Baerbock na čelu Opće skupštine UN-a

Annalena Baerbock nije dugo bila odsutna s međunarodne pozornice: do početka svibnja, kada je Friedrich Merz (Kršćansko-demokratska unija - CDU) izabran za novog njemačkog kancelara, 44-godišnja političarka Zelenih još je uvijek obnašala funkciju ministrice vanjskih poslova Njemačke, iako posljednjih tjedana samo u tehničkom mandatu. Sada, nešto više od tri tjedna kasnije, izabrana je u New Yorku za novu predsjednicu Opće skupštine Ujedinjenih naroda (UN).

Međutim, nije izabrana kao što je uobičajeno, jednoglasnom aklamacijom, već tajnim glasanjem. Prema navodima diplomata, taj je postupak zatražila Rusija. Mala pakost iz Moskve. Kao ministrica, Baerbock je uvijek snažno i otvoreno kritizirala ruski rat protiv Ukrajine. Na kraju je na sjednici u New Yorku dobila 167 od mogućih 193 glasa.

Jednu godinu bivša predsjednica stranke Zeleni i kandidatkinja iste stranke za kancelarku vodit će i pripremati sastanke, teoretski gledano, najvažnijeg skupa na svijetu. To nije osobito omiljena funkcija jer zahtijeva mnogo posla, razgovora iza zatvorenih vrata o temama o kojima će se raspravljati u Općoj skupštini.

No sljedeće će se godine birati novi glavni tajnik Ujedinjenih naroda, a Baerbock će sudjelovati i u pripremi tog izbora, u suradnji s veleposlanicima UN-a iz 193 države članice. Trenutačni glavni tajnik Antonio Guterres ostaje na dužnosti do kraja 2026. godine. U rujnu ove godine Baerbock će službeno preuzeti novu dužnost.

Još ju je predložila bivša vlada

U ožujku je postalo poznato da ju je za taj posao u New Yorku predložila bivša manjinska vlada sastavljena od socijaldemokrata i Zelenih. Već se dulje znalo da ta funkcija pripada skupini zapadnoeuropskih država i da Njemačka smije predložiti kandidata.

Tadašnji glasnogovornik vlade Steffen Hebestreit izjavio je krajem ožujka u Berlinu da je Baerbock „visoko kvalificirana za tu dužnost“. Kadrovsko rješenje dogovoreno je i s budućom vladom, dakle s Friedrichom Merzom, tada još budućim kancelarom.

Merz se u tom trenutku nalazio u koalicijskim pregovorima sa Socijaldemokratskom strankom Njemačke (SPD). Baerbock je tada u Berlinu izjavila: „Kao predsjednica, ako budem izabrana, služit ću svih 193 država članica, velikih i malih. Kao poštena posrednica. Kao ujedinjujuća snaga. S otvorenim uhom za sve. I otvorenim vratima."

Krajem travnja Baerbock je posljednji put kao njemačka ministrica vanjskih poslova otputovala u inozemstvo, na danski otok Bornholm. Tamo je u razgovoru s nekoliko novinara govorila o svojoj mogućoj novoj ulozi, kojoj se vidno veselila:
„Nalazimo se u situaciji u kojoj nam je kao rijetko kada prije jasno koliko su važni naš Ustav, Temeljni zakon, europski mirovni poredak, i Povelja Ujedinjenih naroda." I dodala kako Ujedinjeni narodi postoje već 80 godina i da njihove vrijednosti treba braniti i čuvati svaki dan.

Baerbock nije bila predviđana za to mjesto

Ipak, dodjela te funkcijenije prošla bez trzavica: jer zapravo je Njemačka za tu dužnost u New Yorku na početku predvidjela cijenjenu diplomatkinju Helgu Schmid. Schmid, rođena 1960., je ostvarila uzornu karijeru u Ministarstvu vanjskih poslova. Bila je, među ostalim, voditeljica ureda bivšeg ministra vanjskih poslova Joschke Fischera, koji je tu dužnost obnašao od 1998. do 2005., također iz redova Zelenih. Kasnije se istaknula kao jedna od glavnih autorica nuklearnog sporazuma između EU-a i drugih država s Iranom, koji je uspješno zaključen 2015., ali ga je kasnije poništio američki predsjednik Donald Trump u svom prvom mandatu.

Iznenadna nominacija Baerbock odmah je izazvala zbunjujuće reakcije. Kritizirano je i to što joj je bivša vlada Olafa Scholza u razdoblju tehničkog mandata tako brzo dodijelila tu kandidaturu.

Bivši predsjednik Minhenske sigurnosne konferencije (MSC) Christoph Heusgen i doajen njemačke vanjske politike rekao je u intervjuu za berlinski Tagesspiegel da je „bezobrazluk zamijeniti najbolju i međunarodno najiskusniju njemačku diplomatkinju političarkom kojoj mandat istječe“. Helga Schmid je, prema Heusgenu, koji je godinama bio savjetnik bivše kancelarke Angele Merkel (CDU) za vanjsku i sigurnosnu politiku, „kao glavna tajnica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) spriječila njezin raspad“.

I bivši njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel (SPD) nazvao je Helgu Schmid „izvrsnom diplomatkinjom“ od koje bi Baerbock mogla mnogo toga naučiti.

Kontakti na Bliskom istoku

Annalena Baerbock kasnije je na Bornholmu navela upravo svoje vrijeme na dužnosti ministrice vanjskih poslova Njemačke – od prosinca 2021. do svibnja ove godine – kao svoju prednost:
„Kao ministrica vanjskih poslova mnogo sam putovala svijetom. I u regije koje su nešto udaljenije, ili na Bliski istok. Na početku mandata nisam mogla ni zamisliti da ću neke zaljevske i arapske zemlje posjećivati češće nego europske partnere iz EU-a, zbog izazovne situacije na Bliskom istoku. To je s tim zemljama stvorilo još intenzivnije veze."

Zaista, tijekom svog mandata Baerbock se suočavala s toliko međunarodnih kriza kao rijetko tko prije nje: neprestano je posjećivala Ukrajinu, zagovarala isporuku zapadnog oružja još odlučnije nego tadašnji kancelar Olaf Scholz (SPD), otvoreno i jasno kritizirala Rusiju kao agresora. A nakon izbijanja rata u Gazi u listopadu 2023. više je puta pokušavala umiriti izraelsku vladu u njezinim postupcima u sukobu – ali s malo uspjeha.

No Baerbock je stekla ugled neumorne diplomatkinje koja je, unatoč svim problemima, pronašla svoje područje djelovanja. I tako se nada da će jednogodišnji posao u New Yorku moći iskoristiti kao odskočnu dasku za nove zadatke.