Bugarska influencerica potiče nasilje nad ženama

„Žene vole muškarce koji - ako treba - mogu biti nasilni. Zato vole muškarce koji ih udaraju", govori bugarska influencerica Zornitsa Gyutsova svojim pratiteljima.

Ona sugerira da žene ne samo da preferiraju muškarce koji ih fizički napadaju, već da bi se muškarci upravo tako i trebali ponašati jer žena treba poštovati muškarčevu fizičku snagu, s obzirom na to da „nije u stanju shvatiti njegovu intelektualnu moć“.

To je vrsta „savjeta" koji se mogu pronaći na profilima ove influencerice na društvenim mrežama i u privatnoj grupi koju je osnovala na Telegramu pod nazivom „Čestit muškarac".

„Ravnopravnost je protivna ljudskoj prirodi"

Zornitsa Gyutsova nudi svojim pratiteljima privatne video razgovore u kojima ih, naravno uz naknadu, „uči kako izaći na kraj sa ženama".

Mnogi influenceri, motivacijski govornici i slične online ličnosti u Bugarskoj i drugdje nude privatne sesije ili tečajeve. Ali ono što Gyutsovu izdvaja jest činjenica da je njezin sadržaj isključivo usmjeren na objašnjavanje muškarcima kako moraju psihološki, a "ako treba i fizički" kontrolirati svoje partnerice.

Prema njenom mišljenju, žene u osnovi loše tretiraju muškarce i zapravo su žene te koje vrše nasilje nad muškarcima – time što im ne iskazuju dovoljno poštovanja.

„Ideja ravnopravnosti je kao crv u ljudskom mozgu koji tvrdi da muškarci i žene trebaju biti partneri […], što je toliko protivno ljudskoj prirodi da to nikada ne može funkcionirati", izjavila je Gyutsova u dugom videu o svom radu, koji je emitiran na bugarskoj nacionalnoj televiziji.

Iako je javni servis, koji se djelomično financira novcem poreznih obveznika, kasnije uklonio taj video sa svojih platformi, nikada nije javno komentirao ovaj slučaj.

Ogromna osuda javnosti

Gyutsovova je već godinama popularna na društvenim mrežama. Screenshotovi i videozapisi iz njene privatne Telegram grupe nedavno su se pojavili na društvenim mrežama, što je izazvalo ogroman val osuda u Bugarskoj.

Petya Krasteva bila je potpuno zgrožena tim sadržajem. „Na svojim kanalima na društvenim mrežama ona ne samo da ohrabruje muškarce da ponižavaju žene i koriste nasilje nad njima, već se i hvali da te iste metode primjenjuje na svom djetetu i svojoj mački", rekla je za DW. „Pomislila sam: ovo nije samo potpuno neprihvatljivo, ovo je kriminalno", kaže Petya Krasteva.

Mladu ženu ovo je toliko razbjesnilo da je državnom odvjetništvu podnijela prijavu protiv Zornitse Gyutsove. I mnoge druge žene učinile su isto – da bi nekoliko tjedana kasnije dobile odgovor da od toga neće biti ništa. Naime, državno odvjetništvo je navelo da se ne može ništa poduzeti, jer bugarski kazneni zakon ne sadrži spolnu diskriminaciju kao kazneno djelo, te da je to slučaj za Komisiju za zaštitu od diskriminacije.

Krasteva je odmah podnijela žalbu toj komisiji, ali je ponovo dobila negativan odgovor – iz istog razloga.

Iako ove prijave nisu rezultirale pokretanjem kaznenog postupka protiv Gyutsove, javna osuda ipak je imala učinak. Zbog brojnih prijava njenih profila od strane ljudi koji su sadržaj smatrali odbojnima, TikTok i Instagram profili te influencerice su najprije deaktivirani. Međutim, ubrzo su ponovo aktivirani.

Nepostojanje kazni za nasilnike

Petya Krasteva smatra da sadržaji, poput onih koje objavljuje Zornitsa Gyutsova, imaju velikog odjeka u Bugarskoj djelomično i zato što, iako se patrijarhalne norme i obiteljsko nasilje formalno ne prihvaćaju, društvo često okreće glavu i zatvara oči pred ovom pojavom. „Drugi veliki problem je", kaže ona, „to što potpuno izostaju posljedice za počinitelje."

