Švajcarsko zlato na Trampovom "carinskom udaru"

Zašto je Švajcarskoj nametnuta carina od 39%? Argument Vašingtona je jednostavan. Tamo smatraju da trgovinski partneri SAD imaju širok pristup američkom tržištu, dok često ograničavaju pristup sopstvenim tržištima, stvarajući trajne trgovinske disbalanse.

U slučaju Švajcarske, predsjednik Donald Trampje negodovao zbog tog što SAD sa tom zemljom imaju trgovinski deficit od 48 milijardi dolara, što je, po njegovim riječima, dokaz da švajcarske firme „iskorišćavaju“ SAD. Zbog toga, i navodne nezainteresovanosti Švajcarske da riješi taj disbalans, uveo je mnogo višu carinu na švajcarski uvoz nego na uvoz iz Evropske unije (15%).

Sa stopom od 39%, ova carina je najviša među razvijenim zemljama i mogla bi nanijeti veliku štetu trgovini sa SAD, najvažnijim trgovinskim partnerom Švajcarske. Oko 18% švajcarskog izvoza je prošle godine otišlo preko Atlantika.

Uprkos intenzivnim pregovorima i posjeti Vašingtonu predsjednice Švajcarske Karin Keler-Zuter, nije uspjela da postigne okvirni sporazum poput onog koji su izdejstvovali EU, Japan ili Velika Britanija. Keler-Zuter čak nije uspjela da zakaže sastanak sa Trampom, već se susrela sa državnim sekretarom Markom Rubiom, koji ne vodi trgovinsku politiku, i vratila se kući praznih ruku.

Nove carine važe od četvrtka (7.8.2025) i najviše pogađaju luksuznu i potrošačku robu — očekuje se da će satovi, preparati za njegu kože i kozmetika, precizni instrumenti i čokolada značajno poskupjeti u SAD.

Zašto je švajcarsko zlato problem?

Iako su zlato, srebro i farmaceutski proizvodi trenutno izuzeti od američke carine, švajcarski sektor prerade zlata dospio je u centar pažnje jer igra iznenađujuće veliku ulogu u ekonomiji, što čini trgovinski disbalans većim na papiru.

Administracija SAD je u svoje carinske obračune uračunala i milijarde dolara vrijednosti zlata koje svake godine prolazi kroz Švajcarsku. 

Na prvi pogled, djeluje da Švajcarska zarađuje bogatstvo prerađujući zlato iz Afrike, Azije, Australije i Južne Amerike. Više od 2.000 tona zlata se godišnje uvozi, najčešće iz posredničkih banaka u Londonu, Njujorku i drugdje, a zatim ponovo izvozi.

Uprkos tome što je najveći centar za finu preradu zlata na svijetu, švajcarski sektor je mali — postoji samo pet velikih pogona za preradu sa oko 1.500 zaposlenih. Iako je vrijednost metala ogromna, zarada od njegove prerade u poluge, investicione kovanice i precizne dijelove za satove, elektroniku i nakit je minimalna.

Nagli rast potražnje za zlatom širom svijeta dodatno je povećao preradu u Švajcarskoj, još više iskrivljujući statistiku trgovine.

„Iako je izvoz zlata privukao pažnju jer je ove godine naglo porastao, istorijski gledano, Švajcarska je imala trgovinski deficit u zlatu sa SAD, pa zlato nije ključni faktor njenog strukturnog suficita sa SAD“, naveo je u svojoj bilješci Adrian Pretidžon, ekonomista za Evropu u kompaniji Kapital ekonomiks.

Da li Vašington pogrešno predstavlja trgovinu zlatom?

Švajcarska narodna banka (SNB) tvrdi da zlato treba isključiti iz američkog računanja trgovinskog salda, jer rafinerije zlata zarađuju samo malu naknadu.

Veći dio vrijednosti potiče od samog zlata, a ne od švajcarskog rada ili proizvodnje, navodi SNB.

Iako je ukupna vrijednost trgovine zlatom između Švajcarske i SAD u prvom tromjesečju ove godine iznosila više od 36 milijardi dolara, industrija godišnje ostvaruje profit od svega nekoliko stotina miliona.

Uprkos apelima da se zlato ne uključuje u statistiku trgovinskog salda, Vašington za sada ne pokazuje spremnost da promijeni kurs.

Kako je reagovala švajcarska poslovna zajednica?

Proizvođači koji nemaju veze sa zlatom tvrde da će upravo oni najviše ispaštati zbog novih carina, iako uglavnom nisu odgovorni za disbalans. Poslovno udruženje Ekonomi svis pozvalo je vladu da nastavi pregovore o smanjenju carina, koje bi mogle ozbiljno pogoditi privredni rast. 

Hans Gersbah, ekonomista Ciriškog KOF instituta, procjenjuje da bi ove dažbine mogle smanjiti BDP Švajcarske za 0,3% do 0,6% tokom naredne godine, ako potraju.

Švajcarski proizvodi uskoro na američkom tržištu neće više biti konkurentni sa robom iz EU ili Velike Britanije.

Londonski Kapital ekonomiks procjenjuje da će pregovarači vjerovatno oboriti stopu od 39%, ali da će Švajcarska morati da prihvati višu stopu od one koju ima EU.

Kako će Švajcarska odgovoriti na Trampovu carinu?

Švajcrska vlada je održala hitan sastanak u četvrtak popodne, posle neuspješne posjete Keler-Zuter Vašingtonu. Nakon sastanka, veće je saopštilo da trenutno ne razmatra kontramere, već da će se fokusirati na olakšice za izvoznike i nastavak pregovora sa SAD.

Kako bi pokazala dobru volju, vlada u Bernu je prošle godine ukinula carine na skoro sav američki uvoz, dajući američkim proizvođačima gotovo slobodan pristup tržištu. Čak je pomenuta i mogućnost uvoza američkog tečnog prirodnog gasa (LNG), iako je Švajcarska zemlja bez izlaza na more, što otežava logistiku.

Sada sve više jačaju glasovi koji traže kontramjere. Liderka Zelene partije, Liza Macone, predložila je izvoznu taksu od 5% na plemenite metale kako bi se neutralisao efekat Trampovih carina.

Kakav će biti uticaj novih carina na globalnu trgovinu zlatom?

Pošto je zlato izuzeto iz Trampove carine, švajcarski sektor prerade može nastaviti rad bez prekida. Carina od 39% bi čak mogla poveća globalnu potražnju za zlatom, jer investitori u nesigurnim vremenima traže „sigurne luke“.

Ipak, širi trgovinski sukobi povećali su troškove transporta, osiguranja i finansiranja transakcija sa zlatom — a oni bi mogli dodatno da porastu.

Zlato se često šalje u malim pošiljkama velike vrijednosti, pa čak i manja preusmjeravanja ruta, kao nedavno tokom napada u Crvenom moru, mogu dodati hiljade dolara po pošiljci.

Ovi troškovi neće uništiti sektor zlata, ali će umanjiti već ionako skromne profitne marže.