BG Pride 2025: u sjeni policijske brutalnosti

Žandarmerija i jedinice policije nasilno su rastjerale hiljade građana koje su mirno prosvjedovale ispred Sveučilišta u Novom Sadu, javlja najveća njemačka agencija Dpa, pozivajući se na N1.

„Prema medijskim izveštajima, akcija policije počela je nakon što su nepoznate osobe gađale policajce koji su bili postavljeni izpred zgrade Filozofskog fakulteta“, piše agencija.

U takvoj atmosferi se danas u Beogradu treba održati ovogošnja Parada ponosa. „Revolucionarni čin“. Tako ovogodišnju Povorku ponosa opisuje Agata M. Đurić. Ona je aktivistica i direktorica organizacije Geten koja se bavi zaštitom i unaprjeđenjem položaja LGBTIQ osoba u Srbiji.
Povorka se ove godine održava u atmosferi velike društveno-političke krize u Srbiji, u kojoj prosvjedni val studenata i građana ne jenjava već deset mjeseci. A kako „LGBTIQ osobe ne žive u vakuumu“, organizatori poručuju da „Povorka ne sudjeluje u prividu normalnosti“.

Stoga je cijeli Tjedan ponosa, koji traje od 1. do 7. rujna, obilježen drugačijim i snažnijim porukama nego inače. On otvara prostor za raspravu o događajima koji su obilježili protekle mjesece u Srbiji – policijskoj brutalnosti, prosvjedima i mjestu LGBT zajednice u svemu tome.

Bojkot šetnje

U sklopu Tjedna ponosa, u subotu 6. rujna bit će organizirana središnja manifestacija – Povorka. Iz Beograd Prajda za DW kažu da je ove godine „Povorka više nego ikada prosvjed“ i da će je, kao i svaki skup koji je prijavljen u skladu sa zakonom, vjerojatno osiguravati policija.

I upravo je to točka prijepora među sudionicima. Pojedine organizacije i građani bojkotirat će taj događaj. Ne pristaju da skup osigurava policija koja je, kako navode, proteklih mjeseci primjenjivala prekomjernu silu na ulicama Srbije.

„Ne pristajemo da nas čuva policija i brani našu slobodu okupljanja dok se ona svakodnevno ukida svima (nama). Dok god traju prosvjedi u Srbiji za osnovna ljudska prava i demokraciju, traje i Povorka“, navodi se u priopćenju te skupine građana.

Filip Vulović iz Beograd Prajda kaže da oni, kao organizatori, ne mogu utjecati na to hoće li policija osiguravati skup, ali da se unatoč tome „pred policijom ne treba povlačiti i unazađivati svoje ustavno zajamčeno pravo na okupljanje i prosvjed“.

„Sve gore"

Fizički napadi, uvrede, diskriminacija i zastrašivanje u javnom i online prostoru ostaju nepremostive prepreke za miran i normalan život LGBT+ osoba.

Tijekom prošle godine zabilježeno je 105 incidenata protiv pripadnika LGBT+ zajednice, od kojih 16 fizičkih napada. Osmi godišnji izvještaj organizacije „Da se zna“ – koja se bavi mapiranjem i dokumentiranjem protupravnog postupanja nad LGBT+ osobama u Srbiji – pokazuje da je to povećanje incidenata u odnosu na prethodne godine, a da su čak u 80 posto slučajeva napadi ostali nevidljivi policiji i pravosudnim organima.

Iako je „broj zločina iz mržnje prema LGBTI+ osobama u porastu“, iz Beogradskog centra za ljudska prava (BCLJP) kažu da mali broj tih napada bude prijavljen policiji ili tužiteljstvu, a u još manjem broju slučajeva oni dobiju sudski epilog.

Razloge za neprijavljivanje Petar Vidosavljević iz BCLJP-a vidi u nepovjerenju LGBT+ osoba u institucije, „jer u velikom broju slučajeva policija ne zabilježi prijavu incidenta motiviranog homofobijom ili transfobijom“, ali i u strahu pripadnika LGBT+ zajednice „da će biti dodatno viktimizirani, da ih institucije neće zaštititi ili da će im se identitet otkriti protiv njihove volje“.

Vidosavljević napominje da je na to utjecao i slučaj Andreja Obradovića, koji je prošle godine u javnost iznio svjedočenje da je, prilikom pretresa stana u kojem je živio, doživio policijsku torturu, praćenu fizičkim, verbalnim i seksualnim nasiljem. Tužiteljstvo ga je na razgovor pozvalo tek nakon što je, u znak prosvjeda, ispred zgrade Skupštine štrajkao glađu, a njegova prijava odbačena je zbog nepostojanja osnova sumnje da je počinjeno kazneno djelo.

Đurić: „Ljudi skupljaju kišnicu dok se grade stadioni“

To, međutim, nisu jedini problemi s kojima se suočavaju pripadnici LGBT+ zajednice. Agata M. Đurić iz organizacije Geten, ujedno i konzultantica na SOS telefonskoj liniji namijenjenoj LGBT+ osobama, kaže da često prima pozive ljudi koji su suočeni s „ekstremnim siromaštvom i beskućništvom“.

„Eto to se događa u državi Srbiji. Naš predsjednik govori o zlatnom dobu i najvažnije mu je da gradi nekakve stadione i Expo, dok ovdje ljudi žive u teškom siromaštvu i skupljaju kišnicu da bi imali vodu za kupanje – pogotovo ako su pripadnici marginaliziranih skupina, kao što su romska i LGBT“, kaže za DW Đurić.

Petar Vidosavljević iz BCLJP-a napominje da njihovi redovni godišnji izvještaji o stanju ljudskih prava u Srbiji pokazuju da se LGBT+ osobe, između ostalog, suočavaju i s diskriminacijom pri zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i stanovanju.

Zbog svega navedenog, sugovornici DW položaj LGBT+ osoba ocjenjuju kao „sve gori".

Podsjećaju i na nedavnu izjavu premijera Srbije Đure Macute, koji je za rusku novinsku agenciju TASS rekao da je „LGBT agenda neprihvatljiva, jer je u suprotnosti s našim tradicionalnim i kršćanskim principima“.

Filip Vulović iz Beograd Prajda takvu izjavu ocjenjuje kao dokaz „da ne postoji nikakav boljitak, ali postoji politička volja da se još više unazade prava i društvena prihvaćenost LGBT osoba“.

„Dok čovjek koji je prema Ustavu na najvišoj poziciji u zemlji daje takva jamstva, njegova kolegica, predsjednica Skupštine, je deklarirana lezbijka. Tu vidimo velike kontradiktornosti, što pokazuje da je ova Vlada izuzetno konzervativna i da svojim izjavama poziva na diskriminaciju“, kaže Vulović za DW.

S time se slaže i Petar Vidosavljević iz BCLJP-a, koji ističe da je javna podrška političara ovoj zajednici „ključna poruka protiv diskriminacije i nasilja kojoj su njezini pripadnici izloženi“.

„Međutim, ona gotovo uvijek izostaje, a često se u javnom prostoru može upravo od njih čuti govor mržnje i neistinite informacije o LGBTI osobama“, ocjenjuje Petar Vidosavljević.