Sličnog je mišljenja i psihologinja Valentina Dimitrova iz zaklade Emprove, organizacije koja u Bugarskoj podržava žene - žrtve obiteljskog nasilja. „Nažalost, u bugarskom mentalitetu je ukorijenjeno to da često jednostavno prihvaćamo da su stvari loše i ne činimo ništa da ih promijenimo", kaže Dimitrova.

Ona vjeruje da je to i razlog zašto mnoge žene ostaju u vezama s nasilnicima – jednostavno ne vjeruju institucijama, jer uvijek iznova gledaju kako muškarci koji tuku ili čak ubiju svoje djevojke ili žene ne snose gotovo nikakve pravne posljedice.

Iako neki misle da takvi sadržaji na društvenim mrežama nisu opasni kao stvarno nasilje, Dimitrova upozorava da oni mogu imati smrtonosne posljedice: „To doslovno može koštati ljudskog života."

Globalni problem interneta

Mizogini sadržaji, koje karakterizira mržnja prema ženama i koji žene prikazuju kao manje vrijedna bića a muškarce kao žrtve žena, nisu problem samo u Bugarskoj. Takvi sadržaji se posljednjih godina šire po cijelom svijetu.

Influenceri poput Andrewa Tatea, protiv kojeg se vode sudski postupci za silovanje, nanošenje tjelesnih ozljeda, trgovinu ljudima i drugo, stvorili su čitav pokret zasnovan na ovakvim postovima. Zornitsa Gyutsova se savršeno uklapa u taj kalup – s tom razlikom što je ona žena.

Valentina Dimitrova smatra da se feminizam često pogrešno shvaća. „Feminizam ne znači da muškarci trebaju biti podčinjeni, a da žene njima upravljaju. To znači da žene imaju jednaka prava i da mogu ravnopravno funkcionirati s muškarcima – kako u društvu, tako i u privatnim odnosima", kaže ona.

Dimitrova također smatra da je patrijarhalna ideja, da muškarci ne smiju pokazivati emocije, jako problematična. To se ogleda i na sadržajima koje objavljuje Zornitsa Gyutsova, sugerirajući da su muškarci slabi i „nemuževni" ako se usude izraziti strahove, emocije ili osjećaje.

To je začarani krug, kaže Valentina Dimitrova. „Muškarci kojima nije dozvoljeno da pokažu bilo kakve emocije jer će ih se smatrati slabima ne znaju kako da se nose s frustracijama u vezama i zato pribjegavaju agresivnom ponašanju", objašnjava Dimitrova.

Što se može učiniti?

Valentina Dimitrova predlaže da muškarci prije svega trebaju dobiti profesionalnu podršku i da se njihovi problemi ne smiju gurati pod tepih. Međutim, naglašava da ta podrška ne smije podrazumijevati opravdanje psihičkog ili fizičkog nasilja nad ženama.

Iako se zaklada Emprove prvenstveno fokusira na prava i probleme žena, ona također vodi jedan projekt usmjeren na mentalno zdravlje muškaraca – što smatraju izuzetno važnim u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja.

„Muškarci bi trebali biti ohrabreni da razviju zdravu sliku o sebi, kako bi mogli graditi i zdrave odnose", kaže Dimitrova.

Petya Krasteva čvrsto vjeruje da, iako bugarske institucije rijetko pružaju potrebnu podršku u ovakvim slučajevima, društvo ne smije ostati ravnodušno. „Moramo biti što glasniji kad se ovako nešto pojavi", kaže ona. „Moramo jasno reći da je to neprihvatljivo. Tako će i drugi, koji naiđu na ovakav sadržaj, znati da društvo to ne odobrava – i možda će se distancirati od njega", kaže Krasteva.

S njom se u potpunosti slaže Valentina Dimitrova. „Nastavit ćemo govoriti o ovakvim sadržajima. Prozivat ćemo ih i nećemo ih tolerirati  – sve dok se nadležni ne probude."