Dodik: "EU više ne može biti naša orijentacija"

Kao što je i najavio, Milorad Dodik dao je mandat za sastav nove vlade Republike Srpske Savi Miniću, koji je trenutno ministar poljoprivrede u tehničkoj vladi. Ima rok od 40 dana da prikupi potrebnu većinu u Narodnoj skupštini, koja je manje – više sigurna s 54 zastupnička mandata (od ukupno 83) trenutno okupljenih oko SNSD-a. Mandatar je dobio zadatak da poveća zaposlenost i minimalnu plaću, te pripremi zakone o strateškim resursima. Iako detalji tih strateških resursa nisu objavljeni, jasno je da se radi o realizaciji onoga o čemu se govorilo do prije nekoliko mjeseci. A to je da se ponovo „zavrti“ priča oko litija. Što se tiče puta ka Europskoj uniji, tu se stavlja točka.

„EU više ne može biti naša orijentacija, analize kažu da se moramo zaustaviti. Molim vas premijeru da smanjite sve operacije za bilo kakav EU put. Mi već tri godine živimo bez tih sredstava", rekao je Dodik, koji očekuje od nove vlade da sve zadate uvjete ispuni u roku od godinu dana.

Objašnjavajući zašto je Minića imenovao za madatara, Dodik je rekao da je to „čovjek koji ima entuzijazma, volje i želje i da se upusti u rješavanje problema i kreiranje rješenja".

Novo kazneno djelo?

Iako je opstanak ove vlade upitan, posebno zbog činjenice da je Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP) oduzeo predsjednički mandat Dodiku, koji dakle više ne može obavljati poslove u nadležnosti predsjednika, novi mandatar spreman je ispuniti zadatke koje je pred njega postavio Dodik. Ne samo on, nego i cijela buduća vlada.

„Oni koji ne budu dio te ekipe, ne u smislu da neće nešto uraditi, nego da ne budu blagovremeni, ja ću biti prinuđen promijeniti ih“, kaže Minić, koji je izrazio i optimizam da će imati kontrolu nad premijerskim mandatom.

Dodik je ovim potezom počinio novo kazneno djelo, stav je većine pravnika, koji osim pitanja vlade koje će se sigurno naći pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, vjeruju da će takva sudbina biti i s referendumom koji je zbog presude Suda i odluke SIP-a o oduzimanju mandata Dodiku, za 25. listopada raspisala Narodna skupština.

„Republika Srpska ulazi u novu krizu, a Dodik je još jednom pokazao da mrzi svoj narod i Republiku, koju je opustošio. Bez legitimiteta imenovao je novog mandatara, svjestan da će sudovi osporavati Vladu i njen legitimitet jer Dodik krši zakone i čini kazneno djelo, jer se lažno predstavlja kao predsjednik Republike Srpske, što će ostaviti velike posljedice“, rekao je Nebojša Vukanović iz oporbene Liste za pravdu i red.

Pat pozicija do narednih izbora

Ako se analiziraju svi mogući scenariji, nakon formiranja vlade na ovakav način i njenim mogućim rušenjem sama rekonstrukcija i ostavka Radovana Viškovića poslužila je samo za dodatno kompliciranje političke situacije i stvaranja izlaznih šansi iz takvog stanja. Očekuje se da Središnja izborna komisija već ovoga tjedna raspiše prijevremene izbore za predsjednika čije održavanje sada već nije toliko neizvjesno, s obzirom da je oporba najavila da će na njima sudjelovati. Bez PDP-a, čiji čelnik Draško Stanivuković više „naginje“ na stranu bojkota izbora kao i vladajuća koalicija okupljena oko SNSD-a.

Uz velike šanse da se prijevremeni izbori održe priča oko rekonstrukcije vlade i narativa koji bi se stvorio ako nova vlada bude srušena više su nego dobra podloga da se zadrži trenutno stanje do redovnih izbora naredne godine u listopadu. Jer, ako prijevremeni izbori budu održani, malo je vjerojatno da novi predsjednik, tko god on bio, položi zakletvu u Narodnoj skupštini.

„Hipotetički gledano, ako budete izlazili na izbore nećete ni tada pobijediti. Sudjelovali mi ili ne. Nećete dobiti predsjednika“, nagovijestio je Dodik što će se dogoditi ako prijevremeni izbori budu održani. 

Na posljednjoj sjednici Narodne skupštine, na kojoj je Dodik pored ovoga, ponudio oporbi da podrži izbore u organizaciji Republičke izborne komisije, usvojena je odluka o održavanju referenduma 25. listopada. Građani će se izjašnjavati „prihvaćaju li odluke neizabranog stranca Christiana Schmidta i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika Republike Srpske, kao i odluku Izborne komisije BiH o oduzimanju mandata predsjedniku Republike Srpske".

Njemačka i Velika Britanija očekuju deeskalciju

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović poručio je da „protupravni akti Narodne skupštine Republike Srpske predstavljaju flagrantno kršenje Ustava BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma“. Ističe da je Miloradu Dodiku oduzet mandat i da je on sada privatna osoba, s pravomoćnom presudom i dugogodišnjim restriktivnim mjerama u svom dosjeu.

„Takvi akti su pravno ništavni, politički destruktivni i duboko destabilizirajući. Riječ je o aktivnostima koje predstavljaju teško kazneno djelo. Ni Ustavom BiH, niti bilo kojim važećim zakonom, entitetima nije dano pravo da osporavaju ili poništavaju odluke državnih institucija, a posebno ne da putem referenduma preispituju pravomoćne sudske presude“, kaže Bećirović.

Na sjednicu, na kojoj je odbačena presuda Suda i raspisan referendum, reagirali su iz Veleposlanstva SR Njemačke u BiH, ističući da se presuda mora poštovati, te da očekuju deeskalaciju situacije.

„Presuda Suda Bosne i Hercegovine u predmetu protiv Milorada Dodika je konačna i obvezujuća i mora se poštivati. Podvrgavanje sudske presude javnom glasanju u suprotnosti je s vladavinom prava i neovisnošću sudskih organa“, priopćili su iz njemačkog veleposlanstva, navodeći kako očekuju od vlasti Republike Srpske „da deeskalira situaciju i poštuje suverenitet, teritorijalni integritet i ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine".

Osim Njemačke, reagirala je i Velika Britanija. „Sud BiH, neovisna institucija, osudio je bivšeg predsjednika Republike Srpske, g. Dodika, i ta presuda se mora poštivati. Provođenje referenduma za bilo koju sudsku presudu ili nepoštivanje iste bilo bi protuzakonito i podrivalo vladavinu prava i ustavni poredak BiH", izjavio je britanski veleposlanik u BiH Julian Reilly.

Iz Ureda visokog predstavnika, koji je nametnuo izmjene Kaznenog zakona na temelju kojih je Dodik osuđen, još nema reakcija. Ranije su tijekom sudskog postupka isticali da se više neće miješati u odluke ii da su izmjenama zakona dali instrumente domaćim pravosudnim organima za reakciju prema izabranim političkim predstavnicima.