Zašto su poslovi sa skraćenim radnim vremenom privlačni?

Šetati tuđe pse, biti angažovan kao statista u nekom filmu ili prodavati sopstvene rukotvorine preko interneta: sve više ljudi u Njemačkoj se odlučuje za posao sa skraćenim radnim vremenom. Prema Institutu za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB), oko 4,5 miliona Nijemaca imalo je dodatni honorarni posao u 2023. godini. U 2013. taj broj je bio značajno manji i iznosio je 3,2 miliona.

"Poslovi sa skraćenim radnim vremenom u svakom slučaju postaju sve popularniji. Broj takvih zaposlenja je nedavno porastao za oko pet posto. A prema IAB-u, skoro svaka deveta osoba sada ima posao sa skraćenim radnim vremenom", kaže Katharina Lüth, članica Upravnog odbora Raisin banke, u razgovoru za ARD-ov finansijski magazin „50k" koji se objavljuje na YouTubeu. U ostalim zemljama je taj trend još izraženiji: u SAD-u svaka treća osoba ima posao sa skraćenim radnim vremenom, a u Velikoj Britaniji svaka četvrta.

Živjeti kreativno i zaraditi novac

To pak nije uvijek povezano isključivo sa novcem. "Često se radi o realizaciji sopstvenih ideja i usavršavanju sposobnosti. Mnogi postavljaju pitanje, mogu li s vremenom svoj hobi pretvoriti u poslovnu karijeru ili postati preduzetnik", naglašava Katharina Lüth. To potvrđuju i podaci iz Izvještaja o radnom vremenu za Njemačku iz 2021.: prema njemu, 36 posto ljudi radi neki honorarni posao jer uživa u njemu – pretvarajući hobi u karijeru, mogu realizovati svoju kreativnost i istovremeno nešto zaraditi.

Nedavno ispitivanje potrošača od strane Intuita, globalne finansijsko-tehnološke platforme, takođe je pokazalo da mnoge osobe koje obavljaju posao sa skraćenim radnim vremenom imaju za cilj sticanje autonomije. Gotovo polovina ispitanika izjavila je da im je glavna pokretačka motivacija za takvu vrstu posla da dođu do stadijuma da sami sebi budu šef, dok je 42 posto vođeno željom da se bave onim što im pričinjava zadovoljstvo.

"Generacija poslova sa skraćenim radnim vremenom”

A sve to je posebno popularno kod mladih; stručnjaci već sada govore o „generaciji poslova sa skraćenim radnim vremenom". Razlog: prema različitim potrošačkim anketama, gotovo dvije trećine osoba od 18 do 35 godina već radi neki posao sa skraćenim radnim vremenom ili to planira.

65 posto ispitanika namjerava trajno nastaviti sa praktikovanjem modela sa dva radna mjesta. Poslovi sa skraćenim radnim vremenom su, naime, više od tek prolaznih trendova – oni predstavljaju fundamentalnu promjenu u stavovima mlađih generacija prema poslu, smislu života i finansijskoj nezavisnosti.

Zakonski propisi olakšavaju rad sa skraćenim radnim vremenom

To bi moglo biti i zato što su, zbog zakonskih promjena, poslovi sa skraćenim radnim vremenom postajali sve atraktivniji. Od 2023. godine su ti tzv. dodatni poslovi, kada su u pitanju stalno zaposleni, oslobođeni poreza. Na njih se ne plaćaju doprinosi za zdravstveno osiguranje, njegu i osiguranje u slučaju gubitka posla. Od 2013. godine postoji obaveza osiguranja i doprinosa za obavezno penzijsko osiguranje, ali postoji i mogućnost oslobađanja od plaćanja dijela koji se odnosi ma zaposlenike.

A poslodavci kod kojih te osobe rade svoj glavni posao ne smiju im zabraniti rad na poslovima sa skraćenim radnim vremenom: „U suštini, poslodavac ne smije odlučivati o tome šta će zaposlenik raditi nakon završetka svog radnog vremena", naglašava Katharina Lüth. Ali ono na što se ipak mora paziti: posao sa skraćenim radnim vremenom ne smije ugrožavati glavni posao. To znači: neko ko radi kao bolničar, on honorarno može, na primjer, voziti taksi. Tako barem kaže Pokrajinski radni sud u Baden-Württembergu.

Postoji i takozvana klauzula o zabrani rada za konkurentske firme: onaj ko radi u pošti ne smije dostavljati pisma za konkurentske kompanije. Ali može, na primjer, izvoditi pse u šetnju ili raditi kao konobar - sve dok se pridržava Zakona o radnom vremenu, maksimalnog radnog vremena i propisanih pauza za odmor.

Online platforme u procvatu

Istovremeno, tehnički napredak otvara nove mogućnosti za poslove sa skraćenim radnim vremenom. Na primjer, ušteda vremena koju mnogi zaposleni doživljavaju kroz rad od kuće igra važnu ulogu u atraktivnosti poslova sa skraćenim radnim vremenom, kaže Katharina Lüth: „Ako više nemam dvosatno putovanje do posla svaki dan, onda odjednom imam više vremena da radim posao sa skraćenim radnim vremenom." Uostalom, 44 posto mladih koji rade takve poslove kao najveću prepreku vide to što im za tu vrstu posla nedostaje vremena u toku dana.

A online platforme koje povezuju one koji obavljaju samostalne djelatnosti s potencijalnim kupcima, čineći prodaju lakšom, dodatno su demokratizirale sporedna zanimanja i poslove - i doživljavaju procvat. Platforma uradi sam Etsy je tokom prva tri mjeseca prošle godine zabilježila 115.000 novih prodavača. Teachable, platforma na kojoj se mogu kreirati i prodavati online kursevi, prijavila je prihod u prvom tromjesečju 2024. veći od 10 miliona dolara. I OnlyFans, na kojoj se za prodaju mogu ponuditi manje ili više erotične sopstvene fotografije, u istom periodu je imala nove prijave u šestocifrenim brojkama.

YouTube kanal ili briga o kućnim ljubimcima

Stoga i ne iznenađuje to što se omiljena sporedna zanimanja u Njemačkoj odvijaju online. Tu, pored spomenutih platformi, spadaju i vođenje YouTube kanala, na kojem se novac može zaraditi na reklamama, prvenstveno putem YouTube partnerskog programa, prodajom vintage artikala, na primjer, putem malih oglasa, Vinted, Facebook Marketplace-a ili u lokalnim grupama prodaje korištenih predmeta ili prodajom rukotvorina. Ko rado plete ili slika, može i zaraditi na tome.

Popularni su i poslovi pomoćnika u domaćinstvu ili u vrtu. A dodatni prihod se može ostvariti pružanjem usluga brige o životinjama.

Postati milioner uz posao sa strane?

Dodatni posao se zaista može isplatiti, o čemu svjedoči primjer Vincenta Willkomma. Ovaj 46-godišnjak se bukvalno sam izborio da postane milioner. Uz prihode od izdavanja nekretnina, dividende, kamate od privatnih kredita i ranijih honorarnih poslova, on sada zarađuje više od 11.000 eura mjesečno.

Počeo je sa 16 godina - dok su njegovi vršnjaci odlazili u provode, on je radio do kasnih noćnih sati, posredovao u iznajmljanju soba, rentao sopstveni automobil, te izdavao svoje podrumske prostorije. I svaki zarađeni euro je ponovo ulagao. Zato je Willkommov savjet svima onima koji žele da krenu njegovim putem – da budu strpljivi. On je počeo da radi sa 16 godina, ali je svoj prvi milion zaradio tek sa skoro 40 godina. To pokazuje da se isplati slijediti njegov put, čak i ako se zarađuju mali novčani iznosi.

"Teško se obogatiti zahvaljujući dodatnom poslu”

Uprkos tome, treba biti svjestan da vrlo mali broj ljudi mogu postati milioneri zahvaljujući obavljanju poslova sa skraćenim radnim vremenom. "Teško je reći koliko se može zaraditi uz posao sa strane. 2019. godine je YouGov proveo anketu koja je ustanovila da je polovina ljudi koji su radili dodatne poslove zaradila manje od 500 eura mjesečno. Jedna petina njih je ostvarivala dodatnu zaradu u iznosu između 500 i 2.500 eura", kaže Katharina Lüth.

U Sjedinjenim Državama to izgleda drugačije. Tamo, oni koji rade oko dvanaest sati sedmično, zarađuju u prosjeku 1.122 dolara mjesečno. Ali to nije pravilo - više od polovine njih zapravo zarađuje manje od 200 dolara u toku jednog mjeseca. „Generalno, teško se obogatiti zahvaljujući dodatnom poslu", kaže Lüth. Sa njene tačke gledišta, ulaganje zarađenog novca ima više smisla od gajenja nada da će se neko brzo obogatiti. "Investiranje i umnožavanje tog dodatnog novca je definitivno smislena ideja.”

Ona u interviewu za „50k" takođe naglašava: Postoje sporedna zanimanja kojih se bolje kloniti. "Definitivno treba biti oprezan, posebno kada su u pitanju obećanja poput: 'S ovim dodatnim zanimanjem će te se veoma brzo obogatiti'." Iza njih često stoje piramidalne šeme u koje prvo morate uložiti mnogo novca. Takođe, treba se kloniti multi-level marketinga, pri čemu se vrši prodaja proizvoda i istovremeno se moraju regrutovati druge osobe koje to isto rade.