Zapuštene kasarne, premalo vojnika: kako ojačati Bundesver?

Njemačka vojska Bundever (Bundeswehr) nalazi se usred duboke transformacije i suočava se s brojnim izazovima – od zastarjele infrastrukture i manjka osoblja do političkih rasprava o mogućem povratku obaveznog vojnog roka.

Jedan od glavnih problema je nedostatak vojnog kadra u Njemačkoj. Iako je broj prijava za vojnu službu 2024. porastao na 51.200, što je povećanje od 19 odsto u odnosu na prethodnu godinu – broj novih vojnika i dalje stagnira ili čak opada. Trenutno Bundesver ima oko 181.500 vojnika, dok je cilj da se do 2031. dostigne 203.000.

Dodatni problem predstavlja i visoka stopa odustajanja: mnogi kandidati napuštaju službu tokom šestomjesečnog probnog roka, najčešće na sopstveni zahtjev. Tokom 2023. godine, čak 5.100 od 18.810 mladih regruta jr odustalo od služenja. Broj onih koji godišnje napuštaju vojsku takođe ostaje visok – oko 20.000.

Nova strategija: dobrovoljni vojni rok

Poseban izazov je motivacija mladih da pristupe vojsci. Sociološke studije pokazuju da mladi često imaju rezerve prema vojsci, zbog pacifističkih stavova, nepovjerenja u hijerarhijske strukture i zabrinutosti zbog političkih ciljeva vojnih misija u inostranstvu. Bundesver pokušava da prevaziđe taj jaz kampanjama na društvenim mrežama i organiziranjem manifestacija za privlačenje regruta ali rezultati još uvijek nisu dovoljni.

Kako bi osigurala dovoljno kadra, savezna vlada pod vođstvom ministra odbrane Borisa Pistorijusa razmatra uvođenje novog modela vojne službe, po uzoru na švedski sistem. Prijedlog predviđa da svi muškarci stariji od 18 godina popune upitnik, na osnovu kog bi se identifikovali potencijalni kandidati za služenje. Bundesver bi zatim direktno kontaktirao one koji ispunjavaju kriterijume.

U Švedskoj se ovaj model pokazao uspješnim, jer omogućava ciljano regrutovanje i bolju prilagodbu vojnih kapaciteta aktuelnim sigurnonosnim izazovima. Nemačka se nada da će sličan sistem dovesti do stabilnijeg priliva regruta, bez društvenih podjela, koje bi moglo izazvati ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka.

Predloženi sistem omogućava selekciju i fleksibilnost, uz poseban akcenat na motivaciju i sposobnosti kandidata. Ipak, otvoreno je pitanje da li će to biti dovoljno za dugoročnu popunu vojnih jedinica, naročito u svjetlu sve većih bezbjednosnih izazova iz pravca Rusije.

Ako se ispostavi da dobrovoljaca nema dovoljno, nije isključena ni mogućnost ponovnog uvođenja obaveznog vojnog roka. Iako trenutno nije aktuelan, o njemu se sve više raspravlja, posebno među konzervativnim partijama i udruženjima rezervista.

Gdje smjestiti buduće vojnike?

Međutim, problem ne leži samo u ljudstvu – već i u infrastrukturi. Mnoge kasarne su zatvorene ili prenamijenjene, a preostale su često u lošem stanju. Od 2011. zatvorena je 31 kasarna širom Njemačke, dok su druge značajno smanjile kapacitete. Mnoge nekretnine su prodate, prenamijenjene za privredne svrhe ili prilagođene za smještaj izbeglica. Trenutno Bundesver raspolaže sa 275 lokacija u poređenju sa nekadašnjih 400.

Stanje u preostalim objektima često je kritično. Parlamentarna povjerenica za Bundesver, Eva Hegl (Eva Högl), u svom izveštaju navodi da su mnoge kasarne „u žalosnom stanju". Na primer, u kasarni u Gemershajmu, gde se obučavaju pripadnici vazdušnih snaga, problemi sa vlagom, buđi, oštećenim zidovima i instalacijama su svakodnevica. Sanacija ove kasarne procenjena je na više od 125 miliona evra, a završetak radova očekuje se tek poslije 2030. godine.

Reaktiviranje zatvorenih kasarni?

Spora birokratija dodatno otežava situaciju. Stručnjak za sigurnosnu politiku Joahim Veber (Joachim Weber) sa Univerziteta u Bonu upozorava da preopterećena administracija i komplikovane procedure znatno usporavaju obnovu i prilagođavanje infrastrukture. Prema njegovim riječima, aktuelna bezbjednosna situacija zahtijeva brze i odlučne korake, naročito u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu i rastuće prijetnje istočnoj Evropi.

U svjetlu pogoršanih geopolitičkih okolnosti, razmatra se mogućnost reaktiviranja ranije zatvorenih kasarni. Savezno ministarstvo odbrane ističe da se svaka lokacija mora pojedinačno analizirati, uzimajući u obzir ugovorne obaveze i građevinsko stanje. Zvaničan stav je da Bundesver trenutno ne planira dalje prodaje ili napuštanje postojećih lokacija, već želi da obezbijedi uslove za širenje kapaciteta.

Jedan konkretan primjer je bivša kasarna Hajnrih-Herc (Heinrich-Herz) u Birkenfeldu, koju su vojnici napustili prije osam godina. Do 2013. tamo je bila stacionirana Druga vazdušna divizija, a danas se taj prostor prenamjenjuje u poslovno-stambeni kompleks. Ipak, dio bivših vojnih objekata biće zadržan i prilagođen za potrebe civilne zaštite, poput podzemnih skloništa.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu