AfD, Trump & Co: Kako radikalna desnica dijeli društvo

Upozorenje na podjele je upozorenje našeg vremena: Donald Trump dijeli SAD, američka vlada dijeli demokratski Zapad, radikalno-desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) dijeli njemačko društvo, pitanje migracija dijeli Europu, a način na koji se svijet nosi sa klimatskim promjenama dijeli čitav planet. Svijet se polarizira, jaz između društvenih grupa i čitavih zemalja se produbljuje, upozoravaju promatrači.

Istovremeno, raste broj zajedničkih izazova. Ratovi, sukobi, migracije, trgovina, klima, socijalna pitanja i tehnološki napredak povezuju svijet – bez obzira na podjele i sukobe.

Demokratska društva su dugo bila na glasu da bolje rješavaju probleme. Pretpostavka je bila: tamo gdje se o društvenim izazovima otvoreno razgovara, raste šansa za dobra rješenja koja podržava široka većina.

Sve manje spremnosti na kompromis

Ali, to je narušeno u polariziranom svijetu. Jer, spremnost na kompromise i međusobno razumijevanje je opala. Politička atmosfera postala je nepopustljivija.

Sociolog Nils Teichler s Istraživačkog instituta za društvenu koheziju Sveučilišta u Bremenu upozorava na posljedice polarizacije. Ako se društvene grupe međusobno blokiraju, politički kompromisi postaju nemogući, analizira on u intervjuu za DW: „Što su stavovi prema određenim grupama unaprijed više definirani i što su veće razlike u simpatijama prema grupama na osnovu samo jednog faktora, to je društvena kohezija ugroženija.“

Studija: Gdje je AfD jak, predrasude su izraženije

U aktualnoj studiji o društvenim podjelama, istraživački institut je otkrio zapanjujući efekt: tamo gdje je radikalna desnica jaka, efekti podjela se šire daleko izvan njezinog biračkog tijela. Jednostavnije rečeno: u uporištima AfD-a, čak i ljudi koji ne glasaju za tu stranku imaju više predrasuda prema manjinama.

Istraživači su ispitivali vezu između regionalnih uspjeha Alternative za Njemačku i simpatija prema određenim društvenim grupama. „Pronašli smo dokaze da u regijama gdje je AfD politički posebno uspješan, ljudi imaju manje simpatija prema ugroženim grupama i manjinama", kaže Teichler.

To se odnosi prije svega na migrante, muslimane, homoseksualce i ljude sa nižim obrazovanjem. „To znači da postoje znaci u regijama gdje je AfD jači.“ Što je bilo prije: podjele ili radikalna desnica? Sociolog Teichler kaže da te dvije stvari idu ruku pod ruku.

Instrumentalizacija migracija

Međutim, i radikalna desnica upozorava na podjele u društvu. Ali ona ističe samo jedan glavni razlog: migraciju. Zato zahtijeva zatvaranje granica. Američki predsjednik Donald Trump imigrante često generalizira kao kriminalce i opasne osobe. Predsjednica AfD-a Alice Weidel govorila je o muslimanima kao o „muškarcima s noževima" i „zamotanim djevojčicama".

Populistička retorika seže daleko u centar društva: čak je i vjerojatni budući njemački kancelar, Friedrich Merz (CDU), u prošlosti govorio o djeci iz migrantskih obitelji kao o „malim pašama". Izraz se odnosio na muslimanske obitelji.

„Desničarski zaokret, kojeg upravo doživljavamo, zahvatio je gotovo sve stranke u Njemačkoj“, ocjenjuje Cihan Sinanoğlu, direktor Nacionalnog monitora diskriminacije i rasizma pri Njemačkom centru za istraživanje integracije i migracija. On kaže da su i socijaldemokrati (SPD), Zeleni i liberali (FDP) suodgovorni za neka od najrestriktivnijih zakona u politici azila i imigracije.

Sinanoğlu kritizira ideju da se biračko tijelo radikalne desnice restriktivnom politikom može vratiti političkom centru. Dodaje da takva politika svakako nije rješenje protiv rasističke politike AfD-a. „To pokazuje primjer istočne Njemačke, gdje živi puno manje izbjeglica i ljudi migrantskog podrijetla nego na zapadu zemlje. A istovremeno, upravo tamo su uporišta AfD-a."

Sociolog pozdravlja otvorenu debatu o migraciji i o granicama kapaciteta prihvata jednog društva. Međutim, smatra da je neuspjeh politike to što se podjela društva bazira isključivo na pitanju migracija, kritizira Sinanoğlu.

Posljedica podjele: isključenje

Neuspjeh zbog kojeg se plaća visoka cijena. Prije svih je plaća migrantska zajednica, upozorava Sinanoğlu u intervjuu za DW. „Na primjer, kad neprestano govorimo o neregularnim migracijama: migrantice i migranti vrlo, vrlo jasno prepoznaju na koga se to zapravo odnosi – na nas." Njemačko većinsko društvo, dodaje, i dalje se drži normi koje i nakon desetljeća života u zemlji isključuju migrante.

Ono što se trenutno događa, kaže on, jeste simbolična denacionalizacija migranata – s dalekosežnim društvenim posljedicama: „Ljudi se povlače, žive u strahu, razmišljaju o emigraciji. To opterećuje naše romantične veze, naša prijateljstva“, primjećuje Sinanoğlu.

Da radikalna desnica produbljuje podjele, za njega nije sporno. Ali zapadna društva im to, prema njegovom mišljenju, previše olakšavaju. Jer, politički lideri – bilo u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj ili SAD – ne rješavaju pravi uzrok podjela u svojim društvima: socijalno pitanje.

„Vratiti socijalno pitanje u centar pažnje"

„Moramo razgovarati o materijalnim pitanjima, moramo staviti socijalno pitanje u fokus, umjesto da glorificiramao ideale i vrijednosti koje za veliki dio društva nikada neće biti primijenjene", kritizira Cihan Sinanoğlu apstraktne debate o društvenoj koheziji. Radi se o pristupačnim stanarinama, pravednim plaćama i mogućnostima društvenog napredovanja.

Pitanje kohezije i sigurnosti u društvu pogrešno se mjeri isključivo kroz prizmu migracija. „O čijoj sigurnosti zapravo govorimo? Ljudi koji sada pričaju o redu i sigurnosti u svezi s migracijom su isti oni koji su liberalizirali tržište rada, učinili radna mjesta nesigurnim i unijeli neizvjesnost u životne uvjete ljudi."

Uspon radikalne desnice u zapadnom svijetu, prema mišljenju sociologa Cihana Sinanoğlua, posljedica je podjele – ali one socijalne.

Tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.