30. obljetnica Srebrenice – reakcije iz susjedstva

Povodom obilježavanja 30. obljetnice genocida u Srebrenici, u kojem su snage vojske i policije bosanskih Srba ubile više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka nakon pada zaštićene enklave pod zaštitom Ujedinjenih naroda, i u regiji jugoistočne Europe su održane manifestacije s porukama solidarnosti, ali su zabilježene i izjave koje svjedoče o dubokim političkim podjelama i poricanju pravno utvrđenih činjenica.

Hrvatska: službena počast i političke nijanse

Hrvatski sabor je u petak, 11. srpnja, minutom šutnje odao počast žrtvama genocida. Potpredsjednik Sabora Furio Radin pozvao je sve zastupnike da izraze suosjećanje prema obiteljima ubijenih: „Pozivam vas da minutom šutnje odamo počast žrtvama genocida u Srebrenici, s iskrenim suosjećanjem za sve članove njihovih obitelji.“ U Splitu, Dubrovniku i drugim gradovima Hrvatske održani su mimohodi sjećanja, uz nazočnost brojnih građana, predstavnika lokalnih vlasti i organizacija civilnog društva.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović oglasio se povodom obljetnice na društvenim mrežama, ali izbjegao je upotrijebiti pojam „genocid“. „Prisjećamo se više od osam tisuća nevinih žrtava. Vrijeme prolazi, ali bol i patnja njihovih obitelji ostaju“, naveo je Milanović, dodavši da „brutalni zločin“ u Srebrenici mora ostati trajno upamćen. Podsjetio je i na rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda iz 2024. godine, kojom je 11. srpnja proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Međutim, ocijenio je da „međunarodna zajednica i dalje ne čini dovoljno da spriječi ponavljanje takvih zločina“.

Za razliku od Milanovića, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković je na komemoraciji u Potočarima jasno i bezrezervno osudio poricanje genocida. „Hrvatska i Bosna i Hercegovina bile su žrtve Miloševićevog režima. I hrvatske majke i dalje tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih“, rekao je Plenković.

Zastupnik u Europskom parlamentu iz Hrvatske Davor Ivo Stier ocijenio je da je genocid u Srebrenici rezultat kolektivnog neuspjeha međunarodne zajednice. U intervjuu za španjolski list El Periódico de Catalunya rekao je: „Srebrenica nije bila samo neuspjeh nizozemskih mirovnih snaga, nego i cijele međunarodne zajednice. Taj propust je omogućio genocid, a odgovornost ostaje u povijesnoj memoriji.“ Stier je pozvao Europsku uniju da u budućim kriznim situacijama, uključujući i Gazu, postupa s jasnom i čvrstom predanošću zaštiti civila i međunarodnog prava. „To znači prihvatiti činjenice i presude Međunarodnog suda pravde“, naglasio je.

Vučić o „zločinu u Srebrenici“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je sućut obiteljima bošnjačkih žrtava, ali je i ovoga puta izbjegao koristiti termin „genocid“. Na društvenoj mreži X napisao je: „Danas se navršava trideset godina od strašnog zločina u Srebrenici. Ne možemo promijeniti prošlost, ali moramo promijeniti budućnost. Još jednom, u ime građana Srbije, izražavam sućut obiteljima bošnjačkih žrtava, uvjeren da se sličan zločin nikada više neće ponoviti.“

Vučić je u intervjuima za srbijanske medije podsjetio na svoje prisustvo komemoraciji u Potočarima 2015. godine, kada su ga pojedinci gađali kamenjem i bocama. Istaknuo je da je „ponosan što je odao poštovanje žrtvama“ te da je Srbija danas zemlja koja „nikome ne kleči“ i ne ispričava se „svima i za sve“.

