Dešifriranje Kine: supersila želi prestići SAD

12.000 vojnika korača u paradnom maršu, najsuvremeniji sustavi naoružanja sposobni za primjenu diljem svijeta i prije svega: predsjednik Xi Jinping, neosporni moćnik, na balkonu Tiananmenskih vrata, iznad divovskog portreta osnivača zemlje, Maoa Zedonga. Ove su slike obišle ​​svijet u srijedu (3. rujna).

26 šefova država i vlada iz Azije, Bliskog istoka, Afrike i Latinske Amerike svjedočilo je ovom spektaklu. Osim ruskog predsjednika Vladimira Putina, iz Europe su doputovali i slovački premijer Robert Fico i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Poruka je jasna: u budućem svjetskom poretku Kina želi definirati pravila igre. „Takve vojne parade dio su alata koji se koriste u autokracijama za demonstraciju percipirane ili stvarne snage", kaže Eberhard Sandschneider, umirovljeni profesor političkih znanosti na Slobodnom sveučilištu u Berlinu i partner u konzultantskoj tvrtki Berlin Global Advisors. "Zbog svog gospodarskog procvata, Kina je u procesu širenja svoje međunarodne uloge. Pod predsjednikom Xi Jinpingom, ovaj je proces dobio dodatni zamah."

72-godišnji šef države ima jasnu viziju. Kontinuirani procesi modernizacije trebali bi biti dovršeni do 2049. godine, na 100. obljetnicu od osnutka Narodne Republike. S populacijom od 1,4 milijarde ljudi očekuje se da će bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika dosegnuti razinu jedne srednje velike industrijalizirane nacije. Prema izračunima raznih renomiranih konzultantskih tvrtki, istočnoazijska zemlja mogla bi već za pet ili najviše 15 godina prestići SAD kao najveće svjetsko gospodarstvo.

Dominacija u poslovanju i politici idu ruku pod ruku

Kina također proširuje svoje političko vodstvo, na primjer u međunarodnim organizacijama poput BRICS-a, saveza najvećih rastućih gospodarstava svijeta, te sa Šangajskom organizacijom za suradnju (SCO). Kroz globalni infrastrukturni projekt "Inicijativa Puta svile" sa 153 države potpisnice, Kina privlači i sve više (dosadašnjih) pristaša Zapada: na primjer, s ekonomskim koridorom CPEC-a kroz Pakistan, projektom brze željeznice SGR u Keniji i, najnovije, lukom Megapuerto de Chancay na Tihom oceanu u Peruu.

Kina koristi ovo ispreplitanje poslovanja i politike kako bi stvorila paralelni svjetski poredak Globalnog juga. Ideje za projekte javne infrastrukture nastaju kroz vladine konzultacije. Posebno osnovana Azijska investicijska banka za infrastrukturu (AIIB) ili druge kineske državne banke daju kredite kada to zatraži Komunistička partija kako bi postigla svoje vanjskopolitičke ciljeve. Nova SCO banka najavljena je na summitu Šangajske organizacije u ponedjeljak (1. rujna).

Propisi u vezi sa zaštitom na radu i zaštite okoliša obično postoje samo na papiru. Kineski izvođači radova primaju kineski novac i šalju kineske građevinske radnike diljem svijeta. Zemlje partnerice podmiruju dug – s fatalnim posljedicama: veći dug prisiljava na veću poslušnost vjerovniku u Pekingu.

I svatko tko kritizira ozbiljna kršenja ljudskih prava u autonomnoj regiji Tibet ili među muslimanskom ujgurskom manjinom u Xinjiangu jednostavno „leti" iz aranžmana. S druge strane, svatko tko priznaje Tajvan kao kinesku pokrajinu biva nagrađen, uz učinkovitu realizaciju posla i zajamčenu kinesku brzinu po tom pitanju, te potrebna financijska sredstva.

"Kineski model" na putu uspjeha

Ovaj "Kineski model" kritiziran je u zapadnom svijetu, ali pronalazi sve veću podršku na Globalnom jugu. Na primjer Olusegun Obasanjo, koji je dvanaest godina bio predsjednik Nigerije, poziva afričke zemlje da uče iz "Kineskog modela". Izvanredan napredak Kine u posljednjim desetljećima "izvor je inspiracije i šansi za Nigeriju i Afriku", rekao je Obasanjo kineskoj novinskoj agenciji Xinhua.

Sjedinjene Američke Države, kao dosadašnji najvažniji donator, obustavile su gotovo svu svoju inozemnu pomoć pod Trumpovom administracijom. Nakon zatvaranja razvojne agencije USAID, američki predsjednik Donald Trump prošli je tjedan otkazao i sredstva u visini od gotovo pet milijardi američkih dolara za tekuću fiskalnu godinu. Ta je sredstva američki Kongres već (o)davno bio odobrio.

Reforma "Global Governance"

Xijev cilj je "demokratizirati" međunarodne odnose i suprotstaviti se "hegemoniji", kaže Claus Soong, istraživač u berlinskom think tanku MERICS koji se bavi Kinom. "Ovaj pristup kontinuirano utječe i brusi način na koji Kina gleda na svijet. Međutim, nije ukorijenjen u liberalnom poretku ili liberalnim idejama. Njegovo podrijetlo leži isključivo u etatizmu, u nacionalnim interesima."

Diplomati u kineskom Ministarstvu vanjskih poslova trenutno kuju „master" plan usmjeren na reformu "globalnog upravljanja" (Global Governance). Tvrdi se da Kina želi preuzeti vodeću ulogu u "promjeni i razvoju novih oblika međunarodnog upravljanja". To je nužno jer globalne krize postaju sve češće, a međunarodni odnosi snaga se mijenjaju, tvrdi se.

Kineski centralizam kao izvozni hit?

Stručnjak za Kinu Sandschneider ne smatra da Peking pritom radi na izvozu vlastitog modela vladanja. "Komunistička partija koja je samostalno vladala više od 70 godina stvorila je vlastiti osebujan sustav. Također ne vidim da Kina poduzima konkretne korake, onako kao što smo mi na Zapadu više puta pokušavali promovirati izvoz demokracije." Kina se ne miješa u političke sustave drugih, tvrdi naš sugovornik. "Ono što Kini treba, to Kina želi i dobiti. Prije svega, to su resursi, a u međuvremenu i pristup tržištu."

"Demokracija se mora braniti od unutarnjih i vanjskih izazova", kaže stručnjak MERICS-a Soong u intervjuu za DW. "Ugrožena je kada se autoritarni režimi šire i zahtijevaju da se odreknemo demokracije u korist autokracije."

Europa je zaokupljena sobom

Prostor za djelovanje u Europi trenutačno je ograničeniji nego ikad. Dok dominantna velesila SAD sa svojim nepredvidljivim predsjednikom izaziva pomutnju u globalnom trgovinskom ratu, Europa je previše zaokupljena sama sobom.

Europa najprije mora braniti demokraciju unutar svoja vlastita četiri zida. Mnoge države članice EU-a žestoko se bore oko formiranja vladajuće većine, kako bi spriječile dolazak desničarskih ekstremista na vlast. U sedam od 27 zemalja EU-a već sad u vlasti sudjeluju i desničarske populističke stranke.

U Njemačkoj je pomak prema Istoku jasno uočljiv. Sama Savezna Republika ima snažne ekonomske veze s Kinom. Ali: "Svatko tko istinski želi razumjeti naše izazove trebao bi putovati u azijske zemlje, ne samo u Kinu", apelirao je kancelar Friedrich Merz na stranačkoj konferenciji njegovog CDU-a u njemačkoj saveznoj zemlji Donjoj Saskoj krajem kolovoza. Nevjerojatna dinamika može se vidjeti na Istoku, rekao je Merz, "tamo gdje također postoje težnje da se postane svjetski lider, a to se odnosi i na Kinu."

"Dekodiranje Kine" je serija DW-a koja kritički analizira kineske stavove i argumente o aktualnim međunarodnim pitanjima iz njemačke i europske perspektive.