo koji predsjednik nakon Drugog svjetskog rata. Ti Trumpovi dekreti imaju dalekosežne posljedice, primjerice za prava LGBTQ+ zajednice u SAD-u ili za globalnu trgovinu.

„Trump će zasigurno ostati zabilježen u povijesti kao netko tko je moć izvršne vlasti doveo do njezinih krajnjih granica“, ocjenjuje za DW Patrick Malone, profesor javne uprave i politike na Američkom sveučilištu. Na primjer, postoje sumnje u to je li bilo zakonito da predsjednik, s ciljem povećanja učinkovitosti, zatvori savezne agencije i masovno otpusti njihove zaposlenike, ističe Malone. „Sudovi će se godinama baviti pitanjem zakonitosti onoga što je ovaj predsjednik učinio“, kaže politolog.

A što je s demokratskim institucijama SAD-a? One su pod znatnim pritiskom, smatra Malone. Jedan od problema je to što se zakoni Sjedinjenih Država stariji od 200 godina sada primjenjuju na potpuno drugačiju zemlju od one u kojoj su ti zakoni nastali. Ipak, Malone ne gubi nadu. „Institucije je općenito vrlo teško srušiti“, kaže. „Nadam se da će načela demokracije na kraju prevladati.“