Dezinformacije o grupnim silovanjima i veze s migrantima

U siječnju 2025. je jedan video kružio njemačkim stranicama na društvenim mrežama u kojemu se tvrdi da su jednu 18-godišnjakinju silovali dvojica Afganistanaca u Frankfurtu na Majni. Video je podložen glasom koji je generiran pomoću umjetne inteligencije i popunjen nepovezanim fotografijama policijskih vozila, a ispričana je potpuno pogrešna priča.

Provjerom činjenica nije pronađen dokaz za navodni zločin. Tvrdnje su labavo utemeljene na jednom slučaju iz 2022. u kojemu je jedna 18-godišnjakinja optužila dvojicu Afganistanaca da su je silovali. Policija nije pronašla dokaze, a jedan lokalni sud je dvojicu muškaraca u prosincu 2024. oslobodio optužbi zbog proturječnih izjava djevojke.

Iako je gore navedena objava na društvenim mrežama skinuta, ona je prije toga dospjela do desetina tisuća korisnika, izazivajući tako komentare mržnje i jačajući poznati narativ o tome da migranti, posebice oni s Bliskog istoka i iz Afrike, doprinose porastu seksualnog nasilja u Njemačkoj.

Stari narativ, novi okret: migranti i grupna silovanja

Tvrdnje o tome da su migranti u neproporcionalnom omjeru odgovorni za seksualna djela nisu nove. Ekstremno desne grupacije već odavno guraju tu retoriku kako bi širile strah. U posljednje vrijeme se ta atmosfera zaoštrila tvrdnjama da grupna silovanja eskaliraju diljem Europe i da su za to odgovorni muslimanski migranti.

Jedna široko rasprostranjena objava na društvenim mrežama tvrdi: „Od danas ih više neću nazivati grupnim silovanjima. Muslimanske bande koje ciljaju na mlade, bijele Njemice vode džihad silovanja…"

Ekstremno desni nalozi na društvenim mrežama šire poruku u kojoj optužuju vlasti da zataškavaju navodni porast grupnih silovanja od strane migranata. Ti računi često dijele videe u kojima iznose navode o migrantskim zločinima, pri čemu se u svojim objavama i komentarima uvijek vraćaju na istu tvrdnju: „Mi nismo ekstremisti, mi smo samo protiv toga da migrantske bande siluju naše djevojke." 

Što su, dakle, činjenice?

Što kažu podaci?

Više njemačkih pokrajina je objavilo podatke o grupnim silovanjima. Ali su brojke na državnoj razini objavljene u vladinom izvješću u lipnju 2024., a koji je objavljen na upit zastupničkog kluba desničarske stranke AfD.

Prema navodima njemačke policijske kriminalističke statistike (PKS), 761 grupno silovanje je prijavljeno u 2023. godini, što je blagi pad u odnosu na 2022. (789 slučajeva) i porast u odnosu na 2021. (677 slučajeva).

U toj statistici se naglašava da „grupno silovanje" nije pravni izraz te da ona ne upućuje na to u koliko slučajeva je došlo do presuda, jer je ona bazirana tek na inicijalnim policijskim izvješćima, ali ne uključuje i kasnija pravna procesuiranja niti istrage.

Prema tim podacima se između 2019. i 2023. godine 46 do 50 posto prijavljenih slučajeva povezuje s osobama koje nisu Nijemci, pri čemu se pretpostavlja da u Njemačkoj živi 16 posto stranaca gledano na čitavo stanovništvo.

Kako se trebaju interpretirati ti podaci?

Navedeno izvješće se često koristi u argumentaciji kao „dokaz" ili alarmirajući trend, ali te tvrdnje ne uzimaju u obzir ključne nijanse.

Neke viralne objave čak pogrešno tvrde da većinu svih grupnih silovanja čine osobe s migracijskom pozadinom. 

„Službene kriminalističke statistike su često jedini dostupan izvor za izvještavanje o zločinima poput silovanja", kaže Gianna Grün, DW-novinarka specijalizirana za podatkovna istraživanja. „Ali se one moraju uzeti s rezervom. Podaci se mogu činiti objektivnima ili neutralnima, ali na njih utječe kako ih policija skuplja i kako svjedoci i svjedokinje ili žrtve izvještavaju o incidentima", pojašnjava dalje ona.

Dostupni podaci nisu dovoljni da bi se identificiralo neki rastući trend ili donijelo definitivne zaključke, kaže profesor Dirk Baier, kriminolog pri Sveučilištu primijenjenih znanosti u Zürichu.  „Nedostaju nam dugoročne studije koje bi usporedile brojke u nekoliko desetljeća", pojašnjava on.

Kategoriziranje počinitelja kao one koji imaju određeno državljanstvo i one koji ga nemaju nam malo govori o uzrocima i okolnostima zločina i ujedno nameće neka pitanja, pojašnjava Baier.

Primjerice, kategorija onih koji nisu Nijemci u policijskom izvješću ne odražava izravno samo dio stanovništva koji nemaju njemačko državljanstvo ili su migranti. Ona uključuje tražitelje azila i migrante, ali i studente, turiste i druge osobe koje privremeno borave u Njemačkoj – to su sve skupine koje se ne broje u širim statistikama stanovništva. 

Štoviše, poseban fokus na migraciji i kriminalu previđa činjenicu da se većina ljudi u Njemačkoj, bez obzira na njihovu nacionalnost, pridržava zakona. Savezne statistike kriminala iz 2023. pokazuju da više od 99 posto stranaca koji žive u Njemačkoj nisu registrirani kao osumnjičeni za zločine nasilja.

„Način na koji čitamo podatke o kriminalu je važan", kaže Baier. „Ako ih kategoriziramo po nacionalnosti, bit će lako pojasniti kriminal na osnovu tog faktora dok se u obzir ne uzimaju drugi utjecaji – posebice na onim područjima koja nisu dovoljno istražena, poput grupnih silovanja."

Jesu li njemačke vlasti pokušale prikriti kriminal?

Izraz „Ausländerkriminalität" (kriminal stranaca) postao je središnjom temom u aktualnoj izbornoj kampanji. Mnogi političari, zastupnici i stranački kandidati, uključujući čelnika oporbe Friedricha Merza (CDU), govore o grupnim silovanjima. Merz je 4. rujna 2024. okrivio migrante za polovicu počinjenih grupnih silovanja u Njemačkoj, navodeći: „Oni imaju drukčije kulturne predodžbe, drugu sliku žena, i u nekima od tih useljeničkih skupina je posrijedi potpuni nedostatak poštivanja žena."

Baier, međutim, upozorava da ne bi trebalo donositi zaključke bez odgovarajućeg istraživanja. „Političari su tako sigurni u sebe da znaju što je rješenje sa svojim sigurnosnim paketima spremnima za primjenu. Ali se čini kako nitko nije zainteresiran za to da se taj fenomen sustavno istraži", poručuje Baier.

Bez obzira na to koliko često dolazi do grupnih silovanja u Njemačkoj, ne treba zaboraviti da taj zločin na žrtvama ostavlja duboke tragove traume, dodaje Baier. „Sama ta činjenica bi trebala biti dovoljna da se suočimo s tom temom i pronađemo održiva rješenja."