Češka: Babiš želi nacionalizirati javni servis

Još uvijek je Andrej Babiš opozicioni lider u Parlamentu Češke Republike. No, na izborima ove jeseni, taj oligarh i lider stranke ANO (Akcija nezadovoljnih građana) želi se ponovo vratiti na čelo vlade. Njegove šanse za pobjedu nisu male. Prema anketi instituta Ipsos iz februara, 36,7 posto čeških birača bi glasalo za njegovu stranku. Samo 20,5 posto podržava tročlanu koaliciju Spolu (Zajedno), koju predvodi premijer Petr Fiala i koja od 2021. godine upravlja zemljom zajedno s još dvije stranke.

Ako pobijedi, 70-godišnji Babiš vjerovatno neće imati koalicionog partnera, koji bi ga ograničavao, kao što su to činili proevropski socijaldemokrati tokom njegove prve vladavine od 2017. do 2021. Stranka ANO se prošle godine radikalizovala i pomjerila udesno. U Evropskom parlamentu prešla je iz liberalnog kluba poslanika „Renew Europe" u krajnje desničarske „Patriote za Evropu", koje predvodi francuski Rassemblement National.

Uzori: Robert Fico i Viktor Orban

Babiš ne krije svoju bliskost s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i slovačkim premijerom Robertom Ficom. Obojica su u EU kontroverzni, između ostalog i zbog svojih dobrih odnosa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Njihov autoritarni način vladanja izaziva zabrinutost u Briselu.

Babiš želi kopirati odnosno preuzeti od Fica i Orbana model uništavanja javnog servisa. Dok barem dio sadašnje proevropske vladajuće koalicije u Pragu pokušava ojačati nezavisnost tih medija, Babiš planira suprotno. Njegov cilj je nacionalizacija javnog radija i televizije, koji se trenutno finansiraju iz pretplate.

Već mjesecima ANO, zajedno s desničarskom i euroskeptičnom strankom Sloboda i direktna demokratija (SPD), blokira u parlamentu prijedlog vlade Petra Fiale o povećanju pretplate za javni servis. Ove naknade nisu povećavane od 2008. godine, a sada bi se trebale blago povećati: s 135 na 155 čeških kruna (oko 6,2 eura) za televiziju i s 45 na 55 kruna (oko 2,2 eura) za radio.

Babiš, međutim, obećava biračima da će potpuno ukinuti te naknade. Nakon preuzimanja vlasti želi spojiti televiziju i radio i finansirati ih iz državnog budžeta. "Glavni razlog za naš prijedlog je ekonomske prirode", tvrdio je Babiš krajem januara u parlamentu. "Građani ne bi trebali plaćati za netransparentne institucije, koje ova vlada i petostranačka koalicija zloupotrebljavaju za svoje interese."

Slovački model kao upozorenje

Babiš otvoreno priznaje da želi sprovesti slovački model Roberta Fica. Ficova vlada je prošle godine stavila javni emiter pod političku kontrolu, tako što ga je direktno vezala za državni budžet.

Ivana Sulakova, predsjednica Češkog novinarskog udruženja, nazvala je planove ANO-a neprihvatljivim. "Transformacija javnih medija kroz njihovu nacionalizaciju i finansiranje iz državnog budžeta za nas nije prihvatljiva. To bi ih učinilo direktno zavisnim od političke volje najvišeg državnog vrha", rekla je Sulakova za Deutsche Welle. "Ono što se dešava u Slovačkoj je zastrašujuće i jasan dokaz da, ako nema javnih servisa, građani nemaju garanciju da će dobijati sve relevantne informacije, nezavisno od toga ko je na vlasti."

Kao i mnogi drugi češki novinari i medijski stručnjaci, Sulakova kritikuje i sadašnju vladu Petra Fiale, koja nije učinila dovoljno da ojača javne medije i zaštiti ih od političkog uticaja. "Nemam osjećaj da je trenutna vlada učvrstila položaj javnih medija u društvu", kaže Sulakova. "Također nisu uspjeli građanima objasniti čemu služi pretplata i šta im ona garantuje."

Podsjećanje na praški TV štrajk 2000-2001

Senator David Smoljak iz koalicione stranke Gradonačelnici i nezavisni (STAN) slaže se sa Sulakovom. On se posljednjih godina zalagao za jačanje nezavisnosti javnih medija kako bi ih zaštitio od nacionalizacije.

"Uspjeli smo postići da trećinu članova nadzornih vijeća javnih servisa postavlja Senat, koji se bira u drugačijem političkom ciklusu nego parlament", kaže Smoljak za Deutsche Welle.

On se zalaže za ravnopravnu podjelu nadležnosti između Senata i parlamenta, ali se to pokazalo kao politički neizvodljivo. Čak se ni dio Građansko-demokratske stranke premijera Fiale, najjače snage u koaliciji Spolu, ne slaže s jačanjem javnih emitera.

"Ipak, mislim da ćemo uspjeti povećati pretplatu za javne servise prije izbora", kaže Smoljak optimistično.

I on vidi u Babiševim planovima pokušaj da se unište javni emiteri. Ipak, vjeruje da će se češki javni servis održati kao nezavisni medij, čak i ako Babiš preuzme vlast. "Mi smo u boljoj situaciji nego Slovačka, naši javni mediji su otporniji, a pokušaj da ih se silom stavi pod kontrolu vlasti naišao bi na otpor novinara i velikog dijela građana", kaže Smoljak.

On podsjeća na prašku televizijsku krizu iz 2000-2001. godine. Tada je vlada premijera Miloša Zemana pokušala preuzeti kontrolu nad državnom televizijom imenovanjem novog generalnog direktora preko televizijskog vijeća. To je izazvalo snažan otpor novinara, koji su tvrdili da je novi direktor marioneta dviju najjačih parlamentarnih stranaka.

Novinari su stupili u štrajk i mobilizirali javnost protestnim akcijama. Na Vaclavskom trgu u Pragu i drugim gradovima organizovani su protesti, sve dok novi direktor i drugi rukovodioci televizije nisu podnijeli ostavke.

Ovaj tekst je najprije objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu