Dan studenata u Srbiji: na ulici i na kotačima

Toplo proljetno vrijeme, miris procvjetalih krošnji, glazba i party do kasno u noć. Tako se godinama unazad u Srbiji proslavljao Dan studenata, koji mnogi doživljavaju kao simbol studentskih dana.

Ovog travnja obilježava se sedamdeseta godišnjica od njegovog uspostavljanja, ali i pet mjeseci od pada nadstrešnice u Novom Sadu, koja je usmrtila šesnaestoro ljudi. Studenti su otkazali sve manifestacije kojima su prethodnih godina obilježavali ovaj dan, a dočekat će ga blokadnim akcijama u nekoliko gradova.

Umjesto partyja – zbor

Studentski dom „4. april" u Beogradu, obično domaćin turnira u malom nogometu, već bi tjedan dana prije 4. travnja vrvio bi od studenata. Galama, glazba i smijeh čuli bi se sa svih strana, a hodnici doma postajali bi tijesni da prime sve studente. Ove godine ni traga od te euforije. Kažu da nemaju što slaviti, a situacija je slična i na ostalim sveučilištima.

„Ovaj Dan studenata planiramo posvetiti sebi. Bez većih obaveza, kroz međusobno, ali i druženje s građanima, koji su sve više zainteresirani da s nama razgovaraju“, priča nam Vukašin Jovanović, student Medicinskog fakulteta u Novom Sadu.

Na Trgu slobode u tom gradu studenti u blokadi su, kako nam je objasnio, organizirali neformalne tribine. Do 17 sati će sa zainteresiranim građanima razmjenjivati mišljenja, podijeliti brige i strahove, nakon čega će druženje nastaviti na kampusu.

(Ne)zainteresiranost mladih

Blokade fakulteta su na političku scenu kao važne aktere izvele jednu naizgled nezainteresiranu grupu stanovništva – studente. Većinu građana to je iznenadilo. Njih same i one koji se zalažu za poboljšanje njihovog položaja nije ni najmanje.

„Zbog tog preduvjerenja mnogi su ostali iznenađeni našim javnim, pa i radikalnim izražavanjem nezadovoljstva, ali sam siguran da smo stvorili domino-efekt i da smo svima pokazali da se nas tiče sve što se dešava. Studenti su dokazali ne samo da nisu letargični, nego da smo spremni podnijeti i žrtvu“, ističe Vukašin.

Korupcija, kriminal i nepovjerenje u institucije

Studentskim aktivnostima nisu iznenađeni ni u Krovnoj organizaciji mladih Srbije (KOMS), koja se zalaže za poboljšanje njihovog položaja.

Njihovi alternativni izvještaji o položaju i potrebama mladih, koje objavljuju svake godine, pokazali su da su mladi kao tri najveća problema u prethodne četiri godine isticali: (ne)funkcioniranje demokracije, korupciju i kriminal i ekonomske probleme, poput zapošljavanja.

Upravo su to problemi koje studenti ističu kao ključne i za vrijeme aktualnih blokada.

„Studenti godinama unazad prepoznaju to kao goruće probleme. S time je povezano i ogromno nepovjerenje mladih u sve institucije, a ovo što sada vidimo je način na koji oni izražavaju svoj stav o aktualnoj situaciji", ocjenjuje programska menadžerica KOMS-a Gordana Adamov.

Ona ističe kako su njihova istraživanja pokazala da studenti vide proteste i peticije „kao jedine mehanizme kroz koje mogu sudjelovati i utjecati na promjene, jer institucionalne mehanizme aktivnog sudjelovanja mladi ne prepoznaju zbog nepovjerenja u institucije".

Koji su još problemi mladih?

Istraživanja KOMS-a pokazala su da sve više studenata radi te da je „svaki drugi student prisiljen raditi kako bi nastavio školovanje“. A čak i kad okončaju školovanje, mladi često završe na radnim mjestima za koja se nisu obrazovali.

„Mladi su nezadovoljni obrazovnim sustavom, jer oko šezdeset posto njih radi na radnim mjestima za koja se nisu školovali. Iz razgovora s njima vidimo da obrazovni sustav nije usklađen s tržištem rada, pa su mnogi prisiljeni na prekvalifikaciju kako bi se prilagodili tržištu", objašnjava Adamov za DW.

Studentima i njihovim roditeljima glavobolju zadaje i pitanje stanovanja za vrijeme studija. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, tek sedam posto ukupnog broja studenata može dobiti mjesto u domovima, jer su domski kapaciteti dovoljni za oko 17.000 osoba.

Paprene stanarine često im onemogućavaju pronalazak stana, zbog čega su prisiljeni putovati iz drugog grada, ako imaju sreće da mogu živjeti kod roditelja. „Zbog toga 20 posto mladih prethodnih godina sebi nije moglo priuštiti školovanje", kaže programska menadžerica KOMS-a.

Mala leđa – velika očekivanja

Svoj dan studenti u Beogradu obilježit će na prosvjedima. Skup pod parolom „O nasilju i neispunjenu zahtjeva“ kreće ispred Instituta za patologiju, gdje je 1936. godine u studentskim demonstracijama ubijen student Žarko Marinović, u čiju čast se i obilježava Dan studenata. Nakon programa ispred Pravnog fakulteta studenti će ići do Novog groblja, gdje će položiti vijenac na njegov grob.

Prethodni tjedan, koji bi u regularnim okolnostima protjecao u festivalskoj atmosferi, na fakultetima se odvijao uobičajeno – uz gostujuće predavače, humanitarne turnire i česte prosvjede na ulici. Zbog toga se mnogi studenti osjećaju preopterećeno.

„Ove blokade imale su pozitivan utjecaj na cjelokupno javno mnijenje, jer ljudi imaju povjerenje i uzdaju se u nas. Ali, koliko god se osjećali počašćenima, osjećamo i preveliku odgovornost, jer se od nas očekuju aktivnosti koje mi kao studenti u ovim godinama ne trebamo raditi“, priča za DW jedan student Fakulteta organizacijskih znanosti u Beogradu.

Isto tako se osjeća iz Vukašin s Novosadskog sveučilišta. „Sad se borimo s pritiskom i odgovornošću, jer je mnogo toga palo na naša pleća. Očekivanja su velika, a dosta toga nije u našoj moći. Zbog toga je važno da nam se i ostali priključe u borbi, radi dobrobiti svih nas.“

"Tour de Strasbourg"

Neki od kolega s njegovog i ostalih sveučilišta u Srbiji ovaj Dan studenata obilježavaju „na kotačima". Kolona od 80 biciklista krenula je na put do 1.300 kilometara udaljenog Strasbourga. Cilj je da se širom Europe pronese glas o studentskim prosvjedima i europskim dužnosnicima skrene pažnja na dešavanja u Srbiji.

Na put ih je ispratio i Vukašin. Kaže da je atmosfera bila euforična, a nada se da će ih dočekati u još boljem raspoloženju.