Argentina: Milei želi dolare "iz madraca"

Zahvaljujući oštrim rezovima Javier Milei je u Argentini, prema službenom statističkom uredu INDEC, uspio smanjiti inflaciju s 25 posto mjesečno u prosincu 2023. na ispod tri posto.

Zbog toga je život ipak postao znatno skuplji. Sada libertarijanski političar svojim sugrađanima daje jedan prijedlog. Kad je Javier Milei bio na vrhuncu svoje predizborne kampanje, njegovi su pristaše hodali ulicama Buenos Airesa s golemim novčanicama dolara. U sredini je bilo Mileijevo lice.

Tada se, u mjesecima prije predsjedničkih izbora u listopadu 2023., još govorilo o "dolarizaciji". Argentinski pezo "vrijedi koliko i govno", izjavio je tada Milei. I obećao da će pezo zamijeniti dolarom – slično kao u Ekvadoru.

U međuvremenu je tema "dolarizacije" opet aktualna, ali drugačije nego što je Milei tada najavio. Ovaj put se ne radi o promjeni valute, nego o uključivanju dolara koji se gomilaju u argentinskim kućanstvima u redovni monetarni sustav.

Dolari „u madracu"

Oko 200 milijardi američkih dolara Argentinci, prema riječima ministra gospodarstva Luisa Caputa, drže u inozemstvu ili "ispod jastuka", kako piše infobae.com. Argentinci za to kažu: "u madracu". Koliki je stvarni iznos nitko sa sigurnošću ne zna, jer se u osnovi radi o neprijavljenom novcu.

Ljudi su ga uštedjeli u razdoblju visoke inflacije, koja je do kraja 2023. čvrsto držala Argentinu u šaci. Tko je imao gotovinu u dolarima ili si je mogao osigurati dolare i isplatu u dolarima, mogao je podnijeti ogromne cijene u pezosima zahvaljujući povoljnim deviznim tečajevima. Gotovinske rezerve u dolarima bile su za Argentince gospodarsko životno osiguranje.

To potvrđuje Eugenio Marí, glavni ekonomist liberalnog think tanka "Fundación Libertad y Progreso" iz Buenos Airesa, u razgovoru za DW: "Desetljećima su se Argentinci pokušavali zaštititi od inflacije i povrede prava vlasništva od strane različitih vlada."

U tu svrhu su koristili dio svojih prihoda kako bi kupili dolare i držali ih izvan sustava, dakle izvan dosega vlade, kaže Marí. Međutim, štednja tih dolara značila je i žrtvovanje potrošnje, tj. trošili su manje. Sve se to događalo kako bi se zaštitili od inflacije i oduzimanja imovine u Argentini.

Milei želi prekinuti začarani krug

Predsjednik Milei sada želi promijeniti ovu praksu iz prošlosti. U vrijeme visoke inflacije taj je neprijavljeni novac bio izvan potrošnje, a time i izvan nacionalne ekonomije. Sada, kada je inflacija barem privremeno savladana, u predsjedničkoj rezidenciji Casa Rosada računaju kako je vrijeme da se dolari izvade „iz madraca". Povjerenje u valutu može se brzo izgubiti; ponovno ga izgraditi traje dugo.

Sada se mora pokazati hoće li uspjeti povratak tog novca u redovni gospodarski sustav. Milei pri tome posebno računa na ukidanje poreznih propisa i deregulaciju. U osnovi, predsjednik svojim planom postavlja osobno pitanje povjerenja svakom Argentincu koji kod kuće gomila dolare. Za sada plan napreduje sporo, kako izvještava list Clarin.

"Ukidanje obveze prijave poreznoj upravi olakšava provođenje transakcija i smanjuje rizik da građane progoni država", kaže ekonomist Marí. Zapravo su Argentinci obvezni prijaviti svoj posjed strane valute.

Kolateralne štete reformskih mjera

Mnogo toga se pod Mileijem razvija pozitivno: inflacija je znatno pala, stopa siromaštva također je u padu, postoje proračunski viškovi i gospodarski rast. Prema aktualnim prognozama Svjetske banke, argentinsko gospodarstvo će ove godine rasti za 5,5 posto, a za sljedeću godinu očekuje se rast od 4,5 posto.

No kod hrane i dobara za svakodnevnu upotrebu cijene su znatno porasle. To je ponajprije posljedica ukidanja subvencija i nove snage argentinskog peza.

Zbog toga tisuće Argentinaca sada odlaze Čile, Paragvaj ili Brazil kako bi tamo jeftinije kupovali. Sada je snažni argentinski pezo taj koji omogućava povoljne tečajeve u tim zemljama. To, pak, dovodi do toga da, prema mjesečnom izvješću središnje banke, više dolara izlazi iz zemlje nego što ih se vraća kroz novostvorene trgovinske viškove.

"Mjera valutne politike"

"Vjerujem da je cilj ponovno upumpavanje dolara u valutni sustav vlade", kaže za DW ekonomist Hernan Letcher, direktor Centra za političku ekonomiju. Ta mjera nastavak je prethodnih pokušaja da se u zemlju privuče još više dolara. "Dakle, radi se o mjeri valutne politike."

Problem je, kaže, što je vlada već krajem prošle godine provela "pranje novca", dakle uključivanje crnog novca u legalni novčani sustav. Stoga postoji opasnost da nova mjera neće imati učinka. No ako Argentinci ipak krenu Mileijevim putem i izvuku dolare iz madraca, to bi uskoro moglo imati osjetan učinak na gospodarski razvoj.