Anketa: Nijemci nemaju povjerenja u SAD i Izrael

Kako se pripremiti za susret s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom? Na to pitanje danas vjerojatno mora odgovoriti svaki šef države ili vlade otkako je Trump u Ovalnom uredu javno ponizio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i južnoafričkog predsjednika Cyrila Ramaphosu.

Glasnogovornik njemačke vlade Stefan Cornelius je naglasio da je kancelar Friedrich Merz (CDU) opušteno otputovao u Washington, i to i zato što Njemačka kao treće najveće gospodarstvo na svijetu ima što za ponuditi.

Puno više novca za obranu

Friedrich Merz u Washington, između ostalog, iznosi plan da Bundeswehr postane "najjača konvencionalna vojska u Europi". To se sviđa američkom predsjedniku, kao i to što se razmatra da bi ubuduće sve članice NATO-a trebale izdvajati pet posto BDP-a za obranu.

Međutim, samo polovica njemačkih građana smatra da je to primjereno. Za trećinu ispitanih cilj od pet posto ide predaleko. To pokazuju rezultati najnovijeg ARD-ovog istraživanja javnog mnijenja DeutschlandTrend, za koje je početkom lipnja agencija Infratest dimap reprezentativno ispitala 1292 njemačka birača.

Anketari su građane pitali i kakva su im očekivanja od susreta Trumpa i Merza u Bijeloj kući: njih 46 posto vjeruje da će njemački kancelar uspjeti uspostaviti dobar odnos s američkim predsjednikom, dok 44 posto smatra da u tome neće uspjeti.

U osnovi, 47 posto građana smatra da novi kancelar nema dovoljno diplomatskih vještina za vanjskopolitičke izazove, dok mu 40 posto te vještine ipak pripisuje.

Kojim zemljama Njemačka može vjerovati?

Bliske veze sa SAD-om, kao i s Izraelom, dio su identiteta njemačke politike. Istodobno, očito je da je distanca porasla – i to i u očima birača. Nakon stupanja Donalda Trumpa na dužnost povjerenje u tu zemlju znatno je palo na sadašnjih 18 posto.

Da je Izraelpouzdan partner kojemu Njemačka može vjerovati u listopadu 2024. smatralo je 27 posto Nijemaca – sada ih to smatra samo još 16 posto. A u Rusiju kao partnera vjeruje samo 10 posto njemačkih birača.

Ukrajina u tom pogledu ima podršku od 48 posto, dok se susjedna Francuska tradicionalno visoko ocjenjuje – trenutačno s 83 posto.

Oštre kritike na račun Izraela

Vojna reakcija Izraela na napade terorističke organizacije Hamas u jesen 2023. ostavila je traga. Čak 63 posto njemačkih građana smatra da je izraelsko djelovanje u Pojasu Gaze pretjerano, dok svega 18 posto to vidi kao primjereno.

Čak 77 posto ispitanih smatra ispravnim što je kancelar Merz kritizirao Izrael zbog trenutnih vojnih akcija u Pojasu Gaze. Samo svaki dvanaesti građanin misli da bi Njemačka u bliskoistočnom sukobu trebala bezuvjetno stati uz Izrael.

Istodobno, gotovo polovici ispitanika teško pada ideja o posebnoj njemačkoj obvezi da štiti Izrael.

Za humanitarnu situaciju palestinskog civilnog stanovništva u Gazi Nijemci su ranije više krivili Hamas nego Izrael. Sada gotovo podjednak broj građana krivi i Izrael (69 posto) i islamistički Hamas (71 posto).

U skladu s tim, većina je otvorena za preispitivanje njemačke vojne pomoći: 43 posto zalaže se za ograničenje izvoza oružja Izraelu, dok se dodatnih 30 posto zalaže za njegov potpuni prekid.

Samo svaki šesti ispitanik (17 posto) smatra da bi njemačka vlada trebala nastaviti odobravati izvoz oružja Izraelu bez promjena. Njemačka je, nakon SAD-a, najvažniji opskrbljivač Izraela oružjem.

Friedrichu Merzu porastao ugled

Nova savezna vlada koju čine CDU/CSU i SPD na vlasti je od svibnja. S prvim tjednima rada crveno-crne koalicije zadovoljno je 40 posto građana. Kod takozvane semafor-koalicije SPD-a, Zelenih i FDP-a, početkom 2022. taj udio bio je nešto viši – 46 posto.

Friedrich Merz je, međutim, od stupanja na dužnost kancelara znatno dobio na popularnosti. Njegovim radom zadovoljno je 39 posto ispitanih – u travnju ih je bilo 14 posto manje. I vicekancelar i ministar financija Lars Klingbeil (SPD) također ima 39 posto podrške.

Jedini visoki političar s kojim je većina građana i dalje zadovoljna je savezni ministar obrane Boris Pistorius (SPD).

Suzdržana očekivanja od nove vlade

Koliko povjerenja Nijemci imaju u novu vladu? Kad je riječ o sadržaju, stavovi se ne razlikuju mnogo od onih koje su anketari zabilježili neposredno nakon prijevremenih parlamentarnih izbora.

Polovica građana vjeruje da novi vladin tim može ojačati njemačko gospodarstvo (55 posto; +1), kao i bolje zastupati njemačke interese u svijetu (52 posto; +1).

Skepsa je, međutim, veća – i blago je porasla – kad je riječ o uspostavljanju sigurnosti u zemlji (43 posto; -4) i o učinkovitom upravljanju migracijama (38 posto; -4).

Porasle su i sumnje u to da crveno-crna koalicija može osigurati socijalnu sigurnost u Njemačkoj (37 posto; -6).

Unija povećava prednost u odnosu na AfD

Kada bi se sljedeće nedjelje ponovno birao Bundestag, CDU/CSU bi mogli računati na 29 posto glasova (+2) – dakle bolji rezultat nego na veljačkim izborima. SPD, koji je u vladajućoj koaliciji s Unijom, bilježi blagi pad i pao bi na 15 posto (-1).

AfD bi ostao na istoj razini s 23 posto podrške (+/-0). Zeleni i Ljevica mogli bi računati na dvanaest (+1), odnosno devet posto (-1). Sve ostale stranke ostale bi ispod izbornog praga za ulazak u Bundestag – među njima i Savez Sare Wagenknecht (BSW) i FDP, s po četiri posto, bez promjena.