Brnabić: „Genocid je počinjen nad Srbima u Drugom svjetskom ratu“

Predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić bila je još izravnija u poricanju pravne kvalifikacije zločina. „Apsolutno, ono što se dogodilo u Srebrenici nije genocid, što ne znači da nije užasan zločin koji se nikada nije smio dogoditi“, rekla je Brnabić, dodavši da se „genocid dogodio nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tijekom Drugog svjetskog rata“. Organizacije za ljudska prava i međunarodni pravnici ovakve izjave ocjenjuju kao institucionalizirano poricanje genocida koje dodatno otežava regionalne procese pomirenja.

Čelnik Pokreta slobodnih građana Srbije (PSG) Pavle Grbović bio je u petak, na čelu stranačkog izaslanstva, u Potočarima na obilježavanju 30. obljetnice genocida u Srebrenici. Osvrnuo se na poruke govornika na komemoraciji: „Nitko od njih nije govorio o 'genocidnom narodu' i nitko nas nije poprijeko gledao jer smo Srbi“, istaknuo je, dodajući da je Srebrenica „najniža točka“ srpske povijesti i „najveći srpski poraz“.

Bivši predsjednik Skupštine Vojvodine Nenad Čanak ocijenio je da je izostanak dužnosnika Srbije na komemoraciji „ignorantski odnos“ prema žrtvama. „Srbija je mogla spriječiti genocid, a danas ga poriče“, rekao je za N1. Izrazio je sram i bijes zbog toga što se komemoraciji prisustvuje privatno, a ne institucionalno. Najstrašnije je, po njegovim riječima, to što se „nikad više“ izgovara u trenutku dok se zločini vrše širom svijeta „od Palestine i Ukrajine do Afrike“.

Sjećanje u Sandžaku i poruke iz Potočara

U Novom Pazaru, gdje je 11. srpnja proglašen danom žalosti, obljetnica genocida obilježena je u organizaciji Bošnjačkog nacionalnog vijeća, koje je još 2005. godine donijelo odluku da se ovaj dan obilježava kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Zastave na institucijama u petak su bile spuštene na pola koplja, a tijekom cijelog dana bile su na snazi mjere koje izražavaju pijetet prema žrtvama.

Predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović obratio se iz Potočara porukom da se genocid ne smije zaboraviti „jer zaborav vodi ka ponavljanju“. „Komemoracije se održavaju u desecima država, a samo u Velikoj Britaniji na više od stotinu lokacija“, rekao je Izetbegović. Naglasio je da svi koji su planirali i izvršili genocid moraju biti privedeni pravdi.

DNK kao neoborivi dokaz

U Potočarima su u petak bili i drugi regionalni dužnosnici, među kojima predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i vršitelj dužnosti premijera Kosova Albin Kurti. Kurti je u Potočarima predvodio kosovsko izaslanstvo u kojem je bila i vršiteljica dužnosti ministrice vanjskih poslova i dijaspore Donika Gërvalla-Schwarz, koja je ranije podsjetila da je Kosovo među prvim državama koje su primijenile rezoluciju UN-a o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici.

Direktorica Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe (ICMP) Kathryne Bomberger naglasila je važnost DNK identifikacija u otkrivanju sudbine žrtava genocida. Prema njezinim riječima, ICMP je razvio metodologiju usporedbe DNK uzoraka iz tijela pronađenih u masovnim grobnicama s uzorcima iz obitelji, čime su utvrđeni identiteti tisuća nestalih. „U Srebrenici su zločinci premještali tijela kako bi prikrili tragove, ali su naši nalazi povezali žrtve s mjestima egzekucije i sekundarnim grobnicama. Ti dokazi potvrđeni su pred domaćim i međunarodnim sudovima i osporavaju svaki pokušaj poricanja genocida", kazala je Bomberger.

Komemoraciji u Potočarima 11. srpnja 2025. nazočilo je, prema procjenama bosanskohercegovačkih medija, između 50.000 i 100.000 ljudi. Tijekom ceremonije, koja je protekla bez incidenata, obavljena je kolektivna dženaza za sedam identificiranih žrtava genocida.