Zašto Rusija pojačava napade na Ukrajinu?

U petak ujutro Rusija je ponovo izvela napad dronovima na Odesu. Prema lokalnim medijima, pogođena je zgrada Regrutnog centra ukrajinske vojske ali i stambene zgrade. 

Dan ranije, najmanje dvije osobe su poginule u masivnom noćnom napadu na Kijev. Došlo je do udara na nekoliko gradskih četvrti. Gradonačelnik Vitalij Kličko izvijestio je kako je uništena jedna ambulantna stanica.

U posljednje vrijeme bilježi se čitav niz masovnih kombinovanih ruskih napada na Ukrajinu. Ono što se dogodilo u noći 4. jula u Kijevu, ukrajinski mediji nazivaju „noć pakla". Ruska vojska je upotrijebila više od 500 dronova i rakete Kinzhal i Iskander.

Nakon toga je čak i predsjednik SAD-a Donald Trump, koji se ranije predstavljao kao posrednik u sukobu između Rusije i Ukrajine, izjavio da je razočaran Rusijom. Pooštrio je i svoju retoriku prema Kremlju. „Putin nam podvaljuje gomilu gluposti", rekao je Trump i dodao da je ruski predsjednik „uvijek vrlo ljubazan", ali se to na kraju „pokaže beznačajnim".

Nedugo nakon tih izjava, Sjedinjene Američke Države su, prema navodima agencije Reuters, obnovile isporuke određenih vrsta oružja Ukrajini. Radi se, kako navodi agencija, o artiljerijskim granatama i samohodnim haubicama.

Proizvodnja hiljada dronova mjesečno

Zahvaljujući proširenju vlastite proizvodnje dronova, Rusija je danas u stanju da izvodi ovakve masivne napade. Više nije zavisna od Irana, kao što je to bio slučaj 2022. godine.

„Rusija koristi dronove od 2022. godine, ali se razmjer promijenio", kaže stručnjak za vojnu tehnologiju David Hambling za DW. „Sada se proizvode hiljade, možda čak i desetine hiljada dronova mjesečno. To je dovoljno da se preoptereti većina odbrambenih sistema koji su dizajnirani za presretanje raketa."

Pukovnik Markus Reisner iz austrijske vojske naglašava u razgovoru za DW da Rusija ne bi mogla izvoditi ovako masovne napade bez pomoći drugih zemalja. Kina, kaže, isporučuje Rusiji dijelove koji se koriste za proizvodnju dronova, dok Sjeverna Koreja opskrbljuje Moskvu balističkim raketama. „Jasno je da se Rusija ovdje oslanja na podršku drugih zemalja", zaključuje Reisner.

Terorisanje ukrajinskog stanovništva

Nakon najnovijeg napada na Kijev, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iznio je svoje mišljenje o tome zašto Rusija pojačava granatiranje glavnog grada. Vladimir Putin želi, kako kaže, „da ljudi pate i da bježe iz Ukrajine, da se kuće, škole – njihov život – unište posvuda, ne samo na frontu", prenosi ukrajinski portal NV.

„New York Times" piše, pozivajući se na izvore bliske Kremlju, da Rusija na ovaj način želi slomiti ukrajinsku odbranu u narednim mjesecima.

Pukovnik Reisner smatra da Putin s posljednjim kombinovanim napadima pokušava ostvariti dva strateška cilja – prvo, uništiti vojno-industrijski kompleks Ukrajine, i drugo, napadima na civile uticati na javnost. „Ciljanim napadima na stanovništvo, koje se terorom dodatno slabi, indirektno se pokušava izazvati pritisak na ukrajinsku vladu", objašnjava on.

Počinje li ruska ljetna ofanziva?

Mnogi vojni analitičari očekuju da će Rusija ovog ljeta započeti novu ofanzivu. Njemački politolog Andreas Heinemann-Grüder vidi u pojačanim kombinovanim napadima, kojima je Ukrajina nedavno izložena, dio te kampanje.

Cilj Rusije je, smatra on, oslabiti ukrajinsku protuzračnu odbranu do te mjere da se gubici ne mogu nadoknaditi zapadnim isporukama oružja i odbrambenih sistema. To bi također mogao biti znak da se Rusija priprema za „odlučujuću bitku", pretpostavlja Heinemann-Grüder. Ne isključuje mogućnost da Rusija do kraja ove ili početka naredne godine uspije stjerati Ukrajinu u ćošak i natjerati je da prihvati zahtjeve Kremlja.

Šta Zapad može učiniti?

U razgovoru za DW stručnjaci izražavaju uvjerenje da Zapad mora djelovati odlučnije, kako bi Rusiji oduzeo inicijativu na bojištu. Na Konferenciji o obnovi Ukrajine, koja je proteklih dana održana u Rimu, predsjednik Zelenski izjavio je da je Ukrajina pronašla rješenje za odbijanje ruskih napada: presretačke dronove. Istovremeno je naglasio da su odbrambenom sektoru njegove zemlje hitno potrebna velika ulaganja.

Pukovnik Reisner potvrđuje da Ukrajina već ostvaruje dobre rezultate u proizvodnji vlastitih dronova. Ipak, ne može se odreći zapadne podrške. „Potrebna je pomoć Zapada, posebno kada je riječ o specijalizovanim sistemima naoružanja, poput konkretno raketnih sistema Patriot za protivvazdušnu odbranu".

Njemački kancelar Friedrich Merz je ranije izjavio da je Njemačka spremna kupiti te sisteme od SAD-a za Ukrajinu. Donald Trump je u nedjelju pred novinarima izjavio da će poslati Ukraji „vrlo sofisticirano oružje" i da će to oružje „100 posto biti plaćeno". Pojasnio je da se radi o raketnim sistemima koje će platiti NATO.

Kako bi se zaista pružila efikasna pomoć, Zapad mora prevazići strahove da bi isporučeno oružje moglo pasti u ruske ruke, smatra Andreas Heinemann-Grüder. Neke zapadne firme iz oblasti naoružanja boje se, kaže, da bi u tom slučaju mogle izgubiti tehnološku prednost. Osim toga, zabrinuti su da bi osnivanje zajedničkih preduzeća s Ukrajinom moglo sniziti cijene njihovih proizvoda. „Takav način razmišljanja, po mom mišljenju, mora se prevazići", poručuje ovaj stručnjak.

Ovaj članak najprije je objavkjen na njemačkom jeziku.