Baltičke zemlje konačno isključuju rusku struju

U tri baltičke zemlje 8. veljače počinje nova era: Litva, Latvija i Estonija isključuju svoj priključak na rusku elektroopskrbnu mrežu, 10 mjeseci prije roka.

Taj je potez samo simboličan jer tri baltičke zemlje nisu kupovale rusku ili bjelorusku električnu energiju još od svibnja 2022., pa korisnici ne bi trebali osjetiti bilo kakvu razliku ili prekide u opskrbi.

Kako bi ojačale svoje elektroenergetske sustave, baltičke zemlje polako se povezuju na zajednički sustav sinkrone mreže kontinentalne Europe, druge najveće sinkronizirane mreže na svijetu nakon Kine.

One će biti posljednje zemlje EU koje će se pridružiti sustavu, koji također uključuje Tursku, Ukrajinu i Moldaviju.

Dolazi kraj zajedničke sovjetske povijesti

Više od pet desetljeća baltičke su zemlje bile satelitske države bivšeg Sovjetskog Saveza. Povijesna anomalija iz ovih vremena je zajednička električna mreža zvana BRELL. Mreža za prijenos električne energije povezuje elektroenergetske sustave Rusije, uključujući njenu eksklavu Kalinjingrad, Bjelorusiju i tri baltičke zemlje. Naziv "BRELL" dolazi od inicijala ovih zemalja.

Sovjetski Savez priznao je neovisnost Baltika 1991. Za Baltik je otvorenost prema Europi i EU bila strateški cilj, ali za isključivanje iz integrirane energetske mreže potrebno je vrijeme.

Sve tri zemlje su se pridružile EU i NATO-u još 2004. godine. Sve tri također koriste euro kao svoju službenu valutu. S ukupnom populacijom od nešto više od 6,1 milijuna stanovnika ove tri baltičke zemlje su male u usporedbi s drugim europskim divovima poput Njemačke s više od 84,5 milijuna ljudi ili susjedne Poljske s više od 38 milijuna. 

Kaspars Melnis, latvijski ministar za klimu i energiju, kaže da su baltičke zemlje "malo tržište za električnu energiju", tako da se projekt odvajanja tiče "obrane, energetske sigurnosti, neovisnosti i gospodarstva". Nedavni događaji u Ukrajini pokazali su da je "odluka o gašenju bila ispravna", rekao je on za DW.

Melnis ne očekuje da će napuštanje sustava BRELL utjecati na cijene električne energije. Ako ništa drugo, novi obnovljivi izvori energije, koji uskoro dolaze na mrežu, mogli bi značiti niže cijene do kraja godine, rekao je on.

Baltička i šira energetska sigurnost EU-a

Stavljajući sav ulog na elektroenergetsku mrežu EU-a, tri države pokazuju svoje europske veze dok se još više distanciraju od Rusije i svoje sovjetske prošlosti.

Od neovisnosti one su zazirale od Rusije i njezina utjecaja u regiji. Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., Moskva je ovoj zemlji uskratila plin i krenula na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, prisilivši baltičke zemlje da ulažu u neruske alternative, kako bi osigurali svoju energetsku infrastrukturu.

Kristine Berzina, direktorica projekta Geostrategy North njemačkog Marshallovog fonda, kaže da se prije rata postavljalo pitanje isplati li se isključivanje iz ruskog sustava i mreže.

"Građani ne vole dodatno plaćati za energetsku infrastrukturu, a političarima je teško objasniti zašto su promjene potrebne, ako se čini da stvari funkcioniraju", rekla je za DW.

Ali ruska agresivnost natjerala je baltičke zemlje da poduzmu mjere za osiguranje neovisnog i nesmetanog protoka električne energije. "Biti povezan s Rusijom znači biti vezan za protivnika koji tvrdi da baltičke države ne bi trebale postojati", rekla je Berzina, dodajući da je "ostati povezan bila ranjivost".

Osim toga, sumnja na sabotažu kritičnih podmorskih kablova u Baltičkom moru stavila je Europu i NATO na rub i dovela do pojačanog nadzora mora. 

Za baltičke zemlje energetska neovisnost znači diverzifikaciju opskrbljivača energijom, diverzifikaciju energetske mješavine, plus mogućnost integracije više obnovljivih izvora poput solarne i energije vjetra. Također im omogućuje sudjelovanje u zajedničkom tržištu električne energije EU-a. 

Do 2030. godine EU je postavila cilj da sve članice mogu uvoziti ili izvoziti najmanje 15% električne energije proizvedene na svom teritoriju u druge zemlje EU. Bruxelles je podržao napore baltičkih država s 1,23 milijarde eura (1,28 milijardi dolara) ulaganja u veze s Europom koje će Litvi, Latviji i Estoniji dati više mogućnosti za pouzdanu opskrbu električnom energijom. Intenzivnija mješavina energije osigurat će stalan protok električne energije.

Postojeće veze, poljska pomoć i sabotaža

Glavna veza Baltika sa sinkronom mrežom EU-a kontinentalne Europe bit će preko nadzemnog dalekovoda LitPol Link koji povezuje Poljsku i Litvu, koje dijele zajedničku granicu.

Štoviše, te tri zemlje povezane su sa skandinavskim tržištem električne energije koje je tržište za sebe. Litva ima podmorsku vezu sa Švedskom koja se zove NordBalt, dok Estonija ima dvije izravne podmorske veze s Finskom - Estlink 1 i Estlink 2 - sa završetkom treće veze koja se očekuje do 2035. godine.

Međutim, kabel Estlink 2 oštećen je u prosincu prošle godine što je drastično smanjilo kapacitet između Estonije i Finske. Dan nakon incidenta, Europska komisija objavila je priopćenje u kojem se kaže da je brod uključen u ovaj incident dio tzv. ruske flote u sjeni", brodova koji službeno ne plove pod ruskom zastavom ali su de facto dio ruske trgovačke flote.

Komisija je brzo rekla da napad na kritičnu infrastrukturu neće zaustaviti planirano isključenje s ruske mreže zbog dodatnih kapaciteta koje je Baltik izgradio tijekom godina. "Nema rizika za sigurnost opskrbe električnom energijom u regiji", stoji u priopćenju Komisije.

Kristine Berzina kaže da su tri baltičke zemlje "puno učinile" u posljednja dva desetljeća kako bi osigurale opskrbu energijom, dok su u isto vrijeme omogućile "više konkurencije u sektoru električne energije".

Zbog "derusifikacije" energetskih izvora i ruta, dodala je, "politika tržišnog natjecanja u energetskom sektoru bila je geopolitički vrlo moćna".