Šta se dešava sa ukrajinskom vojskom u ruskom Kursku?

Proteklih dana ruska vojska je povratila kontrolu nad nizom gradova u Kurskoj oblasti, koja su bila pod kontrolom ukrajinskih snaga od avgusta prošle godine. Rusko ministarstvo odbrane je 13. marta saopštilo da su ruske trupe takođe preuzele kontrolu nad gradom Sudža. Trenutno nema zvanične potvrde iz Ukrajine o tome.

Prema medijskim izvještajima iz Rusije, predsjednik Vladimir Putin je posjetio jedan od komandnih punktova ruskih trupa u Kursku. Pred kamerama se pojavio u vojnoj uniformi zajedno sa načelnikom Generalštaba ruske vojske, Valerijem Gerasimovom.

Zašto se Ukrajina povlači?

Kako je 12. marta uveče izjavio komandant oružanih snaga Ukrajine Oleksandr Sirski, borbe se nastavljaju u predgrađima Sudže i okolnim oblastima Kurske oblasti. Ukrajinska vojska želi da „održi odbranu sve dok je to moguće i neophodno“. Sirski je takođe naglasio da prioritet ostaje očuvanje života ukrajinskih vojnika, zbog čega će jedinice, ako bude potrebno, „preći na povoljnije odbrambene linije“.

Ruslan Levijev, osnivač nezavisne organizacije Conflict Intelligence Team (CIT), u razgovoru za DW kaže da ukrajinska vojska napušta Kursku oblast kako je planirano. On smatra i da vojni komandanti žele da spase živote što većeg broja vojnika.

Ruski opozicioni aktivista ne vidi direktnu vezu između ukrajinskog povlačenja i nedavnih pregovora Kijeva i Vašingtona. Međutim, on ne isključuje mogućnost da je privremeni prekid razmjene obavještajnih informacija između SAD-a i Ukrajine ubrzao povlačenje ukrajinskih snaga. Donald Tramp je to nametnuo nakon spora sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući.

Prema riječima Levijeva, povlačenje je bilo očekivano još od decembra, kada su ruske trupe sa obje strane napale bokove ukrajinskog mostobrana u Kurskoj oblasti. Tada su gotovo potpuno nestale mogućnosti za snabdijevanje trupa municijom ili evakuaciju ranjenih, kaže stručnjak.

 Da li vojna operacija na ruskoj teritoriji ima smisla?

Šef ukrajinske konsultantske firme „Defense Express“ Serhij Šurez takođe smatra da će logistički problemi u ukrajinskoj vojsci i značajna brojčana nadmoć ruske vojske dovesti do povlačenja ukrajinskih vojnika iz regiona Kursk. Prema njegovim riječima, Rusija na ovom dijelu fronta ima oko 60.000 vojnika.

„Logistička komponenta je Ahilova peta. Ako Ukrajina povuče trupe na svoje teritorije, to će poboljšati odbrambenu sposobnost njihovih brigada“, kaže Šurez.

Prema njegovim riječima, više nema političkog smisla da Kijev zadržava pozicije u Kurskoj oblasti kako bi ih iskoristio za moguću razmjenu teritorija sa Rusijom, jer je Donald Tramp potpuno ignorisao ovu komponentu pregovora.

„Sada se vojni ciljevi stavljaju u prvi plan i oni su u velikoj mjeri ostvareni: smanjenje rizika za ukrajinski region Sumi, odvlačenje ruskih trupa sa drugih frontova i maksimalno nanošenje štete“, kaže stručnjak.

Mišljenja zapadnih posmatrača o bilansu Kurske operacije ukrajinskih oružanih snaga se razlikuju. Niko Lange, bivši savjetnik Njemačkog ministarstva odbrane, u intervjuu za njemački javni servis ZDF kaže da je operacija bila uspješna.

„Iz ukrajinske perspektive je jasno: dokle god se borbe vode u Kurskoj oblasti, ne vode se na ukrajinskoj teritoriji. Dokle god Rusi koriste svoje vazduhoplovstvo, na primjer, da bacaju bombe na svoja sela, te bombe ne padaju na ukrajinske gradove“, kaže Lange.

Prema njegovom mišljenju, Kurska operacija je razotkrila slabost ruske vojske, koja nije uspjela da u vrlo kratkom roku protjera ukrajinske oružane snage sa svoje teritorije, kako je to zahtijevao Kremlj.

Da li je operacija u Kursku bila greška Ukrajine?

Ali postoje i kritike ukrajinske vojne operacije u Kursku među zapadnim stručnjacima. Oni smatraju da je to rasipanje resursa. Marina Miron sa londonskog „Kings koledža“ (King’s College) smatra da Rusija nije prebacila svoje trupe sa drugih dijelova fronta – kao što su Donbas – u Kursk, kako su Ukrajinci to priželjkivali. Osvajanje ruskih teritorija izgubilo je značaj za Ukrajinu, kada je postalo jasno da neće uspjeti da zauzmu strateški važne ciljeve poput nuklearne elektrane u Kursku. „Sa vojno- strateške tačke gledišta, bila je to katastrofalna odluka, jer je produžila kontakt-liniju fronta, a ukrajinske trupe su već tada patile od nedostatka opreme i ljudstva“, kritikuje Miron.

 

Austrijski pukovnik Markus Rajzner smatra da će rezultati Kurske operacije moći da se konačno procijene tek kada bude jasno sa kakvim gubicima će se povući ukrajinske trupe iz Kurska, što je, prema njegovom mišljenju, neizbježno. „Najveći faktor rizika ostaje izbijanje haosa ili panike – scenario koji je ruske trupe pogodio u Harkovu 2022. godine“, kaže Rajzner. U to vrijeme Rusi su bili nespremni za ukrajinsku kontraofanzivu. Morali su žurno da se povuku sa ranije osvojenih ukrajinskih teritorija. Mnogi Rusi su tada postali ratni zarobljenici. Ukrajina je takođe preuzela velike količine teškog ratnog naoružanja.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu