Dessau: nacizam pred vratima

Mladi, osobito na istoku Njemačke, su sve radikalniji u neonacističkim i rasističkim ponašanjima. To se poklapa i s političkim uspjesima populističke Alternative za Njemačku (AfD), a ruše se i mnoge vrijednosti koje su donedavno bile neupitne. U mnogim gradovima i regijama istočne Njemačke svako malo se pojavljuju grafiti s likom Adolfa Hitlera ili kukastim križem.

Dessau je vidljiv primjer tog trenda. Već duže se ekstremna desnica širi u tom gradu. O tome za DW svjedoče udruge građana, nastavnici, političari, pa i sami tinejdžeri. Taj grad nipošto nije jedini, osobito na istoku Njemačke. A mijenja se i društvo: postaje sve agresivnije, nasrtljivije, a za mnoge ljude i opasnije. Rasistički i ekstremno desni stavovi postaju svojevrsna nova normalnost i uspjeli su se prometnuti u dio pop-kulture čitavog naraštaja, kažu angažirani građani u Dessauu za DW.

Milijarda eura uložena u Dessau

Grad Dessau, s oko 75.000 stanovnika, jedno je od brojnih regionalnih središta. Administrativnom reformom i nakon spajanja s obližnjim Rosslauom grad se danas zove Dessau-Roßlau.

Ujedinjenjem Istočne i Zapadne Njemačke 1990. srušena je komunistička vladavina, ali uslijedio je gospodarski slom. Socijalistička poduzeća nisu imala tržišnih osnova, a posljedice su bile masovna nezaposlenost i velik val iseljavanja mladih, obrazovanih ljudi.

Ipak, država je i u Dessau uložila mnogo novaca: gospodarstvo, infrastruktura i kulturne ustanove obnovljeni su s oko milijardu eura. Danas je taj grad u saveznoj pokrajini Saska-Anhalt uređen i svjetski poznat već i kao povijesno središte najutjecajnijeg arhitektonskog pravca 20. stoljeća, škole Bauhaus.

Ideja Bauhausa je bila modernizam, novi početak, bolja i pravednija budućnost. To znači humanizam. Prije točno 100 godina Bauhaus je stigao u Dessau i do danas oblikuje identitet grada. Stotine studenata iz cijelog svijeta čine sveučilište u Dessauu uglednim međunarodnim središtem obrazovanja.

Poznat najviše po stravičnim zločinima

Ipak, unatoč svim ulaganjima, međunarodnim susretima i kulturnim znamenitostima, Dessau je posljednjih desetljeća u svjetske medije najčešće dospijevao zbog mržnje i nasilja.

Godine 2000. u četvrti Roßlau mladi desničari su pretukli na smrt 39-godišnjeg Alberta Adriana – jer je bio crnac. Tadašnji kancelar Gerhard Schröder nakon toga je pozvao građane neka javno ustanu protiv desnog ekstremizma.

Pet godina kasnije 2005. tražitelj azila Oury Jalloh pogiba u policijskoj postaji u Dessauu. Izgorio je živ, zavezan za ležaj u ćeliji. Mnoge okolnosti upućuju na ubojstvo, no slučaj nikada nije razjašnjen. I Jalloh je bio tamne boje kože.

Deset godina poslije Kineskinja Li Yangjie, studentica prestižnog fakultet za arhitekturu u Dessauu i neposredno pred završetkom magisterija, u svibnju 2016. je silovana i ubijena. Nakon dugotrajnog mučenja, počinitelj baca njezino unakaženo tijelo kroz prozor. Ubojica je Sebastian F., sin policajca, koji je dvije godine kasnije osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Nakon toga, kinesko veleposlanstvo u Berlinu objavljuje, za Dessau i Njemačku sramotno, ali istinito upozorenje: „Sveučilište Anhalt nalazi se u istočnoj Njemačkoj. Tamošnji ljudi tradicionalno su neprijateljski raspoloženi prema strancima. Prije 12 godina je banda mladića također napala jednu kinesku studenticu. I ubojstvo Li Yangjie moglo bi imati rasističke motive.“ Rasizam, nasilje i ekstremizam – takav je imidž Dessaua. I mnogih gradova u istočnoj Njemačkoj.

A kako je danas?

Nakon silnih društvenih rasprava o rasizmu i mržnji, nakon tisuća manifestacije podrške žrtvama desnog nasilja, nakon brojnih izjava političara o povijesnoj odgovornosti Njemačke zbog holokausta i stravičnih zločina nacizma, kakav uzor grad pruža djeci i mladima?

Populistička i desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) druga je najjača stranka u zemlji i najsnažnija praktično na čitavom području nekadašnje Istočne Njemačke. U četvrti Dessau-Roßlauu je u srpnju 2024. za načelnika općine izabran političar AfD-a Laurens Nothdurft. On je odvjetnik ozbiljnog nastupa, čestita slavljenicima i obilazi škole na komemoracijama. Blizak je mladima. Bio je i vođa omladinske organizacije. Ne bilo koje – nego neonacističke.

Koncem 1990-ih bio je vodeći kadar „Njemačke omladine odane domovini" (Heimattreue Deutsche Jugend, HDJ). Tu organizaciju je 2009. zabranio tadašnji njemački ministar unutarnjih poslova Wolfgang Schäuble, između ostaloga zbog ideološke bliskosti s nacionalsocijalizmom i Hitlerjugendom. U teoriji, takva bi ga prošlost trebala isključiti iz članstva u AfD-u, jer stranka službeno ne prima bivše neonaciste. No na upit DW-a o tom slučaju AfD-ov ured za odnose s javnošću odgovara za 15 minuta: „Ne želimo se očitovati.“ Bez potpisa.

A pred vratima...

„AfD ispituje dokle može ići“, kaže Steffen Andresch u razgovoru za DW. Radi za udrugu Projekt GegenPart u Dessau, savjetnički tim za borbu protiv desnog ekstremizma. Udruga djeluje u staroj oronuloj građanskoj kući u središtu grada. Ispred nje se obnavlja ulica. Jedan radnik s obrijanom glavom ima istetovirano „crno sunce“ – simbol koji je nekad koristio nacistički SS.