BLOG: Parlamentarni izbori - Merz najavljuje vladu do Uskrsa

24:00

• Dosadašnja vladajuća koalicija saveznog kancelara Olafa Scholza (SPD) izgubila je većinu
• Konzervativni CDU/CSU je sa svojim kancelarskim kandidatom Friedrichom Merzom osvojio najveći broj glasova, ali mu je potreban koalicijski partner za formiranje vlade
• Druga politička snaga u zemlji sada je desno populistička Alternativa za Njemačku (AfD)
• Iza nje su SPD, Zeleni i Ljevica
• FDP, koji je bio u vladajućoj koaliciji do raspada vlade, nije prešao izborni prag, dok Savez Sahre Wagenknecht još uvijek ima nade za ulazak u parlament
• Izlaznost na izbore bila je velika – glasalo je oko 83 posto od 59,2 milijuna njemačkih građana s pravom glasa. Na izborima se kandidiralo 29 stranaka
• Ovi prijevremeni parlamentarni izbori bili su nužni jer se u studenome prošle godine raspala vlada koju su činili SPD, Zeleni i FDP

Ovime završavamo izvještavanje uživo o saveznim parlamentarnim izborima u Njemačkoj. Na našoj internetskoj stranici možete i dalje pratiti aktualne izborne rezultate i analize

 

23:00

Evo kako su glasali birači s obzirom na spol:

22:45

Evo kako su glasali birači s ozbirom na starosnu dob:

 

22:00

Scholz neće sudjelovati u koalicijskim pregovorima

Kancelar Olaf Scholz je u tradicionalnom sučeljavanju stranačkih čelnika nakon parlamentarnih izbora "Berliner Runde" javnog servisa ARD i ZDF izjavio: „Kandidirao sam se za dužnost saveznog kancelara, ali neću biti dio buduće savezne vlade kao predstavnik SPD-a, niti ću o tome pregovarati.“
On, dakle, ne želi biti član vlade koju bi predvodio CDU/CSU niti sudjelovati u koalicijskim pregovorima. „Ako dođe do razgovora, na primjer između SPD-a i stranaka Unije, ja neću biti pregovarač u ime SPD-a“, rekao je Scholz u debati.

Vodeći socijaldemokratski političari su, nakon ovog izbornog debakla, najavili kadrovsku reorganizaciju stranke. Ministar obrane Boris Pistorius (61), trenutačno najpopularniji SPD-ov političar, već je izjavio da želi preuzeti vodeću ulogu u pregovorima o novoj vladi.

 

21:20

Merz: "Vlada najkasnije do Uskrsa"

Kancelarski kandidat stranke CDU Friedrich Merz želi najkasnije za osam dana započne preliminarne razgovore o formiranju koalicije. „Najkasnije nakon izbora za parlament u Hamburgu je vrijeme za intenzivne razgovore. Želim da najkasnije do Uskrsa završimo s formiranjem vlade“, rekao je za javni servis ARD.

U slučaju dvostranačke koalicije proces bi mogao biti brži. Merz je istaknuo da će razgovarati sa svim relevantnim političkim strankama demokratskog centra. Koalicija s AfD-om ne dolazi u obzir, naglasio je. „To sam oduvijek govorio. To su oni koji su glasali za AfD znali i prije izbora – i unatoč tome su glasali za tu stranku.“
„Potrudit ću se sastaviti saveznu vladu koja predstavlja cjelokupno njemačko stanovništvo. Također ću se potruditi formirati vladu koja će rješavati probleme naše zemlje. Već treću godinu smo u recesiji i moramo iz nje izaći“, rekao je Merz.

 

20:15

Stranke centra nemaju razloga za zadovoljstvo

Čini se da je ovo gorka večer za stranke centra. Nijedna se ne može istinski radovati. S lijeve i desne strane, pak, vlada puno veće zadovoljstvo – AfD je uspio uvjeriti svakog petog birača i ostvariti povijesni rezultat od oko 20 posto.

