Bundestag povlači bilancu: njemačke pouke iz Afganistana

"Onakav neuspjeh kao u Afganistanu nikada više ne smijemo doživjeti", kaže Schahina Gambir. Ova 23-godišnja zastupnica Zelenih u njemačkom Bundestagu bila je članica istražne komisije, sastavljene od parlamentaraca i vanjskih stručnjaka, koja je dvije i pol godine analizirala uglavnom neuspješnu međunarodnu misiju u Afganistanu (2001. do 2021.). Sada je objavljen završni izvještaj, a parlament će raspravljati o političkim posljedicama.

Gambir je rođena u glavnom gradu Afganistana Kabulu, a odrasla je u Njemačkoj. Ona iznosi gorak zaključak: "Dvadesetogodišnja misija u Afganistanu bila je najveća, najskuplja i s najviše žrtava u povijesti." Za vrijeme trajanja te vojne misije poginulo je 59 vojnika njemačke vojske (Bundeswehr). Povod za intervenciju bili su teroristički napadi 11. rujna 2001. godine u Sjedinjenim Američkim Državama. U konačnici su radikalni islamistički talibani ponovo preuzeli kontrolu nad Afganistanom. Od tada se situacija, posebno za žene i djevojčice, dramatično pogoršala.

Više diplomacije

"Pouke iz Afganistana za budući umreženi angažman Njemačke" – tako je glasio radni zadatak istražne komisije, čiji predsjednik Michael Müller (SPD) postavlja jasne uvjete za buduće vojne misije u inozemstvu. On kaže kako je, osim vojnih aspekata, neophodno obratiti pažnju na humanitarnu pomoć i jačanje diplomatskog angažmana.

"Moramo biti samokritični u procjeni", naglašava socijaldemokrat Müller. Pritom ukazuje na trenutnu globalnu situaciju i smatra da je bolja međunarodna koordinacija neophodna: "Suočavamo se s krizama i ratovima. Sve jasnije uviđamo da će Njemačka i u budućnosti morati igrati aktivnu ulogu u njihovom rješavanju."

Nije postojala jasna strategija

Završni izvještaj sadrži više od 70 preporuka za buduće političke odluke. "Budući angažmani i misije moraju imati jasno definiranu strategiju s provjerljivim i realnim ciljevima, te precizno određenim namjerama i učincima." Prema ocjeni istražne komisije, gotovo sve to je u Afganistanu nedostajalo.

Za buduće vojne misije svim uključenim akterima preporučuje se izrada zajedničke analize i procjene situacije i bolje uključivanje lokalnog stanovništva u ostvarenje ciljeva. "U samoj zemlji, na terenu, treba komunicirati na način prilagođen ciljnoj grupi, uzimajući u obzir kulturni i vjerski kontekst." Konkretan prijedlog je da se informacije od stručnjaka, koji se vraćaju iz misije, koriste podjednako kao i one od saveznika i partnera iz civilnog društva.

Premalo komunikacije unutar same vlade

Za vrijeme njemačkog angažmana u Afganistanu, prema nalazima istražne komisije, gotovo da nije bilo razmjene iskustava. Unutar vlade praktički nije postojala koordinacija, a ni usuglašavanje stavova između ministarstava. "Svaki resor je s velikim zalaganjem, ali iz vlastite perspektive radio na zadacima", kaže Müller, uz pohvalu i istovremenu kritiku ovog pristupa.

Čini se da je izostao sveobuhvatni pogled na cijelu situaciju. Ministarstva obrane i razvoja nisu surađivala, isto kao ni ministarstva vanjskih i unutarnjih poslova. Čak ni u Kancelarskom uredu nije bilo potrebne koordinacije. Slično mišljenje dijeli i Istražni odbor Bundestaga za Afganistan, koji je zasjedao paralelno s istražnom komisijom.

Najistaknutiji svjedok: Angela Merkel

Glavna tema rada parlamentarnog Istražnog odbora bilo je kaotično povlačenje Bundeswehra i evakuacija njemačkih državljana i lokalnih suradnika iz Afganistana u kolovozu 2021., kada su talibani zauzeli Kabul. Posljednja svjedokinja pred Istražnim odborom bila je bivša kancelarka Angela Merkel, koja je ispitivana u prosincu 2024. godine. Ona je priznala ozbiljne propuste u afganistanskoj misiji: "Kulturne razlike bile su značajnije, nego što sam mogla zamisliti."

Merkel se istovremeno založila za nastavak humanitarnog angažmana, čak i nakon što su talibani preuzeli vlast. To je u skladu s mišljenjem Michaela Müllera. "Situacija u Afganistanu je katastrofalna. Njemačka ne mora otvarati veleposlanstvo, ali bi trebala biti prisutna na licu mjesta sa svojim osobljem."

Predsjednik istražne komisije Michael Müller svjestan da je to težak balans: "Nećemo moći izbjeći razgovore s talibanima. Ali, naravno, ne želimo se dodvoravati tom režimu."

Ovaj tekst je preveden s njemačkog jezika