Štrajk u fabrici Forda u Kelnu, prvi put u 100 godina

Kapiju broj 4 u Fordovoj fabrici u Kelnu blokirali su uz pomoć crveno-bijelih traka. Bila su tu i dva natpisa na kojima je pisalo: „Štrajkbreherima pristup preko Kapije 1".

Ali tog radnog dana sredinom maja štrajkbrehera (oni koji ne štrajkuju) gotovo da uopšte nije bilo. Više od 10.000 od ukupno 11.500 zaposlenih obustavilo je rad na 24 sata, kaže za DW David Litke, predstavnik sindikata IG Metal u kompaniji Ford u Kelnu.

Jedan od štrajkača bio je i Ahmed Čozmez, inženjer razvoja u Fordu. „Nesigurni smo, nervozni i napeti", kaže taj tridesetogodišnjak za DW.

Još je njegov deda radio na montažnoj traci u Fordu. Došao je u Keln vozom iz Istanbula 1970. godine kao takozvani „gastarbajter". I njegov otac je radio za američkog proizvođača automobila. Bio je član Radničkog savjeta i predstavnik zaposlenih u Nadzornom odboru Forda.

„Taj Fordov DNK je u nama", kaže Čozmez. Starija generacija u njegovoj porodici uvijek je vjerovala: jednom u Fordu, uvijek u Fordu. Ili: ako počneš u Fordu, tamo se i penzionišeš. Ali sada američka kompanija želi da u fabrici u Kelnu ukine 2.900 radnih mjesta.

"Divlji štrajk"

Bio je to prvi zvanični štrajk u istoriji Fordove fabrike u Kelnu. Doduše, 1973. godine izbio je tzv. „divlji štrajk" radnika porijeklom iz Turske, ali njega tada nije organizovao nijedan zvanični sindikat.

Ovoga puta nisu štrajkovali samo radnici Forda: u znak podrške, iz čitave Njemačke u Kelnu su im se pridružili članovi sindikata IG Metal iz rudarske i hemijske industrije. Bilo je solidarnosti i iz inostranstva.

Fordov inženjer Čozmez kaže da su mnogi zbog toga puni nade i spremni da se bore za svoja radna mjesta. Ali – neizvjesnost ostaje.

Ford u problemima

Stručnjaci ocjenjuju da je budućnost Forda u Evropi sumorna: „Situacija je loša, a izgledi još gori", smatra Ferdinand Dudenhefer, direktor Centra za automobilska istraživanja CAR iz Bohuma. Ford je, kaže, u sektoru putničkih automobila suviše mali da bi mogao profitabilno da posluje u Evropi.

Kompanija u Evropi već duže vrijeme bilježi gubitke. Iako je Ford Fijesta iz Kelna dugo bio prodajni uspjeh, njegova proizvodnja obustavljena je 2023. kako bi se napravilo mjesta za električne modele.

Ford sada u Kelnu proizvodi dva modela električnih automobila, ali je prodaja znatno manja od očekivane. Investicije od oko dve milijarde evra u proizvodnju novih elektro-automobila još se nisu isplatile.

„Njemački proizvođači automobila su zakasnili s prelaskom na elektromobilnost, a Ford izgleda tu ima još veće poteškoće", kaže Anita Velfl, ekspertkinja u Ifo-centru za inovacionu ekonomiju i digitalnu transformaciju.

Automobilska industrija na udaru

I nije samo američki Ford u krizi – u krizi su i njemački proizvođači, poput Folksvagena, Mercedes-Benca i BMW-a.

Automobilska industrija posebno osjeća posljedice ekonomskog pada. Ljudi koji nemaju novca, možda ne mogu da se odreknu hljeba – ali novog auta mogu. A Njemačka je sada već drugu godinu za redom u recesiji.

„Automobilska industrija to primjećuje – ljudi nemaju volju da kupuju", kaže Velfl za DW.

Posljedice se osjećaju i van Njemačke

Kriza s Fordom u Kelnu mogla bi da ima posljedice i na međunarodnom planu. Slabljenje njemačke automobilske industrije utiče na mnoge druge privredne grane – „i to ne samo u Njemačkoj, već i širom svijeta", ukazuje Velfl.

„Tome bi trebalo dodati i 'Tramp-efekat': američke carine na vozila i auto-dijelove štete automobilskoj industriji", kaže Velfl. Automobilsku industriju karakteriše složen, međunarodno umrežen lanac snabdijevanja. „Čak i ako neka kompanija nije direktno pogođena, carine mogu da imaju indirektne posljedice."

Borba za bezbjednost radnika

Iako stvari u Fordu izgledaju loše, sindikat nastavlja da se bori za očuvanje radnih mjesta i za budućnost Forda, kaže David Litke iz IG Metala.

Ali, u slučaju da to ne uspije, sindikat želi da se izbori za pravedne otpremnine, mjere premještaja i da stvori snažnu, od stečaja zaštićenu mrežu bezbjednosti za sve zaposlene.

To je veoma važno, jer je američka kompanija Ford ukinula takozvanu „Deklaraciju o pokroviteljstvu" kojom je 2006. matična kompanija iz SAD preuzela odgovornost za dugove svoje njemačke podružnice.

Sada kada te Deklaracije više nema, sindikat IG Metal i Radnički savjet strahuju da je ugrožena i sigurnost radnih mjesta, koja je njome bila garantovana do 2032. godine.

Sindikat nastavlja borbu

Uprkos mnogim neizvjesnostima, čini se da je štrajk imao efekta. „Iako još nemamo rezultat, pregovori su otada napredovali – u našem pravcu", kaže Litke.

Detalji sporazuma još nisu objavljeni, ali je sindikat saopštio da su s njemačkim rukovodstvom dogovorene ključne tačke za dalje pregovore.

„Nakon konsultacija s centralom kompanije u SAD, biće donijeta odluka o tome kako će se stvari dalje odvijati: da li ćemo nastaviti pregovore ili će biti daljih akcija", kaže predstavnik sindikata David Litke.

 

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu