AfD i kršćanstvo - pragmatični odnos

„Kako se zovete?". Alice Weidel ne poznaje mladog plavokosog muškarca koji ju želi intervjuirati. On žustro prilazi predsjednici stranke Alternativa za Njemačku (AfD). „Moje ime je LE-O-NARD JÄ-GER", odgovara. Jäger nosi crni sako preko bijele košulje. Kosa mu je začešljana unatrag. „Možda me poznajete. Bio sam na putovanju u SAD-u gdje smo upoznali Donalda Trumpa!", kaže on. Alice Weidel se neodređeno nasmiješi.

Bilo je to u siječnju ove godine. Radikalno desna AfD održava svoj stranački kongres u Riesi u Saskoj. Po završetku kongresa, Weidel daje niz intervjua. Glavne televizijske postaje i dnevne novine pitaju: Je li se AfD dodatno radikalizirao? Koliko je stranka desno-ekstremna?

Weidel također posvećuje puno vremena novinama i YouTuberima s desnog spektra. Leonard Jäger je jedan od njih, s vlastitim platformama na društvenim mrežama. Njegov YouTube kanal ima pola milijuna pretplatnika. Njegov intervju s Weidel pogledat će više od milijun korisnika. „Mediji vas stalno napadaju", kaže mladić, izražavajući solidarnost s Weidel. Intervju će trajati osam minuta. Tema: Bog.

Alice Weidel o vjeri i Bogu

„Vjerujete li u Boga?" – njegovo je prvo pitanje. Weidel počinje pomalo opširno. Govori o vodi, mineralima i metalima od kojih su ljudi sazdani. Također govori o tome koliko joj je fascinantno pitanje Boga. I da je osoba koja duboko osjeća iznutra. „Voljela bih vjerovati, ali mislim da mi treba još malo vremena."

Jäger je influencer koji dopire do milijuna mladih. Njegovo glavno obilježje: drzak i vedar, traži raspravu na prosvjedima ljevičara. O rodnim pitanjima. O AfD-u. O homoseksualnosti. O Bogu. Svoje videozapise montira tako da ismijava kritičare. Njegovo uvjerenja: postoje samo dva spola; ljevičari žele seksualizirati djecu u ranoj dobi; oni na vrhu žele sve zabraniti i konačno: Isus je odgovor.

Iako Alice Weidel ne djeluje osobito religiozno, kršćanske ideje o kulturi i tradiciji svakako idu na ruku njezinoj stranci Alternativa za Njemačku. Stranka masovno potiče strahove od islama, društvene nesigurnosti i bilo kakvog oblika promjene. Slika idealnog svijeta s radosnim, snježnim Božićima, mirnim vjernicima i jasnim, jednostavnim pravilima o tome što treba, a što ne treba činiti, djeluje kao recept protiv složenosti modernog svijeta. I zato AfD njeguje bliske veze s kršćanskom tradicijom.

„Moja partnerica je kršćanka i vrlo je religiozna", kaže Alice Weidel u intervjuu s Jägerom. „Našu djecu također odgajamo kao kršćane. Mislim da je to vrlo važan temelj."

Oni koji se izjašnjavaju kao kršćani prilično su marginalna pojava unutar AfD-a. Glavne kršćanske crkve, kao i njemačke sigurnosne službe, optužuju stranku za širenje mržnje i huškanje. A vjera ima sve manju ulogu u njemačkom društvu, kao i u Europi u cjelini. Upravo su uporišta AfD-a u istočnoj Njemačkoj izraženo sekularna.

AfD iskorištava kršćanske tradicije

Pa zašto onda koketiranje s kršćanstvom? „Zato što je to u skladu s političkim centrom", objašnjava Matthias Kortmann u intervjuu za DW. On je profesor na Tehničkom sveučilištu u Dortmundu i proučava odnos između religije i radikalne desnice. „Mnogi u društvu, čak i oni koji ne naginju AfD-u, ipak bi se složili da kršćanstvo ima posebnu ulogu u njemačkoj povijesti i kulturi. A AfD to iskorištava", kaže on.

To stranka osobito čini kada se protivi islamu. AfD općenito izjednačuje islam s migracijom. Otkako su stotine tisuća izbjeglica s Bliskog istoka 2015. godine stigle u Njemačku, AfD upozorava na propadanje Zapada, na navodnu „zamjenu stanovništva". Druge stranke, tvrdi se, namjerno preplavljuju Njemačku muslimanima kako bi uništile vlastitu kulturu – tako glasi široko rasprostranjena optužba. Svaki užasni islamistički napad, svaki napad nožem koji počini izbjeglica čini se kao potvrda te teorije. To je iskrivljena slika.

