80 godina nakon rata: Japan se više ne želi ispričavati

Japan ovoga petka (15. kolovoza) neće objaviti službenu vladinu izjavu povodom završetka Drugog svjetskog rata na Pacifiku. Dana 15. kolovoza 1945. tadašnji car Hirohito objavio je kapitulaciju Japana putem radija. Osamdeset godina kasnije premijer Shigeru Ishiba neće dati osobnu izjavu, iako je tu ideju neko vrijeme razmatrao. Time premijer prekida praksu započetu 1995. godine, prema kojoj vlada svakih deset godina objavljuje službenu izjavu.

Godine 1995. tadašnji premijer Tomiichi Murayama se kao prvi japanski premijer „od sveg srca ispričao za kolonijalnu vladavinu i agresiju“ i izrazio „duboko žaljenje“. Ministarstvo vanjskih poslova u Tokiju objavilo je tada ovu izjavu i na kineskom, korejskom i engleskom jeziku.

Odstupanje od pacifizma

Ishibin odustanak iznenađuje i zato što je Japan promijenio kurs u sigurnosnoj i obrambenoj politici. Njegova vlada je mogla objasniti ovaj zaokret povodom 80. godišnjice. Naime, ova otočna nacija se de facto oprostila od svoje pacifističke vanjske politike, koju je zastupala kao pouku iz Drugog svjetskog rata.

Japanski izdaci za obranu porast će do 2027. na dva posto BDP-a. Nakon Sjedinjenih Američkih Država, Kine i Njemačke, Japan je četvrto najveće gospodarstvo svijeta. Tokio je također ublažio zabrane izvoza oružja koje je sam sebi nametnuo. Početkom kolovoza je Mitsubishi Heavy Industries Japan sklopio prvi veliki ugovor za isporuku vojnih sredstava od rata. Koncern gradi jedanaest fregata za australsku mornaricu – projekt vrijedan oko 5,6 milijardi eura.

Svojom šutnjom 68-godišnji premijer Ishiba pokazuje obzir prema konzervativnom krilu vladajuće Liberalno-demokratske stranke (LDP), kako ne bi ugrozio svoju poziciju kao šefa vlade i stranke nakon izgubljenih izbora za Gornji dom u srpnju. Desničari iz LDP-a smatraju da je Japan već rekao sve što je potrebno o kraju Drugog svjetskog rata u izjavi bivšeg premijera Shinza Abea 2015. godine.

Na 70. godišnjicu okončanja rata Abe je potvrdio isprike svojih prethodnika Tomiichija Murayame (1995.) i Junichira Koizumija (2005.), ali je odbacio daljnja ispričavanja. „Ne smijemo dopustiti da naša djeca, unuci i čak buduće generacije, koje nemaju veze s ovim ratom, budu stalno prisiljeni ispričavati se“, rekao je Abe.

„Bježanje od odgovornosti"

Njemački povjesničar Torsten Weber iz Njemačkog instituta za japanske studije u Tokiju u razgovoru za DW kaže. „Iz njemačke perspektive, to djeluje kao bježanje od odgovornosti ili čak poricanje krivnje, ali u istočnoazijskom kontekstu ovaj stav je potpuno razumljiv." On objašnjava da mnogi Japanci sebe vide kao žrtve pretjerane kritike iz Kine i Južne Koreje, jer te zemlje „nacionalistički i protujapanski instrumentaliziraju“ svoju povijest.

Intenzivnije bavljenje uzrocima rata i vlastitim ratnim zločinima također bi dovelo do kritičkog preispitivanja uloge cara i carske obitelji tijekom rata, podsjeća Weber i dodaje da bi to za širu javnost u Japanu bilo kršenje tabua.

Ideološka borba oko udžbenika

Nakon Murayamine isprike 1995. desničarske konzervativne skupine poput Nippon Kaigi i Japanskog društva za reformu udžbenika povijesti zalagale su se za revizionistički prikaz Drugog svjetskog rata mladima. Kao rezultat, japansko Ministarstvo obrazovanja odobrilo je više udžbenika s takvim sadržajem.

Oni predstavljaju Japan kao žrtvu koja se morala braniti od agresije izvana, a uljepšavaju ili prešućuju vlastite ratne zločine. Kroz „moralni odgoj“, koji je 2018. uzdignut na razinu glavnog školskog predmeta, takvi prikazi stižu i do djece osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta.

Prije dvije godine neki izdavači su promijenili školske udžbenike koji su obrađivali bitku za Okinawu. Američki vojnici su se u travnju 1945. iskrcali na južnojapanskom otoku Okinawa. Otok se smatrao posljednjom linijom obrane Japana. U udžbenicima se bitka prikazuje tako da su japanski civili počinili masovna samoubojstva jer su bili „stjerani u kut napadima američke vojske“.

Tekstualni odlomci više ne spominju ulogu japanskih snaga, odnosno da je japanska vojska sama tjerala japanske civile na samoubojstvo i koristila ih kao ljudske štitove. No unatoč desničarskim konzervativnim utjecajima, većina udžbenika koji se koriste u Japanu i dalje prikazuje svjetski rat relativno neutralno.

Liberalne novine kritiziraju Ishibu

Premijer Ishiba se u prošlosti izjašnjavao za suočavanje s ratnom prošlošću Japana. Nakon stupanja na dužnost 2024. godine rekao je svojim bliskim suradnicima da će 80. godišnjica biti „posljednja velika prekretnica dok su još živi ljudi koji su doživjeli rat“.

S obzirom na to, liberalne novine Asahi kritizirale su ga što sada šuti na ovaj povijesni datum iz straha od reakcije dijela svoje stranke. „S Murayamom je Japan imao premijera koji je bio spreman riskirati svoj položaj da bi dao takvu izjavu", komentirale su novine. „Danas Japan ima premijera koji odustaje od izjave kako ne bi bio maknut s položaja."

Unatoč takvom intenzivnom medijskom izvještavanju o godišnjicama, koje se u Japanu naziva „kolovoškim novinarstvom“, prema jednoj anketi više od četvrtine ispitanika ne zna datum završetka rata. „Zbog uloge društvenih medija u konzumiranju medija pretpostavlja se da će se taj udio povećati“, smatra povjesničar Weber.