Civili u Gazi u teškoj situaciji jer pomoć ne stiže

Hazem Lubad (21) je prije rata studirao i financirao se radeći kao konobar u restoranu u gradu Gazi. Sada se sa svojom velikom obitelji već 19 mjeseci skriva u sjevernoj četvrti grada - Šeik Radvan.

Izraelska vojska je naredila evakuaciju mnogih susjednih područja, poput Bejt Lahije i Džabalije, i tamošnje stanovništvo pozvala da se preseli južnije. Prema riječima mještana, taj dio neprekidno je izložen zračnim napadima i granatiranju.

„Jedemo ono do čega dođemo, jednom dnevno. Nekad je to leća, nekad tjestenina", ispričao je ovaj Palestinac u video-poruci iz Gaze.

Lubad kaže da je tijekom cijelog rata hrane bilo vrlo malo. Nakon blokade koju je uvela izraelska vlada i koja je trajala 11 tjedana, nešto hrane je počelo pristizati u Gazu - ali, kako kažu stanovnici, sjever i dalje ostaje bez pomoći.

Izrael je 2. ožujka zatvorio granične prijelaze i obustavio isporuku pomoći u Gazu. Izraelski dužnosnici tvrdili su da Hamas krade pomoć i koristi ju za snabdijevanje svojih boraca, ali nisu predočili dokaze za tu tvrdnju. Hamas, koji upravlja Gazom, Izrael, Njemačka, Sjedinjene Američke Države i još nekoliko drugih zemalja smatraju terorističkom organizacijom.

„Brašna nema već skoro dva mjeseca. Kilogram brašna na crnom tržištu košta 80 do 100 šekela (otprilike 20–24 eura), a zbog situacije u kojoj se nalazimo ne možemo ga kupiti", objašnjava Lubad. Zbog rata nitko iz obitelji više nema redovna primanja.

Lubad priča da su improvizirali jednostavni solarni uređaj za punjenje telefona u zamjenu za novac. „Bez tog novca nema prihoda", kaže on. To znači da sebi ne može priuštiti mnogo toga na tržnicama, gdje su cijene astronomske. Prema riječima stanovnika, dio pomoći koja je nedavno stigla u Gazu opljačkali su očajni i gladni ljudi. Drugi tu istu hranu prodaju po višestruko većim cijenama.

UN: "Namjerno uskraćivanje pomoći"

Stanovnici sjevernog dijela Gaze s užasom prate vijesti o gotovo svakodnevnim ubojstvima ljudi koji pokušavaju doći do mjesta na kojima se dijeli hrana u južnoj Gazi. Distribuciju pomoći vodi privatna američko-izraelska tvrtka Humanitarna zaklada za Gazu (GHF), a osigurava ih izraelska vojska (IDF).

Ujedinjeni narodi i druge humanitarne organizacije odbacuju novi sustav raspodjele hrane, tvrdeći da on ne može odgovoriti na potrebe 2,3 milijuna stanovnika Gaze i da omogućava Izraelu korištenje hrane kao sredstva kontrole nad stanovništvom. Na sjeveru Gaze uopće ne postoje distribucijski centri, a za ljude iz tog dijela put u postojeće centre je suviše dalek i opasan.

UN navodi da im je dozvoljen ulazak u Gazu s ograničenim brojem kamiona: s brašnom isključivo za pekare, kao i određenim drugim potrepštinama, poput medicinskih sredstava i hrane za bebe.

„To je umjetno stvorena nestašica", rekao je Jonathan Whittall, šef UN-ovog ureda za koordinaciju humanitarne pomoći UN-OCHA, na brifingu za novinare u Jeruzalemu prošli tjedan. Pri tome je dodao da pomoć treba stići do svih civila, gdje god se nalazili - i da ne smije biti ograničena. „Ovaj novi sustav je raspodjela zasnovana na nadzoru, koja legalizira politiku namjerno izazvane oskudice. I sve to dolazi u trenutku kada ljudi u Gazi, od kojih su polovica djeca, doslovno vode borbu za opstanak."

