Deutschlandtrend: hoće li s Merzom biti bolje?

Trebaju li Njemačkojjoš socijaldemokrati – i ako da, gdje i s kojim temama? To je pitanje krajem lipnja visjelo u zraku na kongresu SPD-a gdje je novi glavni tajnik morao priznati kako se ta stranka danas shvaća kao „dosadna“. Socijaldemokrati su potreseni do srži nakon što su na parlamentarnim izborima u veljači ostvarili najgori rezultat još od 1887.

Ni rezultati aktualnog ispitivanja mnijenja postaje ARD, Deutschlandtrend ne ulijevaju optimizam. SPD, koji kao manji partner sudjeluje u vladi s konzervativnim strankama CDU/CSU, i dalje gubi povjerenje birača. Kad bi ove nedjelje bili  izbori za Bundestag, SPD bi osvojio samo 13 posto glasova. Utoliko je gotovo apsurdno što je u Njemačkoj još uvijek daleko najbolje ocijenjen političar socijaldemokratski ministar obrane Boris Pistorius sa 61% podrške, dok je Merz tek na drugom mjestu s nešto boljih 42%. Institut za ispitivanje javnog mnijenja Infratest-dimap anketirao je za potrebe Deutschlandtrenda od 30. lipnja do 2. srpnja reprezentativni uzorak od 1312 birača.

Ipak u vladajućoj koaliciji i dok socijaldemokrati padaju, podrška kršćanskim demokratima (CDU/CSU) je malčice narasla na 30 posto (+1). Niti ekstremistički ispadi iz njenih redova nisu prepreka populističkom AfD-u zadržati podršku od 23 posto. Zeleni i Ljevica mogli bi računati na dvanaest posto (+/-0), odnosno deset posto (+1). Ostale stranke, uključujući savez Sahre Wagenknecht BSW (četiri posto; +/-0) i FDP (tri posto; -1), i dalje nemaju nikakvih izgleda ući u Bundestag.

S kojom strankom do mira?

Jedna frakcija socijaldemokrata je optužila čelništvo kako čini premalo političkim putem doći do mira. U lipnju su se ljevičari u SPD-u oglasili tzv. manifestom u kojem traže „osiguranje mira u Europi kroz obrambenu sposobnost, kontrolu naoružanja i razumijevanje“. Za potpisnike to uključuje i više diplomacije u odnosu prema Rusiji. Oštro se protive velikom naoružavanju Bundeswehra.

Mirovna politika nekoć je imala veliku važnost u SPD-u. No prema aktualnom Deutschlandtrendu, samo 11 posto ispitanika SPD-u još uvijek priznaje sposobnost da bude mirovna stranka.

Najviše povjerenja u potrazi za mirom se ima u CDU/CSU - 31 posto ispitanika. AfD u tom pitanju spominje 14 posto građana. Čak 57 posto kaže kako ih plaši s kakvom se lakoćom u Njemačkoj govori o pripremama za rat. No razlike između istoka i zapada zemlje su velike: pojam „ratna spremnost“ izaziva strah ponajprije kod stanovnika istočne Njemačke.

Većina za ponovno uvođenje obvezne službe – i za žene

Njemački ministar obrane iz redova SPD-a, Boris Pistorius, već dugo traži da Bundeswehr ponovno postane dostojan svog imena: „obrana Savezne Republike Njemačke“. S time se u Deutschlandtrendu slaže 62 posto ispitanih i smatra to preduvjetom za mir u Europi.

73 posto smatra da Njemačka hitno treba više vojnika koji bi u slučaju nužde branili zemlju. Po njihovu mišljenju, zbog toga se mora ponovno uvesti obvezni vojni rok. Dapače: više od polovice ispitanih zalaže se za povratak obveze na služenje vojnog ili civilnog roka i za muškarce i za žene. No pritom se pokazuje generacijski sukob: među mlađima od 35 godina dvostruko je više onih koji ne žele u uniformu nego u ukupnoj populaciji.

Njemačka – sve nepravednija zemlja?

Već 60 posto smatra da je Njemačka socijalno nepravedna: to je najviša vrijednost u posljednjih 15 godina u ARD-ovu Deutschlandtrendu. Najčešći razlog toj percepciji su prevelike razlike između bogatih i siromašnih. Porezno opterećenje i razna davanja percipiraju se kao previsoka ili nepravedno raspodijeljena. Isto tako se smatra i premalenom razlika između nižih plaća i Bürgergeld – osnovnog dohotka kako se danas naziva socijalna pomoć za nezaposlene jer tko doista i radi, trebao bi i dobivati više.

Tko ne može privremeno ili trajno sam financirati svoj život i treba pomoć, u Njemačkoj kao samac prima 563 eura mjesečno. Parovi primaju 1012 eura. Troškovi tih izdataka su u međuvremenu porasli na više od 50 milijardi eura godišnje.

Kršćanski demokrati traže strože sankcije za primatelje te pomoći koji opetovano odbijaju „primjeren“ posao. Trenutačno se naknada može uskratiti do dva mjeseca.

Građani su tu različitih mišljenja: svaki drugi ispitanik smatra da su sadašnje mogućnosti sankcija primjerene. Dvanaest posto ih smatra pretjeranima, dok samo 35 posto smatra da bi u takvim slučajevima trebalo još strože kažnjavati.