"Dodik de facto odvojio Republiku Srpsku od BiH!"

Neočekivano brzo nakon usvajanja u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS), zakoni kojima se zabranjuje djelovanje Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) – bh. obavještajne agencije – kao i primjene odluka Suda i Tužiteljstva Bosne i Hercegovine na teritoriju RS-a, stupili su na snagu. Ukaz je kasno u srijedu navečer (5.3.) potpisao predsjednik RS-a Milorad Dodik, a nekoliko sati kasnije objavljeni su u Službenom glasniku ovog bh. entiteta.

„Neprijatelji iz Sarajeva"

„Ova četiri zakona, koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske, vraćaju subjektivitet i ustavnu nadležnost RS-a u uvjetima ugrožavanja naše ustavne nadležnosti koja je trajalo gotovo 25 godina", rekao je Dodik nakon potpisivanja ukaza, istaknuvši da ne postoji namjera da se bilo što zabranjuje. Svjestan je, kaže, da „neprijatelji iz Sarajeva“ sada čine sve da putem Tužiteljstva otvore istrage protiv rukovodstva RS-a. To je, dodaje, udarac na legitimne institucije RS-a.

„Pozivamo te razjarene donositelje odluka u Federaciji (BiH) da ostanu mirni, da ne šalju nikoga u Republiku Srpsku. Nemojte nam slati više ni dopise o ovim pitanjima. Nemojte ljude izlagati bilo čemu. Mi ćemo ostati uporni da izgradimo svoj subjektivitet onako kako nam je Ustav dao“, poručio je Dodik neposredno prije upućivanja zakona na objavljivanje u Službeni glasnik, zaključivši riječima: „Živio mir i živjela Republika Srpska".

Službeni glasnik Republike Srpske u kojem su objavljeni zakoni koje je Dodik potpisao, datiran je na 5. ožujak 2025. godine. U odlukama, koje su popratni dio zakona, navodi se da „zakon stupa na snagu dan nakon objavljivanja u Službenom glasniku“, što praktično znači da su zakoni već na snazi na teritoriju Republike Srpske.

Klub Bošnjaka se nije ispriječio

Takav scenarij dijelom je blagoslovio i Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a koji nije, kako se očekivalo, pokrenuo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa. S obzirom na to da su procijenili da će veto "ionako biti osporen pred Ustavnim sudom Republike Srpske, odlučili su da je bolje „pustiti“ zakone kako bi Ustavni sud Bosne i Hercegovine djelovao.

„S obzirom na to da su zakoni antiustavni i antidržavni, Ustavni sud BiH, kome će se obratiti ovlašteni apelanti, jedina je instanca koja treba hitno reagirati i privremenom mjerom do konačne odluke staviti ove zakone izvan snage kako bi zaustavili i Dodika i njegove pristaše u NSRS", rekao je predsjedatelj Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a Alija Tabaković, objasnivši da bi u suprotnom za isti rezultat trebalo čekati 20 dana.

Privremena mjera Ustavnog suda BiH

A apelacija Ustavnom sudu BiH je već spremna. Podnose je zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Denis Zvizdić i Kemal Ademović, skupa s bošnjačkim članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem.

„Dodikove prijetnje da se rušitelji Ustava BiH i odmetnici od zakona neće odazvati pozivu Tužiteljstva BiH predstavljaju žrtvovanje potlačenih poslušnika i njihovo gubitničko konfrontiranje sa zakonom u cilju njegove osobne zaštite. Jer, ponovimo, sudilo se osobi koja je prekršila zakon, a nije se sudilo niti Republici Srpskoj, niti srpskom narodu", rekao je predsjedatelj Parlamenta BiH Denis Zvizdić. Dodao je da će apelacija biti upućena odmah nakon stupanja na snagu zakona.

Ustavni sud BiH ima mogućnost donošenja privremene mjere do konačne odluke, ukoliko ocijeni da se radi o pitanju koje se odnosi na ugrožavanje ustavnog poretka, što se u ovom slučaju očekuje već za nekoliko dana. Međutim nitko, osim političkih predstavnika, ne usuđuje se prognozirati kako će se ta odluka provoditi, s obzirom na to da je zakonima, čija se ocjena ustavnosti traži, propisano upravo neprimjenjivanje odluka Ustavnog suda BiH.

Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković, zbog toga kaže da je Dodik ovim ukazom "de facto izvršio državni udar i odcijepio Republiku Srpsku od Bosne i Hercegovine."

„Vrlo nezgodna situacija. Sada ide apelacija i odluka Ustavnog suda BiH, vjerojatno uz privremenu mjeru. Tek tada ćemo vidjeti imamo li državu ili nemamo. Tek tada ćemo vidjeti imamo li međunarodnu zajednicu koja je dužna štititi mir i Daytonski mirovni sporazum“, rekao je Duraković.

Stranci (ne)će reagirati

Ima li Bosna i Hercegovina međunarodnu zajednicu ili ne u obliku o kojem Duraković govori, znat će se vjerojatno tijekom ovoga četvrtka, kada bi se iz OHR-a trebali ili oglasiti po ovom pitanju, ili poništiti zakone kao što je to rađeno u nekim ranijim slučajevima. Ipak, s obzirom na nedavne zaključke Vijeća za implementaciju mira koje je zasjedalo nakon sjednice skupštine RS-a na kojoj su sporni zakoni usvojeni, a u kojima se domaće institucije pozivaju da riješe sva pitanja, teško je za očekivati neke radikalnije odluke.

Reagirao je ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković (NiP), poručivši da je potpisivanjem ukaza Dodik „postao jedan od najvećih kriminalaca u ovoj zemlji“.

„Potpisujući taj ukaz počinio je najteže kazneno djelo, odnosno verificirao ga, a počinio ga je zajedno s Radovanom Viškovićem (premijerom RS-a op. a), Nenadom Stevandićem (predsjednikom Narodne skupštine RS-a op. a) i s još nekim ljudima. Od večeras pravosudni sustav kreće prema onima koji su, sada i definitivno, stavili potpis na državni udar“, rekao je Konaković, istaknuvši da odluka Ustavnog suda BiH neće amnestirati nikoga od odgovornosti za najteža kaznena djela.

Kolegij Stranke demokratske akcije (SDA) traži od Tužiteljstva i Suda BiH da, kako navodi ovo tijelo, odlučno reagiraju na posljednji udar vlasti Republike Srpske na Daytonski mirovni sporazum, Ustav Bosne i Hercegovine i važeće zakone te da sankcioniraju odgovorne za ugrožavanje ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine. Traže od OHR-a (Ureda Visokog predstavnika u BiH) i PIC-a (Vijeća za provedbu mira) da reagiraju u skladu sa svojim ovlaštenjima i obvezama te da spriječe secesionističke pokušaje vlasti RS-a.

Zahtijeva se pojačana prisutnost snaga EUFOR-a na područjima RS-a i u Distriktu Brčko gdje žive povratnici, kako bi se „prevenirala eskalacija situacije i pružio osjećaj zaštite građanima koji žive u tim područjima“.

„Milorad Dodik odlučio je očito krenuti na put bez povratka i kandidirati se da zbog pokušaja državnog udara kao organizator i poticatelj protuustavnog djelovanja i ugrožavanja mira bude uklonjen s političke scene, a na kraju osuđen i lišen slobode“, naveo je drugi koalicijski partner Milorada Dodika na državnoj razini, prvi čovjek SDP-a i premijer Federacije BiH, Nermin Nikšić, u objavi na Facebooku.

Šef Kluba zastupnika PDP-a u Narodnoj skupštini RS-a, Igor Crnadak, upozorava da se stupnjem na snagu ovih zakona stvaraju uvjeti za potencijalne sukobe. “Ovim zakonom je MUP Republike Srpske dobio obvezu, zadatak da ne dopusti SIPA-i da radi na teritoriju Republike Srpske, a SIPA ima svoj zakon koji joj nalaže da naloge Tužiteljstva BiH i sudova obavlja na teritoriju Bosne i Hercegovine, što znači i Republike Srpske”, rekao je Crnadak, podsjetivši da SIPA ima veliki broj ljudi u Banjoj Luci. 

“SIPA ima sjedište u Istočnom Sarajevu. Sa ovakvim obvezama, koje je dobio MUP RS-a, s ovakvim političkim najavama, ja ne znam tko može biti miran”, upozorava Crnadak.

Vakuum do odluke Ustavnog suda

Ni stručnjaci nisu načisto kako će izgledati primjena zakona u praksi, ukoliko za to bude potrebe, ali se slažu u jednom: da će do donošenja odluke Ustavnog suda BiH nastati vakuum.

„Neustavnost zakona mora potvrditi Ustavni sud BiH i ne vjerujem da će do tada Tužiteljstvo i policija raditi bilo šti u smislu poduzimanja nekih radnji, jer to bi doista bilo opasno. Sasvim drugo pitanje je ako Republika Srpska ne bude poštovala ni odluku Ustavnog suda BiH. U tom slučaju plašim se da bez pomoći međunarodne zajednice, naša država s postojećom strukturom to teško može riješiti“, kaže stručnjak za pravo iz Sarajeva Nurko Pobrić.

Na potpisivanje spornih zakona nije reagiralo samo političko Sarajevo, već i oporba u RS-u. Vjeruju da se nitko od zaposlenih u državnim institucijama neće povinovati ovim zakonima, kojima se pored ostalog traže i povlačenja zaposlenih u pravosudnim institucijama, kao i onih u SIPA-i.

„Nitko neće napustiti SIPA-u i slijediti ga, ali je tužno što ljudi i narod šute, što svi iščekuju što će se dogoditi umjesto da svi ustanemo, kao studenti u Srbiji, kažemo dosta je terora, straha, uvreda, bezakonja, kriminala, pljačke, ludila“, napisao je prvi čovjek Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović.