Zašto su dobra prijateljstva važna

Usamljenost može pogoditi bilo koga, bez obzira na dob ili spol. Prema studiji Techniker Krankenkasse (TK), oko 60 posto Nijemaca se često ili ponekad osjeća usamljeno. Kada usamljenost postane teret, ona predstavlja značajan rizik za mentalno zdravlje. Ljudi koji se često osjećaju usamljeno skloniji su borbi s mentalnim bolestima poput depresije. Ali to nije sve.

Usamljenost razbolijeva tijelo

Usamljenostse doživljava kao društveni faktor stresa – slično strahu ili prijetnji. To bi, između ostalog, moglo imati evolucijske razloge, kaže Stefan Fritze, viši liječnik u Centralnom institutu za mentalno zdravlje u Mannheimu.

„U prapovijesno doba bilo je gotovo nemoguće preživjeti bez bliskog kontakta. Kratkotrajna usamljenost stoga se čini kao signal upozorenja tijela da nešto promijeni", kaže on.

Ljudi koji su kronično usamljeni skloniji su većem stresu i stoga imaju veću vjerojatnost da će razviti visoki krvni tlak i visoki kolesterol. To su čimbenici koji mogu drastično povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Ove osobe su posebno pogođene usamljenošću

Podaci iz Barometra o usamljenosti iz 2024. pokazali su da su osobe starije od 75 godina sklonije usamljenosti nego osobe između 18 i 75 godina. Jedan od razloga za to mogla bi biti izolacija tokom pandemije koronavirusa. Osim toga, zdravstvena ograničenja u starosti, gubitak partnera ili prijatelja, mogli bi doprinijeti tome da se starije osobe češće osjećaju usamljeno. 

Ljudi čije bolesti ozbiljno ograničavaju svakodnevni život i otežavaju društveno sudjelovanje također su u opasnosti. Rizik od usamljenosti slično je visok među ljudima koji doživljavaju strukturno zanemarivanje zbog svog identiteta ili porijekla, kaže Fritze. To ne ostaje bez posljedica.

„Usamljenostpri tome predstavlja jedan od mnogih mogućih čimbenika koji mogu doprinijeti depresiji. Trenutne studije također pokazuju da usamljenost može doprinijeti gorem toku bolesti kod osoba s depresijom", kaže Fritze.

Bliska prijateljstva štite od usamljenosti

Prema podacima Barometra o usamljenosti, društveni odnosi su prije svega ti koji nas mogu zaštititi od usamljenosti. Pri tome, kako se navodi, nije važan broj, već dubina veza. „U svojoj srži, usamljenost se temelji na nedostatku smislenih društvenih odnosa“, kaže Stefan Fritze. „Autentična prijateljstva temeljena na povjerenju, pouzdanosti i obostranom interesu mogu nadoknaditi taj nedostatak i djelovati kao emocionalna sigurnosna mreža. Uspostavljanje i održavanje emocionalnih veza preko bliskih prijateljstava zahtijeva vrijeme provedeno zajedno", kaže Fritz.

Prava bliskost stoga se prvenstveno stvara kroz zajednička iskustva, a prijatelji će ih najvjerojatnije iskusiti kada žive na istom mjestu, kaže Fritze.

Što čini dobra prijateljstva?

Ne kaže se bez razloga da su prijatelji naša odabrana obitelj: Općenito tražimo prijatelje koji, idealno, ispunjavaju upravo ono što je važno u obiteljima: bliskost, pouzdanost i podršku.

Prema istraživanju SINUS Instituta za tržišna i društvena istraživanja, više od 60 posto ispitanika smatra pouzdanost najvažnijom, što znači da su obje osobe tu jedna za drugu kada su jedno drugo potrebni. Odmah iza toga slijede iskrenost i otvorena komunikacija. Stefan Fritze također to potvrđuje. 

„Visokokvalitetna prijateljstva karakteriziraju prosocijalna ponašanja. Stvari poput hvaljenja uspjeha, međusobnog podržavanja u teškim vremenima, pouzdanosti, emocionalne bliskosti i odanosti", kaže Fritze.

Gdje pronalazimo prijatelje?

Ljudi koji se često sastaju brže postaju prijatelji. U psihologiji se to naziva "pristranost blizine": što češće nekoga susrećemo, to nam se više sviđa. Zato se prijateljstva često razvijaju na poslu, tokom obuke, na sveučilištu ili u školi - mjestima ili fazama života gdje se s istim ljudima susrećemo više puta tokom određenog vremenskog razdoblja. To pokazuju statistike Savezne agencije za političko obrazovanje.

A to, pak, može smanjiti naš rizik od usamljenosti, kaže Stefan Fritze. „Čini se da ljudi koji imaju posao imaju smanjen rizik od usamljenosti. Kao i ljudi koji sudjeluju u vjerskim ili duhovnim organizacijama", kaže on.

Prijateljstvo na recept

Ostati društveno aktivnim može biti posebno teško za ljude koji su izloženi riziku od usamljenosti. Te se osobe oslanjaju na političke mjere, na primjer, kako bi ih se vratilo u glavni tok društva.

Jedan mogući pristup je socijalno propisivanje. To uključuje liječnike koji propisuju društvene aktivnosti. To bi moglo uključivati posjet savjetovalištu ili grupi za podršku, na primjer. Ono što je dugo bila uobičajena praksa u britanskim ordinacijama porodične medicine sada se testira i u Njemačkoj: pilot projekt "Social Prescribing EU" provodi se od januara 2025.