Dječji rad nije samo problem siromašnih zemalja

Dječji rad i dalje je globalna pošast. Iako je od 2000. godine postignut značajan napredak u njegovom smanjenju, događaji posljednjih godina poput pandemije COVID-a 19 i raznih sukoba širom svijeta gurnuli su milijune obitelji u siromaštvo i prijetili zaustavljanjem postignutog napretka.

No najnoviji izvještaj UNICEF-a i Međunarodne organizacije rada (ILO) o toj temi navodi da je došlo do pada u usporedbi s posljednjim izvješćem prije četiri godine, sa 138 milijuna involviranih u dječji rad u 2025. godini, u odnosu na 160 milijuna zabilježenih prije četiri godine.

„Nalazi našeg izvještaja pružaju nadu i pokazuju da je napredak moguć“, rekao je glavni direktor ILO-a Gilbert F. Houngbo u priopćenju za javnost. „Ali ne smijemo biti zaslijepljeni činjenicom da je pred nama još dug put prije nego što postignemo naš cilj iskorjenjivanja dječjeg rada.“

Što je dječji rad?

Nina Mast, analitičarka Instituta za gospodarsku politiku sa sjedištem u Washingtonu, rekla je za DW da je dječji rad eksploatatorski ili opresivni rad maloljetnika ili „bilo koji rad koji je pretjeran u smislu da ometa obrazovanje, zdravlje ili dobrobit djeteta“.

Štetni dječji rad obično se povezuje s najsiromašnijim zemljama svijeta. Prema riječima Claudije Cappa, savjetnice za statistiku i praćenje pri UNICEF-u, u subsaharskoj Africi živi dvije trećine ukupnog broja djece koja su izložena dječjem radu.

Ali ona je upozorila da je to problem i za dijelove svijeta s višim prihodima poput Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država. „Iako je dječji rad češći u zemljama s niskim prihodima, on i dalje postoji u onima s visokim prihodima“, rekla je za DW. „Često je skriven u poljoprivredi, neformalnom radu ili unutar marginaliziranih zajednica. Siromaštvo, nejednakost i isključenost čine određene skupine djece ranjivima, bez obzira gdje žive", kaže Cappa.

SAD bilježi porast

Nina Mast objašnjava da se pojam dječjeg rada ne odnosi samo na neplaćeni ili opasni rad, već i na bilo kakav "prekomjerni ili iskorištavajući rad koji ometa obrazovanje". Njen glavni fokus je na SAD-u gdje su se kršenja Zakona o pravednim radnim standardima povećala nakon pandemije koronavirusa.

Prema informacijama američkog Ministarstva rada, broj djece za koju se utvrdilo da su zaposlena kršeći savezne zakone o dječjem radu povećao se za 31% između 2019. i 2024. godine.

„Mislim da bismo ovo trebali smatrati krizom koja nije riješena s obzirom na nedavni porast kršenja zakona", kaže Mast dodajući da je Trumpova administracija najavila planove za slabljenje raznih zakona o zaštiti rada.

Mast kaže da tipična kršenja u SAD-u uključuju maloljetnike koji rade predugo ili do kasno navečer ili slučajeve u kojima su maloljetnici obavljali poslove koje ne bi smjeli obavljati zbog svoje dobi.

Još jedan veliki problem, dodala je, je poljoprivreda gdje se djeca od samo deset godina ponekad zapošljavaju na za njih štetnim poslovima.

„Problem koji nismo riješili u SAD-u jest činjenica da su standardi u poljoprivredi puno niži“, rekla je Mast. „Poljoprivreda je najsmrtonosnija industrija za djecu kada je riječ o stopi smrtnosti. To je problem koji ostaje neriješen", kaže ona.

Također europski problem

To je također veliki dio problema u Europi, kaže Marc Dubbelt, direktor Global Marcha, mreže sindikata i organizacija civilnog društva posvećenih eliminaciji dječjeg rada, ropstva i trgovine ljudima.

On kaže da je nedavno bilo kršenja zakona u Albaniji, Rumunjskoj, kao i u sektoru voća i povrća u Italiji. „Ne pogađa vas to kao što vas pogodi dijete koje radi u rudnicima u Kongu", kaže on za DW. „Ali to je vrlo opasan posao. Djeca rade s pesticidima, rade pod ogromnim toplinskim stresom. To je stvarno nezdravo za dijete", dodaje.

Claudia Cappa iz UNICEF-a ističe da je stopa dječjeg rada u EU-u niska u globalnoj usporedbi, ali kaže da „postoji u skrivenijim oblicima, uključujući poljoprivredu, neformalne usluge i među marginaliziranim zajednicama".

EU se 2021. godine pridružio globalnoj inicijativi kojom se 2025. godina određuje godinom okončanja dječjeg rada u svim oblicima. Iako taj cilj nije postignut, EU ima relativno snažno zakonodavstvo usmjereno na zaštitu djece i maloljetnika od štetnih radnih praksi.

Direktiva EU o zaštiti mladih na radu zahtijeva od država članica da zabrane zapošljavanje djece mlađe od 15 godina ili one koja su još uvijek u redovnom obrazovanju, uz neke iznimke. Također propisuje različite obveze za poslodavce u pogledu zdravlja i sigurnosti mladih radnika.