Civilno društvo na nišanu u Središnjoj i Istočnoj Europi

Oduševljen napadom Donalda Trumpa na Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID), mađarski premijer Viktor Orbanje krajem veljače najavio da do Uskrsa želi očistiti svoju zemlju od „pseudo-civilnih organizacija koje služe stranim interesima".

Ovo nije nikakva nova pojava: neliberalne vlade širom središnje i istočne Europe već dugo imaju na meti civilno društvo i njegove organizacije. Ipak, od početka ove godine, vlade Mađarske, Srbije i Slovačke pojačale su svoje napore u tom pogledu, uočivši priliku u Trumpovoj kaotičnoj agendi da skrenu pažnju s domaćih političkih izazova – ili ih čak demontiraju.

Orban godinama optužuje mađarske organizacije civilnog društva da su pod kontrolom stranih interesa, istražujući njihove izvore financiranja i način rada. Slične taktike u svojim zemljama koriste i slovački premijer Robert Fico te predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Rusija i SAD

Kritičari tvrde da su takvi potezi inspirirani ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Nije iznenađujuće što su sva tri čelnika pro-ruski nastrojena.

Ipak, reizbor Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a – i, preciznije, njegov napad i uništavanje USAID-a – dodatno je potaknuo njihove ambicije.

„S dolaskom Donalda Trumpa na vlast i zamrzavanjem američkog financiranja stranih projekata, Orban vjerojatno osjeća da su sve vanjske prepreke sada uklonjene", rekao je Robert Laszlo iz budimpeštanskog instituta Political Capital.

Mađarska vodi istragu protiv nevladine organizacije i medije

Od osnivanja prošle godine, mađarski Ured za zaštitu suvereniteta (SPO) vodi istragu protiv brojnih nevladinih organizacija i medijskih kuća.

6. ožujka objavio je da je otkrio „opsežnu međunarodnu mrežu" koja financira organizacije zadužene za utjecanje na javno mnijenje o migracijama, ratu i rodnoj politici.

LGBTQ+ zajednica već dugo je meta političkih stranaka koje traže podršku od reakcionarnih i ekstremističkih glasača, a Budimpeštanska povorka ponosa jedna je od meta mađarskog Ureda za zaštitu suvereniteta (SPO) .

„Orban je uvijek govorio da nije dirao u Povorku ponosa zbog podrške, koju joj je davao bivši američki ambasador u Budimpešti", kaže za DW Mate Hegedus, glasnogovornik Budimpeštanske povorke ponosa.

Sada, međutim, Budimpešta planira zabraniti ovaj marš, koji se održava već 30 godina.

Otprilike godinu dana prije općih izbora u Mađarskoj, Orban se suočava s najozbiljnijim političkim rivalom u posljednjih 15 godina – Peterom Magyarom. On je čelnik novoosnovane stranke Tisza, koja u anketama uživa podjednaku podršku kao i Orbanov vladajući Fidesz. Magyar  je pokušaj zabrane Povorke ponosa nazvao „dimnom zavjesom".

„Mogući razlog zašto se ovo sada događa jeste izazov, koji za Orbanovu vladu predstavlja Tisza", rekao je Hegedus. „Vlada vidi krajnju desnicu kao najbolji izvor proširene podrške."

„Strani agenti"

Prije sedam godina Orban je uveo zakon, koji obavezuje nevladine organizacije u Mađarskoj da se registriraju kao „strani agenti" ako primaju sredstva iz inozemstva.

Premijer Robert Fico sada nastoji provesti sličan zakon u Slovačkoj. Početkom ove godine tvrdio je da Ukrajina i Gruzija u sklopu svojih  tajnih operacija koriste nevladine organizacije i medije, kako bi u njegovoj zemlji pokušale izvesti državni udar.

