Anketa: loše ocjene za njemačku vladu

Sporovi oko proračuna i nejedinstvo oko financiranja socijalnih davanja i klimatskih projekata: zbog toga je u studenome 2024. pala vlada koju su činili Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), Zeleni i liberali (FDP). Predsjednik CDU-a Friedrich Merz, tada vođa oporbe u njemačkom Bundestagu, nije propuštao priliku kritizirati koaliciju zbog njezinih svađa. Govorio je o „krizi vlade“ koja podriva povjerenje građana u politiku.

Manje od godinu dana kasnije, Merz je kancelar i njegova koalicija konzervativaca iz Unije CDU/CSU i socijaldemokrata svađa se na sličan način. I opet je riječ o proračunskim deficitima i socijalnoj politici. „Njemačka si više ne može ekonomski priuštiti svoju socijalnu državu", kaže kancelar i predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) Merz, a u tome ga podržava sestrinska bavarska Kršćansko-socijalna unija (CSU). To je „budalaština", odgovara dopredsjednica SPD-a i ministrica rada Bärbel Bas. Za jednu ministricu neuobičajeno gruba riječ upućena kancelaru.

Građani nezadovoljni odnosima u koaliciji

Odnose u vladajućoj koaliciji ne odobrava 77 posto Nijemaca. To pokazuje aktualno istraživanje javnog mnijenja Deutschlandtrend, koje je 1. i 2. rujna za javni servis ARD proveo institut infratest-dimap. Ispitano je 1.342 njemačkih građana s pravom glasa. Primjetno je da su i pristaše demokršćana i SPD-a nezadovoljne time kako koalicija funkcionira.

Građani su osjetno slabo zadovoljni i radom vlade: 75 posto ispitanih navodi da im se ne sviđa ono što vlada radi. Slični stupanj nezadovoljstva građani su posljednji put pokazali tijekom prethodne vlade, takozvanom „semaforskom koalicijom“, s kancelarom Olafom Scholzom (SPD) na čelu. Iznimka su pristaše stranaka Unije CDU/CSU: 57 posto njih zadovoljno je radom aktualne vlade. Među biračima SPD-a zadovoljnih je samo 25 posto.

To se može objasniti time da je vlada dosad privukla pozornost prvenstveno svojim oštrijim kursom u migracijskoj politici i olakšicama za gospodarstvo, a to su teme koje su posebno važne glasačima Unije.

Kome bi trebalo biti teže, a kome lakše?

Ove jeseni fokus bi trebao biti na reformama u socijalnoj politici, politici tržišta rada i poreznoj politici. CDU/CSU zalaže se za smanjenje takozvanog „građanskog dohotka“ (Bürgergeld), što je naziv za osnovnu socijalnu pomoć za dugotrajno nezaposlene. SPD se tome protivi i radije bi povećao poreze za bogate i one s najvišim prihodima. A što građani misle o tim planovima?
Oštrije sankcije za primatelje građanskog dohotka u slučaju višestrukog nepoštivanja obveza podržalo bi 80 posto ispitanih. Velike simpatije postoje i za povećanje poreza na visoke prihode i veća nasljedstva.

S druge strane, većina građana pozdravila bi porezne olakšice za prekovremeni rad i prihode umirovljenika koji nastavljaju raditi. Manje oduševljenja izazivaju planovi za prelazak s dnevnog na tjedno maksimalno radno vrijeme. Povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu na 70 godina odbacuje 84 posto ispitanih.

Demokršćani traže smanjenje socijalnih davanja

Činjenica je da su reforme hitno potrebne. Unatoč milijardama novih dugova koje će Njemačka u idućim godinama morati preuzeti, postoje velike rupe u proračunu. Do 2027. predviđa se da će biti potrebno uštedjeti 30 milijardi eura. Bit će nužni rezovi u socijalnoj državi, kaže kancelar Merz.
Jednostavno rečeno, to bi moglo značiti da država više neće moći pružiti pomoć kao dosad u slučaju bolesti, u skrbi, ali i kad je riječ o mirovinama. Raditi više i duže, a u starosti imati manje novca na raspolaganju – na to će se Nijemci vjerojatno morati naviknuti.

Kad je riječ o vlastitom blagostanju i financijskim problemima u starosti, mišljenja su među ispitanima podijeljena. I dalje postoji velika zabrinutost za njemačko gospodarstvo. Vlada još uvijek nije uspjela preokrenuti taj trend u pozitivnom smjeru.

AfD nastavlja jačati

U istraživanju Deutschlandtrend građanima je također postavljeno pitanje o kompetencijama stranaka. Demokršćani CDU/CSU smatraju se najsposobnijima za rješavanje aktualnih problema u vanjskoj i obrambenoj politici, kao i u gospodarskoj, poreznoj i financijskoj politici. SPD vodi samo kad je riječ o mirovinskom sustavu i socijalnoj pravednosti.

Oporbena Alternativa za Njemačku (AfD) smatra se najkompetentnijom od svih stranaka kada je riječ migracijskoj politici. Unatoč smanjenju broja izbjeglica, po pitanju migracija AfD sada prestiže demokršćane. Čak i kad je riječ o općoj popularnosti među biračima, dijelom krajnje desna stranka bilježi napredak.

Kad bi se izbori održali idućeg vikenda, Unija CDU/CSU bi osvojila 27 posto glasova. AfD smanjuje razliku u odnosu na CDU/CSU i postiže novi rekord sa 25 posto, SPD se blago poboljšao i osvojio bi 14 posto glasova. Stranka Zeleni s 11 posto postigla bi nešto lošiji rezultat. Stranka Ljevica bi kao i u prethodnom istraživanju osvojila 10 posto glasova.
Ostale stranke, među kojima su ljevičarsko-populistički Savez Sahre Wagenknecht (BSW) s 4 posto i FDP s 3 posto, trenutačno ne bi imale šanse ući u Bundestag.