AI: "epohalna promjena" kod poštivanja općih ljudskih prava

To nije ništa manje od "epohalne promjene" sustava općih ljudskih prava koji je u svijetu uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata. Tu spadaju konvencije o ljudskim pravima, opća ljudska prava, humanitarno međunarodno pravo i međunarodni sudovi. Oko svega toga su se države složile nakon zločina koje je počinila nacistička Njemačka.

Amnesty International (AI) pak smatra da se taj sustav sada nalazi u opasnosti: "Nove i mračne snage provode hajku na ideal općih ljudskih prava", piše Agnes Callamard, glavna tajnica Amnesty Internationala, u uvodu godišnjeg izvještaja te organizacije - u kojem AI analizira stanje ljudskih prava u 150 zemalja.

Prepoznatljiva tri obrasca

U ovoj godini Amnesty prepoznaje tri obrasca. Prvi: civilno stanovništvo u područjima zahvaćenima ratom nalazi se pod sve većim pritiskom. „U našem godišnjem izvještaju opisujemo opći trend. Pravila koja bi trebala vrijediti u sukobima, crvene linije koje je postavila međunarodna zajednica, sve se manje poštuju", kaže u razgovoru za DW Julija Duchrow, glavna tajnica njemačkog ogranka Amnestyja. Primjeri za to su, kako kaže, sukobi u Sudanu, Pojasu Gaze, Ukrajini i Demokratskoj Republici Kongo.

Drugi primjer, navodi Duchrow, su manjine koje su ugrožene u različitim zemljama: queer osobe, izbjeglice, osobe koje razmišljaju drugačije.

I treći: sve više država se ne uspijeva suprotstaviti krizi ljudskih prava. To se upravo, po riječima glavne tajnice njemačkog ogranka AI-a, odnosi na zemlje koje su nekada bile posvećene općim ljudskim pravima, poput SAD-a. „Američka vlada djeluje kao raspirivač ove krize ljudskih prava i time ugrožava milijarde ljudi širom svijeta", pojašnjava Duchrow te kao primjere za to navodi sankcije protiv Međunarodnog kaznenog suda i istupanje iz Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda.

Izrael i Gaza ponovo u fokusu

Poseban fokus Amnesty ponovo stavlja na rat u Pojasu Gaze - sukob koji je izbio u listopadu 2023. godine nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael, tijekom kojeg su poginule tisuće ljudi. AI optužuje Izrael da vrši „genocid" nad Palestincima. „Međunarodna zajednica je bespomoćno promatrala kako Izrael ubija tisuće i tisuće Palestinaca, uključujući čitave obitelji i generacije, te uništava temelje njihove egzistencije, kuće, bolnice i škole", navodi se u izvještaju.

Te optužbe je ova organizacija već potkrijepila u izvještaju na 300 stranica objavljenom u prosincu prošle godine. Međutim, optužba za genocid je kontroverzna. Izraelska vlada kategorično odbacuje te tvrdnje, a i pravnici u čijem fokusu su ljudska prava, poput Stefana Talmona, sumnjaju u pravnu osnovanost tih optužbi. S druge strane, i druge organizacije poput Human Rights Watcha optužuju Izrael za „vršenje djela genocida", na primjer, ciljanim izgladnjivanjem civilnog stanovništva.

Humanitarna katastrofa u Sudanu

Amnesty se u svom izvještaju pozabavio i krizom u Sudanu. Sudan se već više od dvije godine suočava s građanskim ratom koji ima najgore posljedice po civilno stanovništvo. "Tamo je raseljeno više ljudi nego bilo gdje drugdje u svijetu”, stoji u izvještaju.

Bivša američka vlada optužila je pobunjeničku grupu za genocid. Amnesty u svom dokumentu ne govori o tome, već o obostranom nasilju te poziva na uvođenje embarga na oružje. Međutim, glavna tajnica Duchrow ne isključuje da bi AI u budućnosti mogao doći i do zaključka da se tamo provodi genocid.

U fokusu prosvjedi u Njemačkoj

U slučaju Njemačke AI, pored strožih zakona o azilu, kritizira i odnos prema prosvjedima. Klimatski pokret je kriminaliziran i "tijekom prosvjeda solidarnosti s Palestincima doživjeli smo paušalne zabrane, policijsko nasilje i neprimjerene reakcije vlasti", kaže Duchrow.

Ono što nije obuhvaćeno u izvještaju su napadi na novinare povezani s propalestinskim demonstracijama, poput posebno ozbiljnog napada u Leipzigu u siječnju 2024.

A eksplicitno nije spomenut ni fizički napad na Lahava Shapiru u veljači 2024. ispred restorana u Berlinu, koji je sud sada okarakterizirao kao antisemitski. Na pitanje o tome Duchrow odgovara: "Mi se borimo protiv antisemitizma i svih ksenofobičnih pozicija i napada, uključujući i one zasnovane na rasizmu i islamofobiji." Organizacija nije dokumentirala sam slučaj Shapira. "Mi možemo objaviti samo ono što smo sami istražili i dokumentirali. To se u ovom konkretnom slučaju nije dogodilo", rekla je Duchrow.

Povratak poštivanju ljudskih prava

Za narednu godinu Amnesty apelira na vlade da se vrate poretku ljudskih prava zasnovanom na pravilima i da poštuju ljudska prava i međunarodno pravo. Prema Juliji Duchrow, to također uključuje poštivanje i provođenje međunarodnih uhidbenih naloga, poput onog protiv izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. A bila bi neophodna i reforma Vijeća sigurnosti UN-a.

I pored svih negativnih stvari, kako je rekla, ima i pozitivnih pomaka, što su pokazali protesti u Južnoj Koreji. "Pored negativnih, mi uvijek vidimo i pozitivne pomake. Da ljudska prava imaju snagu na koju se oslanjaju ljudi koji izlaze na ulice. I zato pozivamo vlade da stave ljudska prava u centar svoje politike. Ali, naravno, za to je potreban angažman svih, to ovisi o svima nama", zaključuje Duchrow.