Sada je zahtijevao detaljan spisak svih državnih sredstava dodijeljenih civilnim organizacijama i ponovo otvorio slučaj star više od deset godina, povezan s obitelji Michala Simečke, čelnika oporbene Progresivne Slovačke, sugerirajući da je riječ o korupciji.

Krajem prošlog mjeseca je i  srbijanska policija upala u nekoliko nevladinih organizacija optužujući ih za zloupotrebu sredstava i pranje novca. Jedan demokratski nadzorni organ, koji je bio meta racija, nazvao je ovaj potez „besmislenom demonstracijom snage autoritarnog režima".

Trump kao katalizator

Trumpovo gušenje USAID-a očigledno je dodatno potaklo napade na civilno društvo u ove tri zemlje, tvrde analitičari.

Većina organizacija, koje su bile meta srbijanskih vlasti, primala je sredstva iz Washingtona, a Beograd je potvrdio da je od američkih vlasti zatražio detalje o njihovom financiranju.

Slovački premijer Fico uputio je sličan zahtjev prilikom susreta s američkim potpredsjednikom JD Vanceom prošlog mjeseca, prije nego što je naredio provjeru svih nevladinih organizacija koje se u Slovačkoj financiraju sredstvima iz inozemstva

Trumpove akcije također pružaju priliku da se prikriju ili riješe politički izazovi i problemi.

„Ove vlade vide kako nestaje vanjska kontrola iz SAD-a dok se suočavaju s domaćim izazovima", kaže , za DW Daniel Hegedus, stručnjak za centralnu i istočnu Europu u Njemačkom Marshall Fondu (German Marshall Fund).

Ogromni protesti u Slovačkoj i Srbiji

Beograd i Bratislava svjedoče masovnim antivladinim protestima.

Oko 100.000 ljudi prošlog mjeseca prosvjedovalo je širom Slovačke protiv Ficove pro-ruske politike i neliberalnih mjera. Ovi protesti, zajedno s dugotrajnom krizom u vladajućoj koaliciji, znače da on očajnički pokušava osigurati tijesnu većinu, dok odbija pozive za prijevremene izbore Michala Šimečke, čija stranka vodi u istraživanjima javnog mnijenja

Baš kao i Fico, srbijanski predsjednik Vučić insistira na tvrdnji po kojoj su su prosvjedi u njegovoj zemlji djelo stranih provokatora.

Ogromni studentski protesti u Srbiji započeli su nakon što se u studenom srušila nadstrešnica na ulazu u željezničku stanicu u Novom Sadu, pri čemu je poginulo 15 ljudi. Sada su prosvjedi prerasli u zahtjev da Vučić podnese ostavku.

Vučić ostaje prkosan, usprkos ostavci premijerke i prošlotjednim scenama potpunog kaosa u parlamentu.

Situacija je delikatna kako za Vučića, tako i za Fica jer protesti imaju malo dodira s opozicijom, koja se često pokazuje lakšom za suzbijanje.

„Studentski protesti u Srbiji i dalje su vrlo popularni širom zemlje, jer su se pažljivo distancirali od oporbe", kaže Milan Nič, viši istraživač u Njemačkom društvu za međunarodne odnose. „U Slovačkoj također nema centralizirane organizacije."

‘Prava represija' moguća

Civilno društvo i neovisni mediji u središnjoj i istočnoj Europi već trpe posljedice ogromnog smanjenja financiranja uslijed zamrzavanja sredstava USAID-a.

EU bi mogla pružiti neku zaštitu, kao što je učinila 2021. godine, kada je natjerala Mađarsku da povuče Zakon o „stranim agentima". Međutim, analitičari strahuju da politička volja za snažniji odgovor možda nedostaje.

Za mnoge, povratak u prošlost nije opcija. „Vraćanje u ilegalu nije moguće za LGBTQ+ zajednicu", kaže Mate Hegedus iz Budimpeštanske povorke ponosa. „Žele nas sakriti od javnosti, ali mi planiramo slobodno marširati 28. lipnja."