Zašto je AfD ponovo ostao kratkih rukava

Nova predsjednica Bundestaga Julia Klöckner (CDU) je tog jutra imala mnogo obaveza. Dolazi, rukuje se i ljubazno pozdravlja. Potom nestaje u sali Odbora za budžet. Skoro tri mjeseca nakon izbora u Njemačkoj,  konstituišu se 24 stručna odbora Bundestaga. Dok još nije izabran nijedan njihov predsjednik, sjednicama moraju predsjedavati predsjednica Bundestaga i njeni zamjenici.

Izbor predsjednika parlamentarnih odbora je zapravo formalnost. Ali ne i kada AfD ima pravo da predloži kandidata. U principu, AfD-u pripadaju predsjedavajuće pozicije u šest odbora Bundestaga, uključujući i važni Odbor za budžet.

Klöckner napušta salu bez riječi – nakon nepunih 30 minuta. Sa ukočenim izrazom lica, slijedi je kandidatkinja AfD-a Ulrike Schielke-Ziesing. „Radi se o kontroli nad velikim novcem. Ako taj zadatak ne može pripasti nama kao najvećoj opozicionoj stranci, onda je to strašan signal!", kaže Ulrike Schielke-Ziesing.

Ona nije izabrana. Ni ostali kandidati nisu prošli: Jochen Haug u Odboru za unutrašnje poslove, Gerrit Huy u Odboru za rad i socijalna pitanja, Kay Gottschalk u Odboru za finansije, Stefan Möller u Odboru za pravosuđe i Manfred Schiller u Odboru za peticije.

Kandidati AfD-a ne prolaze

U odborima se odvija značajan dio parlamentarnog rada. Od 2017. godine, predsjednik se bira glasanjem. Od tada, kandidati AfD-a redovno ne prolaze, odnosno ne uspijevaju biti imenovani na funkcije predsjednika odbora Bundestaga.

Udo Di Fabio, bivši sudija Njemačkog saveznog ustavnog suda, izjavio je za ARD da ni kao najjača opoziciona stranka AfD nema pravo da njegov predstavnik ili predstavnica budu izabrani na čelo nekog od odbora od strane drugih zastupnika.

Njemački ustavni sud je još u septembru 2024. odlučio da svaki odbor mora odražavati "mini-postavku plenuma i (...) odnosno njegovog sastava". „Dokle god je AfD član određenog odbora, taj je princip ispoštovan", kaže Di Fabio.

AfD i dalje ne može imenovati predsjednika odbora

AfD je još nedavno gajio nadu da će se situacija u ovom zakonodavnom periodu okrenuti u njihovu korist – posebno nakon što je Jens Spahn (CDU) to nagovijestio. Ali, kada je početkom maja Njemačka služba za zaštitu ustavnog poretka (Verfassungsschutz) AfD ocijenio kao „dokazano ekstremističku", te su nade ugašene.

Nakon što je AfD podigla hitnu tužbu pred sudom zbog ovakve kvalifikacije, Njemačka služba za zaštitu ustavnog poretka je morala dati  „obećanje o suzdržavanju" od korištenja formulacije "dokazano desno-ekstremistička politička partija" dok traje sudski postupak.

Maximilian Krah (AfD): Multikulturalno društvo je „smetljište"

Prošle sedmice Njemačka služba za zaštitu ustavnog poretka objavila je cjelokupan izvještaj na preko 1.100 stranica, koji je doveo do ocjene AfD-a kao dokazano ekstremno-desničarske političke partije. Izvještaj sadrži mnoštvo izjava, uključujući i visokopozicionirane članove AfD-a, poput zastupnika Maximiliana Kraha, koji je multikulturalno društvo nazvao „smetljištem".Ili, na primjer, zahtjev AfD-a u Brandenburgu da se uvede zabrana pristupa javnim manifestacijama za podnosioce zahtjeva za azil i druge strance s pravom na zaštitu.

U izvještaju se citiraju i izjave članova sada već raspuštene omladinske organizacije odnosno podmladka AfD-a „Mlade alternative" poput: „Siti smo noževa raznoraznih Alija", aludirajući na proizvoljne napade noževima na prolaznike i građane u Njemačkoj, počinjene od strane izbjeglica (Sirijaca ili Afganistanaca ,na koje se aludira imenom Ali).

Ovo nije „Light-zabrana"

Sve ovo predstavlja pokazatelje „djelovanja protiv ljudskog dostojanstva i na osnovu etnički definisanog pojma naroda", zaključuje Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka, koja predstavlja obavještajnu službu unutar Njemačke. Ona ocjenjuje kako je AfD, u cjelini, neprijateljski nastrojen prema migrantima i manjinama.

Pridošlice se unaprijed isključuju – bez obzira da li su stekli njemačko državljanstvo ili ne. AfD za to koristi izraz „passdeutsch" (pasoš-Nijemci). Ovakav ksenofobni stav se, od trenutka kada se prvi put posumnjalo da je stranka  ekstremistička, sada etablirao unutar AfD-a  i „ideološki je homogeniziran", stoji u izvještaju.

Ocjena bez pravnog uticaja

Momentalno suspendovana kvalifikacija AfD-a kao "ekstrenmno desničarske stranke" od strane Njemačke služba za zaštitu ustavnog poretka nema nikakve pravne posljedice na položaj stranke u Bundestagu, objašnjava bivši predsjednik Saveznog ustavnog suda Hans-Jürgen Papier. „Ne radi se o nekoj „Light-zabrani" AfD-a", kaže Papier. „To je unutrašnja službena procjena Njemačke služba za zaštitu ustavnog poretka, koja nema eksterni efekat – ni na pravo o radu stranaka, niti na zakon o radu državnih službenika, ni na pravo o radu."