Što su hitne mjere kako bi Njemačka živnula?

Vladin „hitni program" je sažet na samo četiri stranice i u oko 60 točaka. Te mjere iz koalicijskog sporazuma sada se trebaju provesti kao prioritet. Evo najvažnijih mjera:

Investicije
Koalicijski partneri CDU, CSU i SPD ističu da ulaganja trebaju postati jednostavnija, brža i manje birokratska. Do ljeta bi se zato trebali pokrenuti zakonodavni zahvati u području planiranja, gradnje, zaštite okoliša, javne nabave i upravnih postupaka – od nabave za Bundeswehr, preko širenja obnovljivih izvora energije i ovjera kod javnih bilježnika pa sve do pravila o gnojivu u poljoprivredi.

U investicije koalicija ubraja i zakon o osnivanju posebnog fonda od 500 milijardi eura za infrastrukturu i klimatsku neutralnost, koji se financira iz novih zaduženja. Taj bi zakon, prema ranijim navodima Ministarstva financija, trebao biti usvojen 25. lipnja zajedno s nacrtom proračuna za 2025. godinu.

Tada bi trebao biti donesen i zakon o udjelu saveznih pokrajina u iznosu od 100 milijardi eura, kao i „investicijski poticaj“ koji predviđa amortizaciju u visini od 30 posto za ulaganja u opremu – poput novih strojeva, uređaja i vozila – u godinama 2025., 2026. i 2027.

Osim toga, od 2028. godine trebala bi se postupno, u pet koraka po jedan postotni bod, smanjivati porezna stopa za poduzeća. „Sve to ide u jedan zakon“, rekao je Merz.

Država sposobna za djelovanje

Pod tim se naslovom objedinjuje širi niz mjera: od ograničavanja migracije do digitalizacije uprave. Na popisu su i izmjene kojima bi se učinkovitije suzbio rad na crno, proširile ovlasti policije za provođenje istraga te olakšao odstrel vukova radi zaštite stoke i ovaca.

Kad je riječ o migraciji, koalicija navodi zakonske prijedloge poput obustave spajanja obitelji za određene skupine izbjeglica te ukidanje tzv. „ekspresnog dobivanja državljanstva", što je uvela vlada Scholza, a Merzova vlada već pokrenula postupak ukidanja. Tek sada prispjelim izbjeglicama iz Ukrajine više se ne bi isplaćivao "osnovni dohodak" (Bürgergeld) nego tek uobičajena naknada predviđena za tražitelje azila.

Gospodarski rast

Kako bi se nakon dvije godine slabog rasta potaknula konjunktura, planira se niz reformi. „Zato ćemo smanjiti troškove energije, smanjiti poreze za kućanstva i poduzeća te ukloniti birokratske prepreke“, stoji u dokumentu. Navode se i mjere iz koalicijskog sporazuma poput sniženja PDV-a na hranu u ugostiteljstvu, poreznih olakšica za električna vozila, fleksibilizacije propisa o radnom vremenu te sniženja poreza na struju.

Socijalna politika i mirovine

Jačanju društvene kohezije trebale bi pridonijeti brojne mjere. Na popisu su poticaji za više kolektivnih ugovora u gospodarstvu, vladina inicijativa za produženje zamrzavanja rasta najamnina te osnivanje komisije za novu izbornu reformu Bundestaga. Navodi se i „početak velike mirovinske reforme“ s više elemenata.

Prema riječima šefa CSU-a Markusa Södera, koalicija želi svoje prijedloge za mirovinsko osiguranje objediniti u „velikom mirovinskom paketu“. To bi obuhvaćalo proširenje majčinske mirovine i očuvanje razine mirovina od najmanje 48 posto od prihoda u radnom vijeku, ali i porezne olakšice za one koji rade i nakon dobi za mirovinu, a tu je i „prijevremena start-mirovina" kao štedni program za djecu.