Što se događa na novim centrima za raspodjelu pomoći?

U Gazi vlada velika nestašica hrane, čiste vode i plina za domaćinstva. Ljudi su prisiljeni kao gorivo koristiti otpad ili daske iz ruševina uništenih zgrada kako bi mogli skuhati nešto za jelo. Također su prisiljeni pješačiti kilometrima kako bi stigli do centara za raspodjelu pomoći, koji se nalaze u blizini izraelskih militariziranih zona.

Prošli tjedan su DW-ovi reporteri razgovarali s mladim čovjekom iz južne Gaze, koji je u jednom distribucijskom centru uspio dobiti dvije kutije s hranom.

„Svatko je mogao ponijeti koliko god je htio. Nije bilo uputstava o broju kutija, nikakve provjere, ništa", rekao je Muhamed Kišta (30) u telefonskom razgovoru, dodajući da su kutije sadržavale rižu, šećer, brašno, ulje, kekse i tjesteninu.

„Budući da nije bilo jasnih uputstava kojim ulicama treba ići da bi se ušlo ili izašlo iz tog područja, neki ljudi su zalutali u ulice za koje nisu znali da su zabranjene — i tada se čula pucnjava. Ja sam potrčao i ništa nisam vidio, ali sam čuo pucnjeve", rekao je Kišta.

Incident u utorak

Prema navodima novinskih agencija - koje se pozivaju na lokalne palestinske dužnosnike - u utorak je u jednom incidentu „zabilježeno 27 smrtnih slučajeva nakon što su izraelske snage otvorile vatru u blizini centra za humanitarnu pomoć".

Ranije tog dana izraelska vojska (IDF) je objavila priopćenje: „Tijekom kretanja mase ljudi duž označenih ruta prema mjestu za distribuciju pomoći - otprilike pola kilometra od samog mjesta - pripadnici IDF-a uočili su nekoliko sumnjivih osoba koje su se kretale prema njima, skrećući s predviđenih ruta." I potom se dodaje: „Vojnici su pucali u znak upozorenja, a budući da se sumnjive osobe nisu povukle,ispaljeni su dodatni hici u blizini nekoliko sumnjivih pojedinaca koji su se nastavili približavati vojsci."

Dodaje se da je vojska „svjesna izvještaja o žrtvama i da se detalji incidenta trenutno ispituju".

Vojska je također priopćila da „dozvoljava civilnoj organizaciji GHF iz SAD-a neovisno djelovanje kako bi omogućila raspodjelu pomoći stanovnicima Gaze - a ne Hamasu".

Međunarodni crveni križ je objavio da je njegova poljska bolnica u Rafahu u utorak ujutro primila „veliki broj ranjenih — ukupno 184 pacijenta". U priopćenju se navodi da je 19 osoba odmah proglašeno mrtvima, a još osam je preminulo ubrzo po dolasku. Većina ozljeda bile su prostrijelne rane.

Lubad i obitelj ostaju tamo gdje jesu

Hazem Lubad i njegova obitelj ne miču se iz četvrti Šeik Radvan. Jer, kako kaže Lubad: „Svuda je ista loša situacija. Svuda je opasno."

Prinuđeni su mljeti tjesteninu i leću kako bi radili kruh. „Napravimo 20 komada dnevno i podijelimo ih na 13 osoba. To nam pomaže dok ne pronađemo nešto drugo za jelo." Donedavno su mogli kupiti i dukkah, mješavinu začina koja se koristi za umak za kruh, ali i toga ponestaje. Konzerve koje su ranije uspjeli nabaviti također su potrošene, kaže Lubad. „Posebno teško je djeci", rekao je. „Jedan obrok dnevno jednostavno nije dovoljan, ali nema hrane za više."

Od početka rata, pokrenutog nakon Hamasovih terorističkih napada 7. listopada 2023., Izrael ne dozvoljava stranim novinarima ulazak u Gazu, pa se DW često mora oslanjati na telefonske razgovore sa stanovnicima Gaze.