Zeleni na istoku Njemačke: "Pozivi u pomoć“

Zeleni, koji su zajedno sa socijaldemokratama i liberalima do 6. maja ove godine bili dio vladajuće koalicije u Njemačkoj, pamte i bolja vremena. Činjenica da se ova stranka, kojoj je prioritet zaštita klime, ponovo našla u opoziciji nakon dolaska na vlast koalicije demohrišćana i socijaldemokrata, i dalje nagriza njeno samopouzdanje.

Trenutno, međutim, drugi razlog izaziva nemir u duši Zelenih. U istočnoj Njemačkoj je ova stranka izložena masovnim napadima – što pokazuje nedavni vapaj za pomoć, koji je došao iz Tiringije. Krajem jula se gradski vijećnik Zelenih iz grada Gothe Felix Kalbe, obratio partijskom vrhu u Berlinu jednim pismom. U njemu je izvijestio o prijetnjama smrću i tome da ga "usred bijela dana pljuju na ulici".

"Ovo pismo je očajnički vapaj za pomoć, jer ne znamo šta i kako dalje", napisao je Kalbe. Dodao je i kako je postalo opasno biti član stranke Zelenih, posebno u ruralnim dijelovima Tiringije. Slični izvještaji su prije toga dolazili i iz drugih dijelova bivšeg DDR-a.

Posjeta zelenom biotopu u Halberstadtu

To je bio još jedan razlog za kopredsjedavajućeg Zelenih Felixa Banaszaka da se zaputi tamo gdje najviše gori: u istočnu Njemačku. Želio je saznati, zašto postoji toliko neprijateljstvo prema Zelenima.

Banaszak je boravio u gradu Halberstadtu, u saveznoj pokrajini Saksonija-Anhalt, koji ima oko 38.000 stanovnika. Tamo mu osoblje "Socio-kulturnog centra Zora", osnovanog 1991. godine, priča o neprijateljskoj atmosferi prema ovoj partiji. Nisu svi mladi, koji se tu okupljaju, članovi Zelenih. Ipak, ustanove poput centra "Zora" su oduvijek bile biotopi za regrutaciju Zelenih, kako na istoku tako i na zapadu.

"Zora" organizuje „punk" i „metal" koncerte, poziva na borbu protiv rasizma i ksenofobije, vodi radionice i radi s mladima. Kada osoblje centra upitate šta trenutno najviše brine ljude u Halberstadtu, kažu da je to gotovo jednoglasno odbijanje dolaska stranaca. U Halberstadtu postoji smještaj za izbjeglice, gdje trenutno živi oko 1.000 ljudi, većinom iz Sirije. To je jedan od razloga mržnje prema Zelenima: veliki dio stanovništva na istoku odbacuje daljnje useljavanje stranaca – dok se Zeleni i dalje zalažu za prihvat onih, kojima je potrebna zaštita.

Šef Zelenih Banaszak žali i zbog nedostatka solidarnosti drugih demokratskih stranaka. Zeleni se također zalažu za daljnju podršku Ukrajini u borbi protiv Rusije. Na istoku mnogi stanovnici imaju drugačije mišljenje i više su za traženje dijaloga s ruskim predsjednikom Putinom. Banaszak u razgovoru za DW navodi i druge razloge. "Mi smo stranka, koja se posebno zalaže za solidarnost, liberalnu i otvorenu demokratiju. Ali nijedno neslaganje u stavovima ne opravdava napade na ljude."

Zeleni i njihov problem u ruralnim područjima

Zeleni su na istoku Njemačke već dugo u teškoj situaciji. U posljednjih nekoliko godina broj članova stranke na nivou cijele zemlje je porastao na oko 180.000, ali samo oko 12.000 dolazi s istoka. Zeleni imaju mnogo toga da nadoknade u pokrajinama na istoku. Tako to vidi politikologinja Nina Kolleck sa Univerziteta u Potsdamu. "Teško im je u ruralnim a posebno u istočnonjemačkim regijama. To je sigurno zato što tamo nemaju razvijenu partijsku strukturu i nisu etablirani kao stranka", kaže ona za DW.

Zeleni se doživljavaju kao "dobro plaćeni idealisti iz velikih gradova, koji ne razumiju brojne lomove koje su ljudi na istoku doživjeli od ujedinjenja 1989." Mnogi na selu su skeptični prema etabliranim strankama iz gradova, kaže Kolleck. "Smatraju ih ´mekim´, jer se zalažu za zaštitu klime, diverzitet i transformaciju na održive vidove energije."

Banaszak: "Ljudi prije svega žele sigurnost"

Felix Banaszak kaže da je svjestan svih tih problema: stranka poput Zelenih, koja se zalaže za promjene, trenutno ima težak zadatak, "posebno u istočnoj Njemačkoj, gdje mnogi ljudi promjene povezuju s gubitkom posla i sigurnosti."

To konkretno znači da prestanak korištenja uglja, za koji su se Zeleni posebno zalagali, najviše pogađa ljude u istočnonjemačkim regijama gdje se vadio mrki ugalj. Jedna od onih političarki, koja uprkos svemu istrajava i koja i dalje vodi zelenu politiku, je predsjednica okružnog ogranka Zelenih u Harzu, Kathrin Grub. U februaru se ona bezuspješno kandidovala za Bundestag. Zeleni su još uvijek zastupljeni sa šest poslanika u pokrajinskom parlamentu Saske-Anhalt, ali izgledi za izbore naredne godine su loši: ankete pokazuju da bi ova stranka tu mogla osvojiti samo tri posto glasova.

Kathrin Grub do sada nije bila izložena napadima, ali osjeća kako se raspoloženje prema Zelenima sve više pogoršava. "Ono što još nije, može se desiti", kaže ona za DW. "Svi smo toga svjesni. Ali još nam nije ugrožen život." Grad Halberstadt, kaže ona, postao je "desničarska enklava", a na ulicama povikuju da je još jedino stranka AfD vrijedna, da se za nju glasa.

Od partijskog rukovodstva u Berlinu Grub očekuje više razumijevanja za životne priče ljudi na istoku Njemačke, nakon ujedinjenja 1989. Banaszak obećava da će ubuduće više uzimati u obzir šta klimatski projekti znače za ljude u ruralnim regijama. Hoće li to povećati simpatije prema Zelenima, ostaje da se vidi.