Bez obzira na to koje će stranke formirati vladajuću koaliciju, suočit će se s jakom oporbom s desnog ruba političkog spektra. Kancelarska kandidatkinja AfD-a Alice Weidel je na izbornoj večeri izazvala kontroverze svojom izjavom upućenom drugim strankama, koja podsjeća na riječi bivšeg čelnika stranke Alexandera Gaulanda: "Progonit ćemo ih dok ne počnu voditi razumnu politiku za našu zemlju."

Razloga za veselje ima i Ljevica, stranka za koju su mnogi vjerovali da više neće igrati nikakvu političku ulogu. Odličan izborni rezultat u prvom redu stranka može zahvaliti svojoj nositeljici liste Heidi Reichinnek, koja je dosegla brojne birače na društvenim mrežama.

 

20:00

Lindner: "Platili smo visoku cijenu"

Raspad semaforske koalicije otvorio je put za ove prijevremene izbore. Za FDP, koji vjerojatno neće uspjeti ući u Bundestag, to je bio veliki rizik, što je na izbornoj večeri u Berlinu istaknuo i čelnik stranke Christian Lindner.

"Jesenas smo preuzeli potpuni politički rizik za našu zemlju. Danas za to plaćamo visoku cijenu. No, za Njemačku je ta odluka bila ispravna."

Zahvalio je svim volonterima koji su sudjelovali u organizaciji izbora i naglasio: "Jedno je sigurno: liberali nisu definitivno pobijeđeni." On je rekao da će stranka u ponedjeljak "analizirati i sortirati" izborne rezultate. I najavio povlačenje sa čela FDP-a ako stranka ne uspije prijeći izborni prag.

19:45

Zeleni su očekivali bolji rezultat

U izbornom stožeru stranke Zeleni su nakon objavljivanja prvih rezultata na pozornicu izašli kancelarski kandidat Robert Habeck, još uvijek vicekancelar i ministar gospodarstva, ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock i stranačko vodstvo. Habeck je najprije čestitao čelniku CDU-a Friedrichu Merzu na pobjedi i priznao: "Želio sam više, sanjali smo o više. Ali nakon što je CDU u Bundestagu glasao zajedno s AfD-om po pitanju migracija, mnogi naši pristaše rekli su: s njima ne smijete vladati." Drugim riječima, mnogi birači Zelenih željeli su spriječiti kancelara Merza svojim glasovima.

No, atmosfera u izbornom stožeru Zelenih ipak nije potpuno opuštena. Jasno je da bi Zeleni željeli ostati na vlasti, ali trenutno ne izgleda baš moguće.

Više o kancelarskom kandidatu Robertu Habecku možete pročitati OVDJE.

 

19:30

AfD ostvario značajan rast

Jedan od najvećih pobjednika izbora je AfD. Ova krajnje desna stranka gotovo je udvostručila svoj rezultat iz 2021. godine i, prema prvim rezultatima, osvojila 19,9 posto glasova – što je rekord za AfD na saveznoj razini. Po prvi put u svojoj povijesti stranka je imala kandidatkinju za kancelarku: Alice Weidel. Ona je jasno kao cilj istaknula preuzimanje odgovornosti u vladi. Također je poručila da je AfD otvoren za koalicijske pregovore sa strankama Unije (CDU/CSU).

AfD-u je tijekom kampanje koristila opća kriza, nezadovoljstvo vladinom politikom te strah mnogih građana od socijalne krize i imigracije. No, stranka je uspjela pridobiti birače i izvan svojih tradicionalnih tema, primjerice na području gospodarske politike. AfD postaje izbor za sve veći broj birača, a trend normalizacije stranke nastavlja se.

Njemačka služba za zaštitu ustavnog poretka klasificira AfD djelomično kao ekstremno desnu stranku. Sve ostale stranke u Bundestagu isključile su mogućnost koalicije s njom.

Više o kancelarskoj kandidatkinji Alice Weidel možete pročitati OVDJE.

 

19:15

SPD: Scholz je spreman snositi odgovornost

SPD doživljava debakl i postaje tek treća politička snaga u Njemačkoj. Osvojenih 16,2 posto predstavlja novi povijesni minimum za socijaldemokrate i označava ogroman gubitak povjerenja birača u odnosu na pobjedu na izborima 2021., kada su osvojili 25,7 posto.

"Ovo je izuzetno gorka večer za SPD", rekao je glavni tajnik Matthias Miersch za javni servis ZDF. "Semaforska koalicija je izgubila povjerenje birača." Jasno je, dodao je, da mandat za sastavljanje vlade sada pripada Friedrichu Merzu.

Nešto kasnije, Olaf Scholz se također obratio javnosti iz sjedišta SPD-a u Berlinu. Priznao je poraz stranke. "Ovo je gorak izborni rezultat za Socijaldemokratsku stranku, a ujedno i izborni poraz." Scholz je jasno dao do znanja da preuzima odgovornost za rezultat.

Više o Olafu Scholzu kao kancelarskom kandidatu možete pročitati OVDJE

19:00

Merz: "Pobijedili smo na izborima"

U izbornom stožeru stranaka Unije kancelarski kandidat Friedrich Merz dočekan je gromoglasnim pljeskom. "Mi, Unija – CDU i CSU – pobijedili smo na ovim saveznim izborima", rekao je, dok je uz njega na pozornici stajao čelnik CSU-a Markus Söder. Zahvalio je biračima na povjerenju koje su ukazali stankama Unije. "Svjestan sam odgovornosti koja sada leži preda mnom", rekao je čelnik CDU-a.

Merz je izrazio poštovanje prema svojim političkim suparnicima. Sada je, naglasio je, najvažnije što prije sastaviti sposobnu vladu. "Svijet tamo vani ne čeka na nas", upozorio je. Iako se konačni rezultati još čekaju, ishod je jasan, rekao je Merz.

Više o kancelarskom kandidatu CDU/CSU-a Friedrichu Merzu možete pročitati OVDJE

18:40

Nema prevelike euforije u CDU-u

Raspoloženje u CDU-u daleko je od euforije. Nema slavlja, nema suza radosnica – više pljesak iz obveze. Ako stranke Unije, CDU i CSU, ostanu ispod 30 posto, to bi bilo znatno ispod očekivanja. U tom slučaju, strategija nije uspjela. Na posljednjim metrima političke snage lijevo od centra značajno su ojačale. Odaziv birača iznosio je 84 posto, što je oko 8 posto više – najviše od ponovnog ujedinjenja Njemačke.

Večer je još mlada, rezultati se još mogu promijeniti, no zasad se čini da strategija Unije nije dala željene rezultate. Čini se da im migracijska politika nije donijela toliko glasova koliko su očekivali. Štoviše, izgleda da su najave o strožoj migracijskoj politici mobilizirale lijeve snage.

Jasni pobjednik je AfD, koji je uspio gotovo udvostručiti svoju podršku. Kako će izgledati sljedeća vlada, prema prvim prognozama, ovisit će o FDP-u. Ako liberali uđu u parlament, Uniji i SPD-u neće biti dovoljno za koaliciju udvoje, što znači da će buduća vlada morati biti sastavljena od tri stranke. Ako liberali ostanu izvan parlamenta, mogla bi biti moguća tzv. "velika koalicija" – CDU/CSU sa SPD-om. To bi bila najsigurnija i najstabilnija opcija od svih mogućih koalicija.

 

18:20

Ljevica već slavi

Martin Schirdewan, europarlamentarac i bivši predsjednik stranke Ljevica, rekao je za DW u stranačkom stožeru u Berlinu da se ponovni ulazak u Bundestag prije svega može zahvaliti CDU/CSU-u. Zajedničko glasanje kršćanskih demokrata s desničarskom AfD-om u Bundestagu privuklo je birače Ljevici kao "antifašistima", konstatirao je Schirdewan.

U izbornom stožeru Ljevice vlada veliko slavlje budući da je stranka mjesecima u ispitivanjima javnog mnijenja bila ispod izbornog praga od pet posto.

 

18:00

Izlazne ankete: CDU/CSU vodi

Prema prvim izlaznim anketama, stranke Unije CDU/CSU osvojile su 29 posto glasova, a na drugom mjestu je AfD s 19,5 posto osvojenih glasova. SPD je na trećem mjestu sa 16, a Zeleni su s 13,5 posto na četvrtom mjestu.

Od ostalih stranaka u Bundestag će ući još samo zastupnici Ljevice, koja je osvojila 8,5 posto glasova. FDP zasad ima 4,9 posto, dakle nalazi se na rubu izbornog praga.

Izlaznost na izbore je rekordna: najveća od 1990. godine. Prema dosad objavljenim brojkama, na ovim je izborima svoj glas dalo 84 posto birača.

 

17:30

Veliko zanimanje vlada za ove izbore u Njemačkoj. Strani i domaći novinari već dolaze u stranačke izborne stožere. Naš reporter Srećko Matić bilježi gužvu ispred izbornog stožera CDU-a u Berlinu.

Prve rezultate izbornih anketa saznat ćemo odmah po zatvaranju biračkih mjesta u 18 sati. 

 

17:00

Elon Musk ne posustaje u svojoj podršci AfD-u što pokazuje i najnovija dramatična poruka na X-u.

16:30

"Veliko zanimanje za izbore"

Velika izlaznost: do 14 sati je na izbornim mjestima glasalo 52 posto od ukupno 59,2 milijuna birača. U to ne ulaze oni koji su ranije glasali poštom. To je osjetno više nego u rujnu 2021. kada je do 14 sati glasalo 36,5 posto glasača. Izlaznost je veća nego na izborima predpandemijske 2017. kada je glasalo 41 posto birača. 

"To pokazuje da postoji veliko zanimanje za izbore“, ocijenila je Savezna povjerenica za izbore Ruth Brand.

 

15:15

Prve brojke govore o velikoj izlaznosti

Iz nekolicine od ukupno 16 njemačkih pokrajina prve brojke govore da je već dosta biračica i birača izašlo na izbore.

U Porajnju-Falačkoj je prema službenim navodima do 12h ove nedjelje u biračkim mjestima dalo svoj glas gotovo 21 posto biračica i birača.  

Slična slika se pruža i u Berlinu kao gradu-pokrajini, gdje je do 12h prema službenim navodima glasovalo 33 posto ljudi s pravom glasa.

U Tiringiji je ta brojka do 12h iznosila već 44,5 posto, dok je u Saskoj-Anhaltu do 14h glasovalo već 52,6 posto biračica i birača.

Ukupno se glasuje u 299 izbornih jedinica. Biračice i birači imaju pravo staviti dva križića: jedan je za izravne kandidatkinje i kandidate iz njihove izborne jedinice, drugi križić je za pokrajinski spisak stranke za koju se odluče dati svoj glas.

Sastav ovog Bundestaga će biti znatno manji, kako je doneseno izbornom reformom. Tako će umjesto 733 zastupnica i zastupnika, u naredne četiri godine njemački parlament brojati 630 predstavnica i predstavnika naroda u plavim foteljama u Berlinu.

 

14:00 

Desetine tisuća ljudi na prosvjedima protiv skretanja udesno

Dan prije izbora su u subotu, 22. veljače 2025., brojni ljudi izašli na ulice kako bi demonstrirali protiv skretanja udesno u Njemačkoj. Samo u Hamburgu se, prema navodima policije, okupilo oko 40.000 demonstranata. A prosvjedovalo se, u nešto manjem broju, i u brojnim drugim gradovima diljem Njemačke. Na saveznim izborima se, naime, očekuje da će desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) postati druga najjača politička snaga u Njemačkoj. Sve druge vodeće političke stranke su, međutim, najavile da ne namjeravaju koalirati s AfD-om. 

U subotu su u Berlinu održane i demonstracije neonacista protiv "ljevičarskog utjecaja", dok su s druge strane održane i protudemonstracije. Više o ovome na našem YouTube-kanalu DW Fokus.  

 

13:45

Što je istinito, a što fake? 

Ovi parlamentarni izbori u Njemačkoj su u svjetlu dezinformacija, pogotovo na društvenim mrežama. Riječ je, između ostalog, o utjecaju Rusije i tehnološkog milijardera Elona Muska, kao i o dezinformacijama o migrantima. DW je informacije o ruskom utjecaju provjerio, a pročitati možete cijeli članak ovdje: 

Provjera činjenica: ruske dezinformacijske kampanje 

 

11:30

Scholz trčećim tempom, Merz glasovao u demokršćanskoj utvrdi

Aktualni kancelar Olaf Scholz je jutros trčeći, u pratnji zaštitara, započeo izborni dan u Potsdamu. U tom susjednom gradu Berlina i glavnom gradu pokrajine Brandenburg se nalazi i njegova izborni jedinica. Na proteklim izborima je Scholz osvojio jasan rezultat. Ali sada bi za njega i njegovu socijaldemokratsku stranku moglo postati tijesno. Ankete provedene pred izbore su pokazale značajan pad podrške biračica i birača. 

 

Za to vrijeme se njegov najizgledniji protukandidat za kancelarsku poziciju, Friedrich Merz, iz demokršćanske stranke CDU, uputio na biralište u Arnsbergu. Taj grad srednje veličine u pokrajini Sjeverna Rajna Vestfalija je njegova izborni jedinica. Područje oko toga grada je poznato kao demokršćanska utvrda. Na proteklim izborima 2021. su ljudi ovdje izravno izabrali Merza kao zastupnika za Bundestag s više od 40 posto podrške. To je ujedno bio Merzov povratak u Bundestag nakon dužeg izbivanja sa savezno-parlamentarne scene. 

 

9:50

Tema migracija dominira

Jedna od glavnih tema kampanje je bila politika migracija. Tijekom predizborne kampanje skoro sve stranke su se natjecale sa zahtjevima za kontrolom migracija, pogotovo nakon dva napada u roku od manje od mjesec dana, jedan u Aschaffenburgu, na vrtićku djecu, a drugi u Münchenu, na sindikalne prosvjednike. 

Ovdje možete pročitati detaljnije o temi zahtjeva političkih stranaka po pitanju migracije: Migracije - koje opcije se prešućuju u predizbornoj kampanji. 

A ovdje možete pogledati video na tu temu: 

 

9:25

Njemački predsjednik: poziv na izlazak na izbore

Savezni predsjednik Frank-Walter Steinmeier se tijekom vlastitog glasovanja zahvalio izbornim pomagačima, kojih je na čitavom području Njemačke oko 675.000, te ujedno pozvao građanke i građane Njemačke s pravom glasa da izađu na izbore. "Koristite svoje izborno pravo, izađite na izbore, odlučite o budućnosti naše zemlje s sviješću da bi Vaš glas mogao biti odlučujući", kazao je Steinmeier u jednoj školi u Berlinu koja ove nedjelje, kao i mnoge druge po Njemačkoj, služi kao biralište. 

 

8:00

Otvorena su birališta u Njemačkoj

Građani ove nedjelje biraju novi saziv Bundestaga. Pravo glasa ima nešto više od 59 milijuna ljudi.

Glasuje se do 18 sati. Tradicionalno, ishod se zna već pet minuta po zatvaranju biračkih mjesta kada javni servisi ARD i ZDF objavljuju svaki svoju izlaznu anketu. Te ankete su obično već u tom trenutku vrlo precizne.

Prema dosadašnjim anketama, najveća politička snaga su oporbeni demokršćani (CDU/CSU) s oko 30 posto biračke podrške. Slijedi Alternativa za Njemačku (AfD) s oko 20 posto. Zatim vladajući socijaldemokrati (16%), Zeleni (13%) i Ljevica (8%). Savez Sahra Wagenknecht (BSW), liberali iz FDP-a, ali i Ljevica se bore za ulazak, odnosno u slučaju FDP-a ostanak u Bundestagu. Neizvjesno je hoće li te tri stranke uspjeti prijeći izborni prag.