Šta slijedi nakon određivanja pritvora Dodiku?

U kojoj je fazi proces protivi Dodika, Viškovića i Stevandića?

Iako danima stiže malo informacija iz Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine o procesima koji se vode protiv rukovodstva Republike Srpske, mediji prenose da je Sud BiH predsjedniku RS Miloradu Dodiku, odredio jednomjesečni pritvor, što je i sam Dodik najavio dan ranije. Pritvor je određen i premijeru Radovanu Viškoviću i predsjedniku Narodne skupštine Nenadu Stevandiću.

Nakon što se nisu pojavili na saslušanju po pozivu, Sud je prije nekoliko dana na prijedlog državnog tužilaštva izdao nalog za privođenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, premijera RS Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića, zbog sumnje da su počinili krivično djelo „napad na ustavni poredak BiH.“ Taj postupak odvojen je od postupka u kojem je Dodik prvostepenom presudom osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije.

Agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA) dobila je zahtjev od Sudske policije Suda BiH za asistenciju pri privođenju Dodika, Viškovića i Stevandića, nakon čega je SIPA izvršila bezbjednosnu procjenu, u kojoj je navedeno da se radi o visokorizičnom postupku i kao takva je dostavljena Sudskoj policiji BiH.

„Zalažem se da se poštuje zakon, ali zakon propisuje da se pazi na zdravlje ljudi. Ne želim da je iko ugrožen. Nadam se da ćemo tu doći do rješenja. Sudska policija će raditi u skladu sa zakonskim propisima“, rekao je ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZ BiH).

Ministar policije RS Siniša Karan, rekao je da će ova institucija poštovati zakone koje je usvojila Narodna skupština, kojima se „štite i brane ustavni poredak RS“. Podsjetimo, Narodna skupština usvojila je paket zakona koji zabranjuju objavljivanje i sprovođenje odluka Suda i Tužilaštva BiH kao i djelovanje SIPA-e na teritoriji RS. Ustavni sud BiH u međuvremenu je donio privremenu mjeru kojom zabranjuje primjenu tih zakona.

Procedura nakon određivanja pritvora

Nakon što je Sud BiH odredio pritvor, prema Članu 446 Zakona o krivičnom postupku BiH, „potjernicu i objavu raspisuje nadležni policijski organ koga određuje Sud u svakom pojedinom slučaju“. Takođe, „ako je vjerovatno da se lice za kojim je izdata potjernica nalazi u inostranstvu, nadležno ministarstvo Bosne i Hercegovine može raspisati međunarodnu potjernicu. U ovom slučaju to je Ministarstvo pravde BiH, na čijem je čelu Davor Bunoza (HDZ BiH).

U slučaju raspisivanja centralne potjernice, nalog se šalje svim policijskim agencijama u BiH, koje nakon toga imaju obavezu njegovog izvršavanja. Ipak, nakon procjene SIPA-e da se radi o visokorizičnom postupku, nije poznato da li će i na koji način policijske agencije u BiH djelovati – od kantonalnih, preko entitetskih pa do Granične policije, ukoliko Ministarstvo raspiše i međunarodnu potjernicu.

Kakva je uloga međunarodnih snaga?

Kada je riječ o špekulacijama o učešću međunarodnih vojnih snaga u BiH kao što je EUFOR koji djeluje u okviru Misije Altea, saglasnost za njihovo učešće daje Savjet bezbjednosti UN-a koji im je dao mandat. Isključivo, postoji mogućnost da policijske agencije zatraže asistenciju EUFOR-a prilikom privođenja, ali bi se za to tražila i dodatna saglasnost nekog od ministarstva koja pokrivaju resor bezbjednosti.

Sa druge strane, austrijski list Der Standard tvrdi da raspolaže informacijama iz „diplomatskih izvora“, da je EUFOR spreman podržati SIPA-u u privođenju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, „ukoliko dobije odgovarajući nalog“, iako ne navode o kojem se nalogu radi.

„SIPA će to učiniti samo ako je budu pratili vojnici EUFOR-ove vojne misije. Kako saznaje Der Standard iz diplomatskih izvora, EUFOR je spreman podržati SIPA-u u Dodikovom privođenju ako dobije odgovarajući nalog. Odluku o tome može donijeti direktno rumunski general EUFOR-a, Florin-Marian Barbu. U krajnjem slučaju, mogla bi intervenisati i NATO komanda u Sarajevu“, tvrdi Der Standard.

Ipak, s obzirom na da je kriza u BiH počela nakon intervencije međunarodne zajednice u BiH, kada je visoki predstavnik nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH i time omogućio krivično gonjenje izabranih funkcionera, mnogi pravni stručnjaci i analitičari se slažu da bi to moglo dovesti do radikalizacije odnosa i da se neće ići u takav scenario.

Presuda

Poziv Suda BiH na saslušanje i zahtjev za privođenje Dodika, Viškovića i Stevandića, u pravnom smislu nemaju veze sa predmetom koji je u prvostepenom postupku završen pred Sudom BiH, a u kojem je Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika.

Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjaluci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Kristijan Šmit donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika. Advokatski tim Dodika, iz kojeg je prije dva dana izašao pravnik iz Zagreba Anto Nobilo, još nije dobio otpravak presude nakon čijeg prijema počinje teći rok za žalbu.

Što se tiče poziva na saslušanje od prije nekoliko dana za Dodika, Viškovića i Stevandića, radi se posebnom krivičnom djelu za koje su, kako je ranije rečeno u Tužilaštvu, istražne radnje počele u decembru prošle godine. Iako nije rečeno šta je predmet optužnice, neki od zakona koji bi mogli biti predmet istrage su Izborni zakon Republike Srpske, ali i zakoni kojima se u upotrebu vraća grb Nemanjića i himna Bože pravde.

Ustavni sud BiH privremeno je u februaru van snage stavio dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne Republike Srpske, koje predviđaju da se grb Nemanjića i himna Republike Srbijemogu koristiti u institucijama RS.

Novi Ustav RS u javno raspravi

Takođe, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je prije nekoliko dana privremeno van snage stavio zakone usvojene u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kojima se zabranjuju rad državnih pravosudnih i istražnih institucija u RS. Zakonima je definisano uspostavljanje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta RS, kao i zabrana djelovanja SIPA-e na teritoriji Republike Srpske. Iako je entitetska vlast pozvala zaposlene iz RS u Sudu i Tužilaštvu te SIPA-i da pređu u entitetske organe, obećavši im veće plate, do sada je odziv gotovo nikakav. Bez obzira što su novim zakonima predviđene i zatvorske kazne za neizvršavanje ovih odluka.

Posljednji zakon koji bi uskoro mogao pred Ustavni sud BiH na ocjenu ustavnosti je Zakon o zaštiti ustavnog poretka, kojim se predviđa osnivanje entitetske obavještajne agencije. Ovim zakonom, koji je usvojen u paketu sa nacrtom novog Ustava kao odgovor na presudu Dodiku, predviđeno je i osnivanje Specijalnog tužilaštva RS. Nacrt novog Ustava RS ušao je u proces javne rasprave od 30 dana. Novim ustavom, na šta je takođe najavljena apelacija sa državnog vrha, ukoliko bude usvojen u formi Prijedloga, predviđa se pored ostalog, pravo na samoopredjeljenje, udruživanje sa drugim državama, vraća entitetska vojska i ukida Vijeće naroda RS.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu