Antibaby pilule – "znanstvena" ostavština iz Auschwitza

Bol koju je osjetila kada joj je jedan zatvorenik u Auschwitzu tetovirao logoraški broj bila je golema, prisjeća se Renée Düring. „Budi sretna što dobivaš broj, inače bi odmah završila u peći“, rekao je.

Nacisti su je stavili pred izbor: „Ili ideš u logor smrti Birkenau“, rekli su joj, „ili nam stojiš na raspolaganju za medicinska istraživanja. To te neće ubiti.“

Renée Düring (1921.–2018.) odlučila se za ovo drugo – i završila kao pokusni kunić u laboratoriju ginekologa Carla Clauberga. Svoju priču ispričala je 1992. godine u Muzeju holokausta u Sjedinjenim Američkim Državama. Židovka iz Kölna bila je jedna od stotina žena na kojima je liječnik provodio eksperimente sterilizacije.

Carl Clauberg – autoritet u istraživanju hormona

Clauberg je studirao na Medicinskom fakultetu u Kielu i 1925. godine stekao doktorat. Specijalizirao se u području ginekologije i zajedno s kemičarima farmaceutske kompanije Schering-Kahlbaum razvijao hormonske pripravke. Njegova metoda da neplodnim ženama pomogne zatrudnjeti učinila ga je autoritetom u istraživanju hormona.

Prvoga svibnja 1933. Clauberg se učlanjuje u Nacionalsocijalističku njemačku radničku stranku (NSDAP) i SA („Sturmabteilung", paravojna borbena organizacija NSDAP). Kao i mnogi liječnici u nacističkoj Njemačkoj, očekivao je od vlasti pomoć u napredovanju svojih istraživanja. Za vrijeme vladavine nacista, svaka njemačka žena imala je obvezu rađati što više djece – najbolje plavokose i plavooke.

Clauberg je, međutim, istraživao i metodu sterilizacije žena. To je bilo u skladu sa zloglasnom rasnom politikom NS, čiji je cilj bio istrijebljenje Židova te Sinta i Roma i u sljedećim generacijama.

Pakao Bloka 10

Godine 1942. Clauberg šalje molbu Heinrichu Himmleru, najmoćnijem čovjeku u Njemačkoj poslije Adolfa Hitlera – odgovornom za provođenje holokausta. Ginekolog navodi da može provesti „novu metodu neoperativne sterilizacije nepoželjnih žena“ i traži prostor; njegovo pismo objavljeno je u knjizi Raimunda Schnabela „Moć bez morala“ iz 1957. godine.

Proljeće 1943.: to se ostvaruje. Clauberg ne dobiva svoj institut, ali dobiva prostorije u Auschwitzu – u Bloku 10 stvara svoj eksperimentalni laboratorij. Prve Židovke iz obližnjeg logora smrti Auschwitz-Birkenau dovoze se ovamo.

Po Claubergovim riječima, zatvorenice su za njega bezlične, zanimaju ga samo njihovi trbusi. „Ujutro, nakon što smo bile prebrojane, naši brojevi su se dozivali da siđemo dolje. Stajale smo vani u redu, a zatim smo jedna po jedna ulazile u sobu i ležale na crnom staklenom stolu, koji je služio i kao rendgenski stol. Dok je tekućina ubrizgavana u naša tijela, rendgenska mašina je radila, tako da je liječnik mogao vidjeti što radi s tekućinom, ali ta injekcija strašno je pekla“, prisjećala se Renée Düring kasnije užasa koji je morala pretrpjeti.

Nepodnošljivi bolovi

Ni ona ni druge žene tada nisu znale što im se događa. Clauberg je provodio eksperimente koje je prethodno testirao na životinjama. Njegovi instrumenti nisu sterilni i koristi ih više puta. Nema anestezije – samo ta injekcija. Ako kontrastna tekućina pokaže da su jajovodi prohodni, žene se nakon tjedan ili dva vraćaju na stol. Tada ubrizgava otrovnu supstancu u donji dio trbuha koja treba zalijepiti i oštetiti zidove jajovoda. Ako ne uspije, postupak se ponavlja. „Morala sam ležati tri dana u strašnim bolovima“, prisjeća se svjedokinja Renée Düring.

Gnojne upale potrbušnice, trovanje krvi, bolovi nalik porođajnima i strašno pečenje – to su bile uobičajene posljedice Claubergovih eksperimenata. Žene su pokušavale prigušiti vrisak, jer bi u suprotnom bile poslane u plinsku komoru u Birkenau.

Kad „ljudski razlozi“ izgube značaj

Kako je moguće da liječnik potpuno zanemari etiku i ljude tretira kao životinje? „Medicinski i ljudski razlozi igraju sporednu ulogu u trenutku kada netko prihvati i vjeruje: Ovo više nisu ljudi, ovo su niža bića“, objašnjava za list *Neue Osnabrücker Zeitung* povjesničarka Andrea Löw iz Centra za studije holokausta u Münchenu. Kod Clauberga je osim toga bila prisutna i „beskrajna ambicija". „Vidio je priliku da iskoristi sustav za vlastitu karijeru, slavu i čast. Sve je podredio tome.“

Himmler je želio znati koliko vremena je potrebno da se sterilizira 1000 žena. Claubergov odgovor: ako bi jedan uvježbani liječnik imao deset pomoćnika, vjerojatno bi mogao sterilizirati nekoliko stotina, ako ne i 1000 Židovki za jedan dan.

Prijeteći proces u Njemačkoj

Do toga ipak nije došlo. 27. siječnja 1945. Crvena armija oslobađa Auschwitz. Clauberg je prije toga pobjegao u ženski koncentracijski logor Ravensbrück, gdje je nastavio eksperimente. Kada su Sovjeti u travnju stigli tamo, bježi i odatle. Dva mjeseca kasnije uhvaćen je, uhićen i osuđen u Moskvi na 25 godina zatvora.

Ipak, pušten je na slobodu već 1955. i u zapisima Vrhovnog tužiteljstva u Kielu stoji da ga je „njegov rodni grad dočekao kao princa“. Clauberg ponovno radi u Sveučilišnoj klinici u Kielu. Liječnički krugovi tada još nisu bili denacifikovani, kolega iz Auschwitza bio je dobrodošao.

U studenome 1955. Središnje vijeće Židova podnosi prijavu protiv Clauberga; više od 100 ljudi željelo je svjedočiti protiv njega. On govori o „kleveti" i osjeća se kao žrtva. Tvrdio je da je želio spasiti žene u Bloku od smrti i da je njegova ustanova bila „Institut za spašavanje života“, kako stoji u spisima istrage.

Carl Clauberg umire 9. kolovoza 1957. godine, prije nego što je proces započet.

1960. godine stiže pilula

Prema sačuvanim zapisima, liječnik je sterilizirao 500 do 700 žena. Mnoge žrtve nastavile su živjeti – traumatizirane i neplodne. Renée Düring ipak je doživjela čudo: unatoč Claubergovim intervencijama, dobila je kćer.

U kolovozu 1960. u SAD-u se pojavljuje prvi hormonalni kontraceptivni lijek pod imenom „Enovid". Claubergova istraživanja značajno su doprinijela razvoju tog preparata. Kompanija Schering, koja je financirala Claubergove eksperimente i kasnije postala dio farmaceutskog giganta Bayera, i dalje distribuira pilule za kontracepciju. „Ova revolucionarna metoda planiranja obitelji postala je ključni faktor emancipacije i prekretnica za društvo“, priopćio je koncern na svojem internetskom portalu.