U Njemačkoj živi oko 83 milijuna ljudi. Udio migranata iznosi oko 25 posto. No udio muslimana izuzetno je malen. Službeni podaci iz 2020. procjenjuju da u Njemačkoj živi oko 5,5 milijuna muslimana. To je samo 6,6 posto ukupnog stanovništva.

Ipak, političarka AfD-a Beatrix von Storch vidi „dekristijanizaciju" Njemačke. U intervjuu za DW ona upozorava na „sve veći utjecaj islamskih pokreta na kulturu, društvo i politiku te na sve manju ulogu kršćanskih vrijednosti u javnom diskursu". Von Storch je zastupnica AfD-a u Bundestagu i prakticirajuća katolkinja. „Svoje dužnosti vidim kao služenje Bogu i čovječanstvu, s odgovornošću poticanja dobra i činjenja onoga što je ispravno", kaže ona.

Kazna za mržnju prema transrodnosti
Za nju to uključuje borbu protiv pobačaja, protiv queer života i ponajprije protiv transrodnosti. Čak ju je i predsjedništvo Bundestaga zbog toga kaznilo: Budući da je više puta iznosila uvredljive komentare o transrodnoj zastupnici stranke Zeleni, Tessi Ganserer, unatoč brojnim upozorenjima, prošle je godine morala platiti kaznu. To je vrlo rijetka pojava u njemačkom Bundestagu. Potpredsjednica Bundestaga Katrin Göring-Eckart osudila je dobacivanja kao „ponižavajuća i bez poštovanja".

Matthias Kortmann s Tehničkog sveučilišta u Dortmundu društvene rasprave o rodnim identitetima vidi kao tipičan primjer načina na koji populisti pokušavaju profitirati od društvene nesigurnosti. „To se može sjajno iskoristiti: imamo nesigurnost, a sada nam oduzimaju binarni rodni identitet, nešto na što smo se oduvijek mogli osloniti", objašnjava on.

AfD ima prilično instrumentaliziran odnos prema kršćanstvu: tamo gdje im to odgovara, pozivaju se na kršćanske tradicije. Ali ne njeguju osobito ljubav prema bližnjemu, bez obzira na boju kože kako to propovijeda kršćanstvo. „AfD uvijek mora paziti da se ne poveže preblisko s određenim skupinama koje, nakon detaljnijeg promatranja, mogu izazvati veliku skepsu među stanovništvom", pojašnjava Kortmann.

Kortmann smatra da su kršćanski fundamentalisti prilična iznimka unutar AfD-a. „Jer te skupine nisu samo protiv transrodnosti, nego možda imaju i vrlo zastarjele stavove o ženama ili su protiv istospolnih brakova. Sve je to danas potpuno prihvaćeno u društvu", kaže on.

Pobožnost kao politička snaga: Europa i SAD

Ovo je jedna od glavnih razlika između Europe i SAD-a. Pobožnost ondje ima sasvim drugačiji društveni status. A evangelički milijarderi pokušavaju oblikovati politiku u vlastitom interesu s ogromnim količinama novca i to u ime Boga. Podržavaju radikalnu desnicu okupljenu oko Donalda Trumpa.

Ovaj se fenomen širi i na Europu, primjećuje Philipp Greifenstein. On je urednik internetskog časopisa „Die Eule", koji se bavi religijskom politikom, crkvom i teologijom. „Desni ili krajnje desni utjecajni ljudi koriste religiju kao oblik samotrivijalizacije i kao način za pridobivanje simpatija evangeličkog pokreta u SAD-u", kaže Greifenstein u intervjuu za DW. „Financijski razlozi svakako igraju ulogu jer taj američki pokret raspolaže vrlo značajnim financijskim resursima."

Greifenstein smatra da su neki kršćanski utjecajni akteri manje impresionirani evanđeljem, a puno više američkim dolarima. „Kad je riječ o Leonardu Jägeru, nemam dojam da želi promicati Krista. Ovdje se radi o povećanju popularnosti", kaže Greifenstein.

Povećanje popularnosti – taj se cilj uvelike podudara s planovima političarke AfD-a Alice Weidel.